Izmučen zatvorom i bolešću u kombinaciji sa batinama i konstantnim mučenjem, sada već istorijska ličnost epskih proporcija - Gavrilo Princip, čovek čiji su hici u austrougarskog nadvojvodu poslužili kao povod za početak Prvog svetskog rata, umro je na današnji dan 1918. godine
Gavrilo Princip ubio je 28. juna 1914. godine nadvojvodu Franca Ferdinanda i njegovu suprugu, vojvotkinju Sofiju Hotek.
- Tromo se vreme vuče, i ničeg novog nema, danas sve kao juče, sutra se isto sprema. Pravo je rekao Žerajić, taj srpski soko sivi - Ko hoće da živi nek mre, ko hoće da mre nek živi - urezao je mladobosanac na zatvorskoj limenoj porciji
Činjenica da je Gavrilo Princip bio maloletan spasla ga je od dobijanja smrtne kazne za ubistvo Franca Ferdinanda i njegove supruge Sofije. Umesto toga, osuđen je na 20 godina robije. Presuda je izrečena 28. oktobra 1914. godine kada je oružje već uveliko zveckalo Evropom, a svet se kretao ka neminovnom razaranju.
Princip je odveden na izdržavanje robije u zloglasni zatvor Terezin u današnjoj Češkoj. U Terezin su u decembru iste godine prebačeni i drugi učesnici atentata u Sarajevu – Trifko Grabež i Nedeljko Čabrinović, ali Princip je držan u strogoj izolaciji i pod strašnom torturom.
Foto: wikipedia
Detalji njegovog tamnovanja do danas nisu sa sigurnošću potvrđeni i o njima se zna samo na osnovu svedočenja pojedinih zatvorenika, i sećanja stražara
U unutrašnjosti ćelije smeštene u tvrđavi Terezin, danas jedino u zid ugrađeni okovi za koje je Gavrilo Princip bio svezan, svedoče o njegovoj mučeničkoj smrti. Navodno, Princip je ostavljan tako danima, a nakon godina torture desna ruka prekrivena ranama inficirala se i morala je da bude amputirana.
Najgori tretman za "ubicu cara"
Osim okova, u vlažnoj ćeliji nalazile su se samo gole daske na kojima je spavao. Jedino društvo bili su mu pacovi.
Zatvorenici u Terezinu generalno su izdržavali kazne u strašnim životnim uslovima. Hranjeni su neredovno, mučeni konstantno, a ako bi se neko razboleo – pre je ostavljan da umre, nego šro je bio lečen.
Svi ovi “tretmani” bili su mnogostruko gori za “ubicu cara”. Pričalo se da je Gavrilo hranu dobijao tek svaki peti dan, a da je svakodnevno mučen i to na naročito surove načine. Navodno, stavljali su ga u drveno bure u koje je prethodno bilo zakucano mnoštvo eksera, pa bi ga u njemu kotrljali dok se ekseri zabadaju u Gavrilovo izmučeno telo.
Foto: wikipedia
Nakon godina takvog strašnog života, Gavrilo Princip jednostavno više nije mogao dalje. Umro je u zatvoru 28. aprila 1918. godine. Ironično, malo pred kraj Prvog svetskog rata. Zvaničan uzrok smrti bila je tuberkuloza, ali zabeleženo je i da je Princip u trenutku smrti težio manje od 40 kilograma.
Dva groba za Principa
Prema unapred predviđenom planu, telo Principa trebalo je da zauvek nestane. Sahranjen je noću u neobeleženom grobu na mesnom katoličkom groblju, ali je jedan od vojnika koji su učestvovali u kopanju rake, Čeh po nacionalnosti, nakon rata otkrio lokaciju groba.
Posmrtni ostaci Gavrila Principa i ostalih učesnika atentata su 7. jula 1920. preneseni u zajedničku grobnicu u Sarajevu da bi 1939. bili sahranjeni u “Kapeli Vidovdanskih heroja”.
Na ploči ugrađenoj u kapelu na kojoj se nalazi natpis “Vidovdanski heroji” sa imenima Vidovdanskih heroja stoje i Njegoševi stihovi: “Blago tome ko dovijek živi, imao se rašta i roditi”.
Na današnji dan 1893. godine rođen je Dragoljub Draža Mihailović, komandant Jugoslovenske vojske u Otadžbini (četnički pokret). U Drugi svetski rat ušao kao pukovnik a izbeglička vlada mu je dodelila čin generala, kao i mesto ministra vojnog. Učestvovao je u oslobodilačkim ratovima 1912-1918.
Pre više od tri veka Jegor Stroganov, kaluđer iz Rusije sam je probijao put koji spaja manastir Praskvicu i selo Čelobrdo. O podvigu i tragičnoj sudbini Jegora Stroganova, koga meštani Paštrovića i dalje pamte, danas znaju samo retki, a ovo je priča o njemu.
