Na godišnjem sastanku Udruženja obolelih od multiplog mijeloma Srbije, održanom 23. marta 2025. godine u hotelu „Tamiš” u Pančevu, pacijenti, lekari i farmaceuti iz zemlje i regiona razgovarali su o izazovima koje donosi ova maligna bolest, dostupnim i inovativnim terapijama, kao i o sličnostima i razlikama u metodama lečenja kod nas i u okruženju.
Mart je mesec posvećen podizanju svesti o multipnom mijelomu, a na skupu u Pančevu, koji se i ove godine održao pod sloganom „Koračajmo zajedno”, istaknuto je da je edukacija obolelih od velike važnosti. Stručnjaci iz različitih oblasti održali su predavanja i panel diskusije o aktuelnostima u lečenju multiplog mijeloma, prevenciji neželjenih efekata terapije, potpornoj terapiji, značaju vakcinacije kod obolelih, kao i važnosti aktivne uloge pacijenata u lečenju. O edukaciji pacijenata, njihovim pravima i boljoj komunikaciji sa lekarima govorili su i predstavnici udruženja hematoloških oboljenja.
Poseban naglasak stavljen je na edukaciju o potpornoj terapiji, koja može značajno poboljšati kvalitet života pacijenata, pomažući im da lakše prolaze kroz proces lečenja.
- Skupovi ovog tipa, kao i ovaj sastanak koji se redovno održava svake godine, značajni su za pacijente iz cele Srbije, jer dobijaju jedinstvenu priliku da saznaju više o dijagnostici, načinima lečenja i inovativnim terapijama - izjavila je predsednica Upravnog odbora Slađana Veličković i dodala da se članovi Udruženja raduju svakom godišnjem skupu, jer je to prilika da se sretnu, druže i razmene iskustva.
Foto: Udruženje obolelih od multiplog mijeloma
Udruženje je predstavilo i prvo istraživanje o kvalitetu života pacijenata sa multiplim mijelomom u Srbiji, koje je sprovelo samostalno.
- Kvalitet života pacijenata obolelih od multiplog mijeloma je nešto na šta naše Udruženje posebno obraća pažnju. Zbog toga je realizovan ovaj pilot-projekat – prvo istraživanje u kojem su, prema oceni pacijenata, sumirane najznačajnije stavke na kojima bi trebalo raditi tokom dijagnostike i terapije, ali i u daljim aktivnostima Udruženja - rekla je predsednica Udruženja Snežana Doder.
- U istraživanju, čiji je cilj bio da se sagledaju iskustva pacijenata obolelih od ove maligne bolesti i identifikuju potrebe za unapređenjem sveobuhvatnog sistema podrške, učestvovao je 131 ispitanik – 58,8 odsto žena i 41,2 odsto muškaraca – od kojih je većina bila u starosnoj kategoriji od 50 do 65 godina - navela je predsednica Udruženja.
- Istraživanje je pokazalo da je za unapređenje kvaliteta života, pre svega, potrebno poboljšanje finansijske situacije pacijenata i njihovih porodica kako bi mogli da pokriju sve troškove lečenja i terapije, ali i dodatne zahteve koji utiču na svakodnevicu i kvalitet života. Pacijenti smatraju da im je potreban bolji pristup inovativnim i savremenim terapijama za multipli mijelom, kao i da zdravstvene usluge treba da budu dostupnije. To podrazumeva da zdravstvene ustanove koje sprovode terapije za lečenje multiplog mijeloma budu ravnomernije raspoređene u svim regionima Srbije. Takođe, pacijentima treba omogućiti da lakše dođu do jasnih i dostupnih informacija o toku bolesti i lečenju - navela je Snežana Doder i istakla da su prve tri stavke prioriteti na kojima će Udruženje raditi u saradnji sa donosiocima odluka i lekarima.
Foto: Udruženje obolelih od multiplog mijeloma
- Poslednja tačka je strateško opredeljenje Udruženja – da nastavimo da radimo još više na edukaciji pacijenata i da se zalažemo za to da im budu dostupne jasne informacije o toku bolesti, lečenju i dostupnim terapijama - naglasila je Snežana Doder.
Ona je dodala da je godišnji skup Udruženja prilika da se, kroz predavanja stručnjaka, druženje i diskusije, pacijenti dodatno informišu o multiplom mijelomu.
O multiplom mijelomu
Multipli mijelom je rak koštane srži, bolest koja može izazvati ozbiljne komplikacije kod pacijenata. Te komplikacije obuhvataju oštećenje bubrega, anemiju, hronični bol, razgradnju kostiju i spontane prelome.
