• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

Izvor: Informer.rs

30.05.2025

09:40

Srpski naučnik uskraćen za Nobelovu nagradu: Evo ko je tvorac prve srpske atomske bombe

Shutterstock

Vesti

Srpski naučnik uskraćen za Nobelovu nagradu: Evo ko je tvorac prve srpske atomske bombe

Na današnji dan 1994. godine preminuo je jedan od najpoznatijih srpskih fizičara Pavle Savić koji je u istoriji ostao upamćen kao "kamen temeljac" Nuklearnog instituta Vinča, ali i kao tvorac prve srpske atomske bombe.

Pavle Savić bio je jedan od najvećih srpskih naučnika svih vremena, iako naša javnost o njemu jako malo zna. Bio je naučnik svetskog ranga, jedan od pionirskih istraživača koji su uveli čovečanstvo u atomsku eru svojim pronalascima u oblasti nuklearne fisije.

Za epohalno otkriće da se jezgro urana može pocepati Savić i Irena-Žoli Kiri nisu dobili Nobelovu nagradu, zbog toga što je drugi svetski rat prekinuo njeno dodeljivanje. Ali je tu nagradu odmah po okončanju rata dobio Nemački naučnik Oto Han, iako je upravo on prednjačio u ismevanju i opovrgavanju otkrića Savića i Kiri, da bi ga naposletku i sam prihvatio.

Savić je osnivač Nuklearnog instituta u Vinči, jedan od pokretača sovjetskog nuklearnog programa i dugogodišnji predsednik Srpske Akademije Nauka i Umetnosti.

Detinjstvo

Rođen je 10. januara 1909. godine u Solunu, gde je Kraljevina Srbija njegovog oca Petra kao veterinara poslala na službu u Slobodnu carinsku zonu Srbije. Otac, prvi školovan u porodici, bio je državni pitomac i u Francuskoj studirao veterinu.

Foto: Društvene mreže

 

Posle Prvog svetskog rata porodica se seli u Beograd, gde Pavle, najstariji od petoro dece, prva četiri razreda gimnazije završava u Drugoj muškoj, a više razrede i maturu u Požarevcu. Voleo je fiziku, hemiju i matematiku. Maturirao je 1927. godine u Požarevačkoj gimnaziji.

Posle mature upisuje se na Katedru fizičke hemije na Filozofskom fakultetu Beogradskog univerziteta, koju je držao profesor Miloje Stojiljković. Katedra je osnovana 1903. i jedna je od najstarijih katedri te vrste u Evropi.

Već tokom studija radi kod profesora Stojiljkovića kao asistent-volonter, a posle diplomiranja, 1932. godine, obećano mu je mesto ukaznog asistenta. Pavle se, međutim, sukobio sa svojim profesorom i, shodno svojoj nagloj naravi, bez objašnjenja je dao ostavku.

Uspeh i svetska slava

Svetsku slavu stekao je u Parizu. Godine 1938. eminetni srpski naučnik i Irena Žolio – Kiri(ćerka Marije Kiri) objavljuju rezultate svojih dugogodišnjih istraživanja na „Nuklearnoj lančanoj reakciji – FISIJA“. Godinu dana kasnije bili su najozbiljniji kandidati za Nobelovu nagradu, ali zbog Drugog svetskog rata ona je predstala da se dodeljuje.

Po završetku rata 1944. Nobelovu nagradu za otkriće fisije, dobija nemački hemičar Oto Han, koji je 1939. pokušao da opovrgne rad Savića i Kiri, da bi kasnije upravo na toj teoriji razradio svoj naučni rad.

Atomska bomba

Pavle Savić je bio komunista i lični prijatelj Josipa Broza – Tita. Godine 1941. odlazi u Jugoslaviju da se bori na strani komunista, a krajem rata odlazi u SSSR da prouči rad Sovjetskog instituta za nuklearnu fiziku.

Foto: Društvene mreže

 

Tamo zajedno sa sovjetskim Nobelovcem (1978) Pjotrom Leonidovičom Kapicom radi na sovjetskom atomskom naoružanju.

Godine 1948. dolazi do sukoba Tita i Staljina, koji zaoštrava odnose Jugoslavije i SSSR do ivice rata. Tito povlači Savića i daje mu zadatak da počne izgradnju Nuklearnog instituta. Institut počinje da se gradi u selu Vinča, nadomak Beograda.

Pored naučnih istraživanja, Institut će imati još jedan cilj. To je pravljenje atomske bombe. Krajem pedesetih Savić se pokajao što je učestvovao u pravljenju nuklearnog oružja. Hirošimu je posetio 1957. godine i posle toga izjavio:

– Pristao bih da se moje ime nije nikada dovelo u vezu sa otkrićem fisije.

Pavle Savić govorio je francuski i ruski, a engleski je koristio za čitanje stručnih časopisa. Umro je 1994. godine u svojoj kući i sahranjen je u porodičnoj grobnici, jer je još za života rekao da ne želi da bude pokopan u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.


Ceo svet koristi njegovo otkriće: Evo koje godine će odstupiti Milankovićev kalendar
Društvo

Ceo svet koristi njegovo otkriće: Evo koje godine će odstupiti Milankovićev kalendar

Na današnji dan 1879. godine rođen je srpski matematičar, geofizičar, građevinski inženjer, klimatolog, astronom, osnivač katedre za nebesku mehaniku na Beogradskom univerzitetu i svetski uvažavan naučnik Milutin Milanković. Njegov kalendar je do sada najpreciznije urađen kalendar, koji je doveden na isti datum kao gregorijanski, od koga će odstupiti tek 2800. godine!

28.05.2025

12:33

sledeća vest

Politika

Vujić: Očekujem da pobedi Srbija
Politika

Vujić: Očekujem da pobedi Srbija

Ministar pravde u tehničkom mandatu Nenad Vujić izjavio je danas nakon glasanja na parlamentarnim izborima da očekuje veliku izlaznost i da pobedi razvoj Srbije.

25.10.2026

20:19

Važne reči Vučevića: Imam samo jednu želju!
Politika

Važne reči Vučevića: Imam samo jednu želju!

Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević izjavio je danas, nakon što je sa porodicom glasao na parlamentarnim izborima u Novom Sadu, da očekuje veliku izlaznost građana i da mu je najvažnije da izborni dan protekne mirno, dostojanstveno i u demokratskoj atmosferi.

25.10.2026

20:17

Exatlon

Hronika

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Zabava

Umro Rju Murakami
Showbiz

Umro Rju Murakami

Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.

23.10.2026

11:52

Zatvara se Luvr zbog najavljenih protesta u Parizu
Kultura

Zatvara se Luvr zbog najavljenih protesta u Parizu

Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.

23.10.2026

11:14

Magazin

Džet set