Na godišnjem sastanku Udruženja obolelih od multiplog mijeloma Srbije, održanom 23. marta 2025. godine u hotelu „Tamiš” u Pančevu, pacijenti, lekari i farmaceuti iz zemlje i regiona razgovarali su o izazovima koje donosi ova maligna bolest, dostupnim i inovativnim terapijama, kao i o sličnostima i razlikama u metodama lečenja kod nas i u okruženju.
Mart je mesec posvećen podizanju svesti o multipnom mijelomu, a na skupu u Pančevu, koji se i ove godine održao pod sloganom „Koračajmo zajedno”, istaknuto je da je edukacija obolelih od velike važnosti. Stručnjaci iz različitih oblasti održali su predavanja i panel diskusije o aktuelnostima u lečenju multiplog mijeloma, prevenciji neželjenih efekata terapije, potpornoj terapiji, značaju vakcinacije kod obolelih, kao i važnosti aktivne uloge pacijenata u lečenju. O edukaciji pacijenata, njihovim pravima i boljoj komunikaciji sa lekarima govorili su i predstavnici udruženja hematoloških oboljenja.
Poseban naglasak stavljen je na edukaciju o potpornoj terapiji, koja može značajno poboljšati kvalitet života pacijenata, pomažući im da lakše prolaze kroz proces lečenja.
- Skupovi ovog tipa, kao i ovaj sastanak koji se redovno održava svake godine, značajni su za pacijente iz cele Srbije, jer dobijaju jedinstvenu priliku da saznaju više o dijagnostici, načinima lečenja i inovativnim terapijama - izjavila je predsednica Upravnog odbora Slađana Veličković i dodala da se članovi Udruženja raduju svakom godišnjem skupu, jer je to prilika da se sretnu, druže i razmene iskustva.
Foto: Udruženje obolelih od multiplog mijeloma
Udruženje je predstavilo i prvo istraživanje o kvalitetu života pacijenata sa multiplim mijelomom u Srbiji, koje je sprovelo samostalno.
- Kvalitet života pacijenata obolelih od multiplog mijeloma je nešto na šta naše Udruženje posebno obraća pažnju. Zbog toga je realizovan ovaj pilot-projekat – prvo istraživanje u kojem su, prema oceni pacijenata, sumirane najznačajnije stavke na kojima bi trebalo raditi tokom dijagnostike i terapije, ali i u daljim aktivnostima Udruženja - rekla je predsednica Udruženja Snežana Doder.
- U istraživanju, čiji je cilj bio da se sagledaju iskustva pacijenata obolelih od ove maligne bolesti i identifikuju potrebe za unapređenjem sveobuhvatnog sistema podrške, učestvovao je 131 ispitanik – 58,8 odsto žena i 41,2 odsto muškaraca – od kojih je većina bila u starosnoj kategoriji od 50 do 65 godina - navela je predsednica Udruženja.
- Istraživanje je pokazalo da je za unapređenje kvaliteta života, pre svega, potrebno poboljšanje finansijske situacije pacijenata i njihovih porodica kako bi mogli da pokriju sve troškove lečenja i terapije, ali i dodatne zahteve koji utiču na svakodnevicu i kvalitet života. Pacijenti smatraju da im je potreban bolji pristup inovativnim i savremenim terapijama za multipli mijelom, kao i da zdravstvene usluge treba da budu dostupnije. To podrazumeva da zdravstvene ustanove koje sprovode terapije za lečenje multiplog mijeloma budu ravnomernije raspoređene u svim regionima Srbije. Takođe, pacijentima treba omogućiti da lakše dođu do jasnih i dostupnih informacija o toku bolesti i lečenju - navela je Snežana Doder i istakla da su prve tri stavke prioriteti na kojima će Udruženje raditi u saradnji sa donosiocima odluka i lekarima.
Foto: Udruženje obolelih od multiplog mijeloma
- Poslednja tačka je strateško opredeljenje Udruženja – da nastavimo da radimo još više na edukaciji pacijenata i da se zalažemo za to da im budu dostupne jasne informacije o toku bolesti, lečenju i dostupnim terapijama - naglasila je Snežana Doder.
Ona je dodala da je godišnji skup Udruženja prilika da se, kroz predavanja stručnjaka, druženje i diskusije, pacijenti dodatno informišu o multiplom mijelomu.
O multiplom mijelomu
Multipli mijelom je rak koštane srži, bolest koja može izazvati ozbiljne komplikacije kod pacijenata. Te komplikacije obuhvataju oštećenje bubrega, anemiju, hronični bol, razgradnju kostiju i spontane prelome.