Multipli mijelom skraćuje životni vek i značajno narušava kvalitet života pacijenata, pri čemu čak 40 odsto obolelih može biti mlađe od 65 godina. Lečenje zahteva individualizovan pristup koji uzima u obzir opšte zdravstveno stanje pacijenta i specifičnosti bolesti.
Papagaji imaju dar da brbljaju, a način na koji mozak papagaja vrste australijska tigrica omogućava ovaj dar izuzetno je sličan ljudskom govoru, izveštavaju istraživači u časopisu Nature.
Istraživanje sprovedeno od strane naučnika sa Univerziteta u Varkafu i Univerziteta u Šefildu nudi delimičan odgovor na vekovno pitanje "Šta je starije kokoška ili jaje?". Prema njihovim saznanjima, odgovor je "kokoška", tačnije, određeni protein koji se nalazi u jajetu.
Novi, veoma efikasan proces za izvođenje ove konverzije mogao bi olakšati razvoj terapija za oštećenja kičmene moždine ili bolesti poput amiotrofične lateralne skleroze.
Gojaznost je ozbiljno zdravstveno stanje koje povećava rizik od brojnih bolesti, uključujući visok krvni pritisak, dijabetes, moždani udar, srčane bolesti i određene vrste raka. Međutim, istraživači sa Univerziteta u Delaveru možda su pronašli ključ za ciljano lečenje gojaznosti – na genetskom nivou.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Papagaji imaju dar da brbljaju, a način na koji mozak papagaja vrste australijska tigrica omogućava ovaj dar izuzetno je sličan ljudskom govoru, izveštavaju istraživači u časopisu Nature.
Stravičan zločin protiv istine i ljudskosti odigrao se na društvenoj mreži Iks, gde je zbog najprljavije kampanje laži i linča tragično okončan život mladog policijskog službenika Vasilija Lalovića (33).
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je policajac Vasilije Lalović izvršio samoubistvo nakon brutalnih lažnih optužbi i napada blokadera i opozicionih partija na njega i njegovu porodicu.
Lider SNS-a Miloš Vučević reagovao je na nezapamćeni izliv mržnje i otvoreni poziv na linč predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ministra Darka Glišića.
Nakon što je blokaderska NVO CRTA izašla u javnost sa famoznim istraživanjem po kom blokaderi imaju 10 odsto prednosti u odnosu na Srpsku naprednu stranku i predsednika Aleksandra Vučića, srpsku političku scenu zapljusnuo je talas priznanja da je to istraživanje lažno.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić brutalno je i bez milosti odgovorila na najnovije gluposti i nebuloze predstavnika lažne opozicione elite, poručivši im da je njihovo neznanje i pomračenje uma prešlo sve granice zdravog razuma.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Zaplena više od 770 kilograma čistog kokaina u italijanskoj luci Vado Ligure, u regionu Ligurija, privukla je ogromnu pažnju tamošnjih medija. Pored činjenice da je reč o jednoj od najvećih zaplena u poslednje vreme, pažnju istražitelja privukao je nesvakidašnji detalj — na velikom broju paketa nalazile su se nalepnice sa zastavom Srbije.
Zdravstveni centar Vranje oglasio se povodom saobraćajne nezgode koja se dogodila tokom transporta pacijenta, a u kojoj je vozač saniteta zadobio teške telesne povrede.
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Službom za kriminalističko-obaveštajni rad i PU u Požarevcu, uhapsili dve osobe kod kojih je pronađena veća količina droge.
Dok se u Ukrajini šire tvrdnje da je predsednik Volodimir Zelenski smenio glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Oleksandra Sirskog, na frontu se desio težak udarac koji je definitivno pojačao pritisak na vojni vrh.
Bivši ukrajinski ministar odbrane Mihail Fedorov mogao bi da se priprema za obračun sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i kandidaturu za najvišu državnu funkciju.
Ruski frontovski bombarderi Su-34 izveli su vazdušne udare FAB-500 i FAB-1500 bombama na više položaja ukrajinskih snaga na različitim delovima fronta.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Mračno kupatilo i visoka vlaga nisu prepreka, već idealno okruženje za prave sobne biljke. Zaboravite na plastično cveće, uz samo pet pažljivo odabranih vrsta.
Neprijatan miris mačjeg urina može da se zadrži danima, ali jednostavna mešavina sode bikarbone i vodonik-peroksida često uspešno neutrališe miris i uklanja ga sa različitih površina.
Bivša učesnica "Elite 7" Marijana Zonjić pojavila se na proslavi nakon superfinala "Elite 9" u društvu čoveka sa kojim ima dete, i ovo je prvi put da se pojavila sa njim u javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.