Kobne noći reka Bregalnica postala je crvena! Ovo je jedna od najkrvavijih srpskih pobeda u istoriji!
Podeli vest
Bitka na Bregalnici između srpskih snaga i bugarske vojske vodila se od 30. juna do 9. jula 1913. godine. Smatra se jednom od najkrvavijih obračuna u srpskoj istoriji.
Posle Prvog balkanskog rata, srpski i bugarski dipomati se nisu mogli dogovoriti oko podele teritorija koje su osvojile od Osmanskog carstva. Srbija je, po saveznom ugovoru, smatrala da se rešenje spora preda arbitražnom sudu Rusije. Ali Bugarska, pod uticajem vojničke partije, a podsticana Austrougarskom, nije htela da sačeka rešenje ruskog cara, već je 30. juna 1913., bez najave rata, izvršila prepad na srpsku i grčku vojsku i time započela rat, a u isto vreme i bitku na srpskom frontu.
Na Vidovdan, 28. juna 1914. godine, pripadnik tadašnje "Mlade Bosne" Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, tokom njihove posete Sarajevu.
Milivoje Anđelković Kajafa, učesnik Majskog prevrata i svakog oslobodilačkog rata koji je Kraljevina Srbija vodila tokom druge decenije 20. veka, bio je ne samo jedan od najistaknutijih naših zapovednika, već svakako i jedan od najvećih tragičara tog sukoba.
20.06.2024
08:32
Prostor na kome se odvijala bitka, proteže se od Carevog vrha na Osogovskoj planini, pa niz oba njegova grebena, koji se spuštaju na jug i jugozapad, obema stranama Zletovske reke do njenog ušća u Vardar. U bici su učestvovale 1. i 3. armija, 7 pešadijskih i 1. konjička divizija (127 bataljona, 253 topa i 33 eskadrona), svega oko 176.000 boraca sa 253 topa sa srpske strane; sa bugarske strane 4 armija, makedonsko-jedrensko opolčenje, 4 divizije i 3 brigade (95 bataljona, 230 topova), oko 130.000 boraca.
Bugarski plan za bitku bio je da koncentrisanim snagama 4. armije izvrše iznenadan prepad na srpsku vojsku, da povedu ofanzivan boj s ograničenim ciljem, u kojem da potuku srpsku vojsku na frontu od Vardara duž Bregalnice i Zletovske reke do Carevog vrha, i da zauzmu Ovčje Polje.
U Nahodu, na severu Češke, austrougarske vlasti osnovale su Braunau logor u kome su utamničili oko 35.000 ljudi, najvećim delom Srba, od čega je bilo 2.000 dece mlađe od 16 godina. Preko 2.600 Srba je ovde ostavilo svoje kosti.
11.06.2024
08:30
Srpski plan za bitku zasnivao se na ratnom planu, koji je predviđao strategijski doček bugarskog napada na bregalničkom frontu i po odbijanju ovoga, prelaz u nastupanje treće srpske armije u vezi sa Grcima. Uprkos tome što je plan predviđao napad Bugara, a srpska vojska je donekle bila na oprezu, ipak se nije znalo vreme bugarskog napada i bitka je bila iznenadna za nju. Gubici kod 1. i 3. srpske armije bili su oko 20.000 mrtvih i ranjenih, kod 4. bugarske armije oko 30.000 mrtvih, ranjenih i zarobljenih, što je bio ogroman broj poginulih i svedoci govore o tome da su se praktično reke krvi slivale u Bregalnicu.
Najžešći boj je doživela Timočka divizija, koja je uspešno branila juriše dvaputa nadmoćnijih Bugara. Srbi su dobili materijalnu i moralnu pobedu, a zarobili su i veliki plen i znatan broj bugarskih vojnika. Bugarski ratni plan potpuno je rastrojen i oni su bili prinuđeni da pređu u defanzivu. Posedice ove bitke bile su ulazak i Rumunije i Osmanskog carstva u rat protiv Bugarske i ubrzanje završetka rata.
Posle poraza smenjen je i vodeći bugarski general Mihail Savov, a i nova vlada je sastavljena.
Katastrofalne posledice bitke na Bregalnici su došle i na drugim frontovima. Kad su videli slom bugarske armije kod Bregalnice, Bugarsku su napale 13. jula Rumunija i Osmansko carstvo, što je Bugarskoj donelo velike gubitke čitavih pokrajina; Rumunija je zauzela Dobrudžu, a Osmansko carstvo Jedrene, sa celom pokrajinom koju su izgubili u Prvom balkanskom ratu. Balkan nije imao puno odmora, nedugo zatim usledio je Prvi svetski rat.
Spomen-kapela sa kosturnicom Kalenica kod Štipa podignuta je 1928. godine. Tu je bilo sahranjeno oko 6 hiljada poginulih srpskih vojnika. Tokom 1941. godine uništili su je bugarski fašisti. Na tom mestu je 2015. godine podignuta spomen-ploča.
Probojem Solunskog fronta 15. septembra 1918. godine, pre 106 godina, dogodio se preokret na frontovima Prvog svetskog rata, što će dovesti do poraza Centralnih sila, okončanja Svetskog rata, ali i oslobođenja svih srpskih teritorija.