Multipli mijelom skraćuje životni vek i značajno narušava kvalitet života pacijenata, pri čemu čak 40 odsto obolelih može biti mlađe od 65 godina. Lečenje zahteva individualizovan pristup koji uzima u obzir opšte zdravstveno stanje pacijenta i specifičnosti bolesti.
Papagaji imaju dar da brbljaju, a način na koji mozak papagaja vrste australijska tigrica omogućava ovaj dar izuzetno je sličan ljudskom govoru, izveštavaju istraživači u časopisu Nature.
Istraživanje sprovedeno od strane naučnika sa Univerziteta u Varkafu i Univerziteta u Šefildu nudi delimičan odgovor na vekovno pitanje "Šta je starije kokoška ili jaje?". Prema njihovim saznanjima, odgovor je "kokoška", tačnije, određeni protein koji se nalazi u jajetu.
Novi, veoma efikasan proces za izvođenje ove konverzije mogao bi olakšati razvoj terapija za oštećenja kičmene moždine ili bolesti poput amiotrofične lateralne skleroze.
Gojaznost je ozbiljno zdravstveno stanje koje povećava rizik od brojnih bolesti, uključujući visok krvni pritisak, dijabetes, moždani udar, srčane bolesti i određene vrste raka. Međutim, istraživači sa Univerziteta u Delaveru možda su pronašli ključ za ciljano lečenje gojaznosti – na genetskom nivou.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Papagaji imaju dar da brbljaju, a način na koji mozak papagaja vrste australijska tigrica omogućava ovaj dar izuzetno je sličan ljudskom govoru, izveštavaju istraživači u časopisu Nature.
Moćan državnički govor koji je predsednik Srbije Aleksandar Vučić održao u Ujedinjenim nacijama otvorio je i pitanje hipotetičkog scenarija - šta bi bilo da je na njegovom mestu bio neko drugi...
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov danas je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću tokom susreta u Njujorku preneo pozdrave predsednika Rusije Vladimira Putina.
Fizičko i verbalno iživljavanje nad ženama postalo je prepoznatljivi zaštitni znak i lični pečat blokadera, koja svoju političku nemoć i nedostatak bilo kakvog programa pokušava da nadoknadi divljaštvom i najprizemnijim zastrašivanjem svih žena koje ne dele njihove bolesne stavove!
Nakon što je sinoć sa govornice Generalne skupštine UN u Njujorku održao istorijski govor, predsednik Aleksandar Vučić neumorno nastavlja bespoštednu borbu za nacionalne interese Srbije.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić oglasio se na društvenoj mreži Instagram i u objavi istakao da vodi politiku isključivo u interesu Srbije.
Tačno godinu dana prošlo je od brutalne likvidacije na području Cetinja, u mestu Ugnji, kada su ubijeni u zasedi pripadnici škaljarskog klana Stefan Belada i Andrija Ivanović. Ceo slučaj ponovo je dospeo u žižu javnosti, s obzirom na to je upravo danas identifikovan treći saučesnik u planiranom i izvršenom zločinu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za suzbijanje kriminala, Odeljenja za suzbijanje privrednog kriminala, u koordinaciji sa policijskim službenicima Policijske uprave u Jagodini, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Jagodini, uhapsili su D. D. (63) iz okoline Jagodine, zbog postojanja osnova sumnje da je u više navrata izvršio krivično delo "nedozvoljen promet akciznih proizvoda".
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Francuska se nalazi u finansijskoj krizi, a Pariz više ne može da pruža finansijsku pomoć Ukrajini, izjavila je predsednička kandidatkinja i šefica parlamentarne frakcije Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen.
Belgijsko je izdala interno upozorenje da Sjedinjene Države pod Donaldom Trampom više nisu pouzdan saveznik i pozvalo zvaničnike da neguju veze sa njegovim protivnicima kako bi zaštitili interese zemlje, pokazuje dokument u koji je "Fajnenšl tajms" (FT) imao uvid.
Privremeni ministar odbrane Irana, brigadni general Sejed Madžid Ibn Reza, rekao je danas da je Teheran sa govornice UN poslao jasnu poruku da se odbrambena doktrina Irana promenila.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Sa padom temperature često se na prozorima pojavljuju zamagljenje i kapljice vode. Učestala kondenzacija može dovesti do buđi, oštećenja zaptivki i vlaženja prozorskih dasaka.
Nove tvrdnje o sahrani princeze Dajane otkrivaju šta je želela za svoj poslednji ispraćaj. Njen brat Čarls Spenser tvrdi da lična želja da joj se na sahrani izvede Mocartov "Rekvijem" ipak nije ispunjena.
Koncert sećanja posvećen legendarnom Tomi Zdravkoviću, koji će biti održan 30. septembra u Sava centru, na 35. godišnjicu njegove smrti, okupiće neka od najpoznatijih imena domaće muzičke scene.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.