Kada se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
Proleća 1945.godine kreće velika grupa četnika zajedno s velikim brojem izbeglica put Slovenije, kako bi našli utočište, nakon što je bilo izvesno da će komunistički poredak zavladati Jugoslavijom. Među njima bio je i vojvoda Pavle Đurišić.
Bitka kod Čokešine bila je bitka vođena između srpske ustaničke vojske pod komandom braće Nedić i turske vojske kod manastira Čokešina nedaleko od Loznice na Lazarevu subotu, 28. aprila 1804. godine.
Bitka za Košare ima istorijski značaj, tamo se desio podvig, jer je zahvaljujući herojstvu boraca odbranjena granica, rekao je Saša Radojević, jedan od učesnika bitke, tada vodnik.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na današnji dan 1893. godine rođen je Dragoljub Draža Mihailović, komandant Jugoslovenske vojske u Otadžbini (četnički pokret). U Drugi svetski rat ušao kao pukovnik a izbeglička vlada mu je dodelila čin generala, kao i mesto ministra vojnog. Učestvovao je u oslobodilačkim ratovima 1912-1918.
Svečano je otvoren deo autoputa od Adrana kod Kraljeva do Preljine kod Čačka, na Moravskom koridoru, a prisustvovao je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji se autobusom vozio novom deonicom zajedno sa predstavnicima vlade i izvođačima radova.
Beograđani i gosti prestonice koji će prisustvovati skupu 27. juna u Beogradu imaju priliku da uživaju u raskošnom svetlećem programu i sinhronizovanim dronovima uoči skupa "Srbija jedna porodica".
Hrvatima i njihovim medijima mržnja prema Srbiji i svima koji je predstavljaju ušla je u terminalnu fazu, pa sad u svemu vide "bizarnosti" i "nadrealnosti".
Predsednik Vučić otvorio je novu deonicu Moravskog koridora, ističući da je Srbija izgradila više auto-puteva nego u prethodnim decenijama, a onda rekao nešto što je izazvalo potpuno oduševljenje.
U selu Oplanić održano je veselje u znak podrške politici Srpske napredne stranke, narodske volje i borbe za državu Srbiju, a bio je prisutan i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Policija u Novom Pazaru, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Novom Pazaru, uhapsila je M. D. (36) iz Novog Pazara i M. S. (55), državljanina Turske, zbog sumnje da su izvršili krivična dela teška dela protiv opšte sigurnosti i falsifikovanje isprave.
Policija u Beogradu, po nalogu Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsila je K. B. (34) iz Niša, zbog sumnje da je od 12. maja do 17. juna izvršio više krivičnih dela teška krađa i krađa na području opštine Savski venac.
Direktor Kancelarije za borbu protiv droga Vlade Srbije Milan Pekić izjavio je danas, povodom obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe droga i krijumčarenja droga, da je u Srbiji za prvih pet meseci 2026. godine zaplenjeno 7 tona narkotika.
Vladimir Džabarov, prvi zamenik predsednika Komiteta Saveta Federacije za međunarodne poslove, nazvao je francuskog predsednika Emanuela Makrona "poznatim provokatorom".
Evropske članice NATO-a produžavaju oružani sukob u Ukrajini, a Zapad više ne krije pripreme za novi veliki evropski rat, izjavio je zamenik ministra odbrane i načelnik Glavne vojno-političke uprave Oružanih snaga Rusije, general armije Viktor Goremikin.
Libanska militantna grupa Hezbolah odbacuje sporazum Izraela i Libana o prekidu vatre koji je danas potpisan u Vašingtonu, izjavio je poslanik Hezbolaha u libanskom parlamentu Hasan Fadlala.
Ukrajina je izrazila spremnost za moguće sastanke na nivou rukovodstva sa Rusijom i razgovore o okončanju rata, ali i Moskva mora da napravi korak ka tome, izjavio je večeras ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Šampita sa čokoladnom glazurom pravo je zadovoljstvo za ljubitelje domaćih kolača. Spoj mekane kore, laganog šnea i bogate čokolade osvaja već na prvi zalogaj.
Kabl za punjenje telefona često se menja, ali problem nije uvek njegov kvalitet. Vrlo često upravo nepravilno korišćenje znatno skraćuje njegov vek trajanja.
Stručnjaci objašnjavaju da vremenske prilike i količina dnevne svetlosti mogu značajno da utiču na hormonski sistem, što se odražava na funkcionisanje celog organizma.
Godinama je među ljubiteljima pasa vladalo mišljenje da je border koli najinteligentnija rasa na svetu. Međutim, najnovija naučna istraživanja pokazala su da se na vrhu liste sada nalazi druga rasa, Malinoa.
Naš paparaco uhvatio je Jevrema Kosnića, muža manekenke Danijele Dimitrovske, sa društvom u kafani, a on se nije odvajao od zgodne brinete, te ju je ispratio čak i do WC-a!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.