Sremsko polje Leget je bilo poprište bitke između srpske i austrougarske vojske, boja koji se septembra 1914. godine odigrao na teritoriji Monarhije, u Sremu, nakon što je Srbija pritisnuta zahtevima Rusije i Francuske odlučila da iscrpljenih snaga forsira reku Savu i žrtvuje se za viši cilj.
Na današnji dan, 22. oktobra 1912. godine, srpska armija oslobodila je Prištinu od Turaka i tako povratila svetu zemlju u okvire teritorije Srbije.
22.10.2024
07:13
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na Vidovdan, 28. juna 1914. godine, pripadnik tadašnje "Mlade Bosne" Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, tokom njihove posete Sarajevu.
Izraelske vazduhoplovne snage uništile su strateški odbrambeni potencijal Irana tokom napada na vojne objekte Islamske Republike 26. oktobra, objavio je izraelski vojni radio „Galej IDF“, pozivajući se na bezbednosne izvore.
Ministar za javna ulaganja Darko Glišić gostovao je u novoj emisiji "Bez garda" na Informer TV, koju vodi poznata voditeljka Ivana Vučićević. Takođe, emisiju možete pogledati i na televiziji Studio B.
Predsednik Mađarske Tamaš Šujok izjavio je danas u Žablju da su dve zemlje danas otvorile novo poglavlje u svojim odnosima, kao i da će obnova i osvećenje katoličke Crkve Snežne Gospe postati simbol mađarsko-srpskog prijateljstva, da će jačati veru u ljudskost i zajedničku evropsku sudbinu dva naroda.
Mladić N. P. (22) na koga je danas pucao otac, a koji je primljen u Kliničko-bolnički centar "Bežanijska kosa", munjevitom reakcijom Hitne pomoći i lekara ove zdravstvene ustanove je spasen i više nije u životnoj opasnosti.
Muškarac sa inicijalima D.P. (62) koji je danas pucao i ranio ženu i sina na Bežanijskoj kosi i ranije je pravio probleme i ima dosije u policiji, nezvanično saznaje Informer.
Dvojca za sada nepoznatih ribokradica sinoć sat vemena pre ponoći upali u privatni ribnjak u selu Sutjeska, nedaleko od Zrenjanina. Oni su pretukli šefa čuvarske službe Vladimira Popadića, koji je zadobio teške telesne povrede i nalazi se u zrenjaninskoj bolnici.
Crnogorska policija i vojska od petka uveče traga za Alijom Balijagićem, osuđivanim silovateljem i razbojnikom (65), koji je u selu Sokolac kod Bijelog Polja ubio Milenku Madžgalj (69) i njenog brata Jovana (60).
Novi predsednik Partizana Rasim Ljajić kaže da politici nije mesto na tribinama, te navijačima zapretio odlaskom ukoliko ne prestanu sa skandiranjem političkih poruka.
Nema druge nego da kažemo kakvo je realno stanje. Imam utisak da pekaru hleba nismo plaćali. Hoće da isključe struju, vodu, nema grejanja. Dug je oko 60 miliona, a mi zovemo i prosimo, poručuje predsednik Privremene uprave Partizana, Rasim Ljajić (60).
Huligani Palmeirasa i Kruzeira sukobili su se na ulicama brazilske Kuritibe, a jedan od navijača je izgoreo u požaru izazvanom pirotehničkim sredstvima.
Tužilac Filadelfije podneo je tužbu kojom nastoji da spreči Politički akcioni komitet (PAC) koji kontroliše milijarder Ilon Mask da dodeli nagrade od milion dolara biračima u onim američkim državama koje mogu da odluče o ishodu predsedničkih izbora, preneli su danas američki mediji.
Pripadnici opozicije započeli su večeras proteste ispred zgrade parlamenta u Tbilisiju povodom nedavno održanih parlamentarnih izbora u Gruziji na kojima je pobedila vladajuća partija Gruzijski san.
U slučaju sukoba NATO-a i Rusije, Finska bi nestala sa lica zemlje, izjavio je profesor Univerziteta u Helsinkiju i geopolitički ekspert Tuomas Malinen.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov nazvao je izjave Zapada o saradnji Rusije i Severne Koreje „pokušajem da se retroaktivno“ opravda slanje zapadnog vojnog osoblja u Ukrajinu, u kojoj su oni tamo već duže vreme.
Povodom 90 godina od rođenja velikana srpskog glumišta Danila Bate Stojkovića (1934-2002) Jugoslovenska kinoteka će, uz otvaranje legata i izložbe, prirediti retrospektivu njegovih filmova u obe svoje sale.
Ovaj jedinstveni slavski kolač osvaja svojim nežnim ukusom i aromom vanile i limuna, pružajući svežinu u svakoj kriški. Mekan i vazdušast, biće pravi ukras svake slavske trpeze i oduševiće sve prisutne.
Damijano David, nekadašnji muzički šarm koji je osvajao publiku širom sveta, sada deluje kao da se potpuno promenio. Nakon uspeha sa bendom "Maneskin" i pobede na Evroviziji 2021. godine, njegov nedavni solo projekat donosi sasvim drugačiji imidž koji se ne sviđa njegovim vernim obožavaocima.
Melanija Tramp (54) pružila je podršku svom suprugu Donaldu Trampu na predizbornom skupu Republikanske partije u Njujorku i oduševila prisutne svojom odevnom kombinacijom.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.