Da li je isplativije štedeti u dinarima nego u devizama? NBS objavila najnovije podatke: Ovo morate da znate
Podeli vest
Štednja stanovništva nastavila je da raste i u 2025. godini, a dinarska štednja je u prvoj polovini godine povećana za 4,5 milijardi dinara, odnosno za 2,4 odsto i krajem juna je iznosila 195,7 milijardi dinara, objavila je danas Narodna banka Srbije
Rast je zabeležila i devizna štednja i to za 313,0 miliona evra ili 2,0 odsto.
Poslednja istraživanja pokazuju da postoji niz uređaja koji drastično nabijaju račun za struju, a među njima su električni šporet, mašina za pranje veša, bojler i mnogi drugi.
Grejna sezona je završena, pa mnogi pribegavaju različitim načinima da se ugreju, nije redak slučaj uključivanja grejalica, klima, što može da dovede do povećanih računa za struju. Sa malo truda možemo da potrošimo i do 20 odsto manje električne energije, a ako malo više povedemo računa taj trošak može biti i u pola manji.
13.05.2025
10:12
Već krajem jula dinarska štednja je premašila 200 milijardi dinara, a devizna štednja je dostigla gotovo 16 milijardi evra, što predstavlja najviše iznose štednje do sada, navodi se u saopštenju i dodaje da se dinarska štednja veoma približila učešću od 10,0 odsto ukupne štednje u domaćim bankama.
Ističe se da je to značajno ako se ima u vidu da je krajem 2012. ovo učešće bilo ispod 2,0 odsto.
Prema rezultatima najnovije polugodišnje analize isplativosti dinarske i devizne štednje, urađene za period od juna 2012. do juna 2025. godine, u proteklih 13 godina, bilo je isplativije štedeti u domaćoj valuti, bez obzira na rok oročenja štednje.
Krajem 2024. godine dinarska štednja stanovništva dostigla je najviši nivo i iznosila je 191,2 milijarde dinara, objavila je Narodna banka Srbije (NBS) i navela da je tokom prošle godine štednja u domaćoj valuti ostvarila rekordni godišnji rast od 53,3 milijarde dinara, što je povećanje od 38,6 odsto.
20.02.2025
10:49
Navodi se da su većoj isplativosti dinarske od štednje u evrima doprinele više kamatne stope na štednju u dinarima nego na štednju u evrima, povoljniji poreski tretman prihoda od kamate na štednju u domaćoj valuti u odnosu na štednju u stranoj valuti, kao i očuvanje finansijske stabilnosti i relativne stabilnosti kursa dinara prema evru.
Foto: Shutterstock
Oročavanjem štednje od juna 2012. na godinu dana i njenim reoročavanjem u periodu od 13 godina, prema analizi isplativosti štednje, štediša bi na ulog od 100.000 dinara na kraju perioda oročenja, u junu 2025. godine, dobio gotovo 58.000 dinara, blizu 500 evra, više od štediše koji bi u tom periodu na štednju u evrima položio protivvrednost istog iznosa, preračunato po prosečnom kursu dinara prema evru u mesecu oročenja.
Štediša koji bi od juna 2024. godine štedeo u domaćoj valuti, na uloženih 100.000 dinara, dobio bi u junu 2025. preko 1.800 dinara više od štediše koji bi u istom periodu oročio 100.000 dinara u evrima.
Oročavanje dinarske štednje na tri meseca pokazalo se isplativijim od takve štednje u evrima u gotovo 92 odsto potperioda, a oročavanje štednje na dve godine u svim posmatranim potperiodima.
Štednja u domaćoj valuti u proteklih 13 godina povećana je za više od 11 puta.
Foto: Shutterstock
Brži rast dinarske štednje od devizne uticao je na povećanje njenog učešća u ukupnoj štednji – sa 1,89 odsto u junu 2012. godine na 9,61 odsto u junu 2025. godine.
Kada je reč o strukturi dinarske štednje u prvom polugodištu ove godine, povećana je štednja ročnosti do šest meseci, dok je štednja oročena na rokove duže od šest meseci smanjena.
Rast je najizraženiji kod štednih uloga ročnosti od tri do šest meseci.
Prosečan iznos dinarske štednje po partiji krajem juna je iznosio 191.000 dinara.
U istom periodu od 13 godina, devizna štednja je porasla za 7,8 milijardi evra, tako da je devizna štednja povećana gotovo dva puta.
Kada se posmatra samo prvo polugodište ove godine, rast devizne štednje rezultat je u najvećoj meri znatnijeg oročavanja štednje po viđenju, koja čini 66,5 odsto ukupne štednje, kao i štednje na rok od šest do 12 meseci.
Prosečan iznos devizne štednje po partiji krajem juna je iznosio 4.063,4 evra.
Kada je o inflaciji reč iz NBS navode da je prosečna inflacija u prvih šest meseci ove godine iznosila 4,3 odsto a cilj Narodne banke Srbije tri plus minus 1,5 odsto.
Foto: Informer/shutterstock
U istom periodu bazna inflacija, po isključenju cena hrane, energije, alkohola i cigareta) beleži pad, sa 5,3 odsto u decembru 2024. na 4,7 odsto u junu ove godine.
Od početka ove godine očuvana je relativna stabilnost kursa dinara prema evru uprkos deprecijacijskim pritiscima koji su preovladavali tokom prvih pet meseci, kada je Narodna banka Srbije neto prodala 1.000 miliona evra na međunarodnom deviznom tržištu, prodala 1.350 miliona evra i kupila 350 miliona evra.
Međutim, od juna ponovo dominiraju aprecijacijski pritisci, tako da je NBS u junu i julu putem intervencija na međunarodnom deviznom tržištu kupila 1.130 miliona evra, čime je ne samo nadoknadila neto prodaju deviza nego i dodatno uvećala devizne rezerve.
Bruto devizne rezerve su na kraju jula iznosile 28,3 milijarde evra, a neto 24,1 milijardu evra.
Učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima od početka primene Strategije za rešavanje pitanja problematičnih kredita, od avgusta 2015. godine, znatno je smanjeno i to sa 22,4 odsto na najniži nivo od 2,3 odsto u junu 2025. godine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poslednja istraživanja pokazuju da postoji niz uređaja koji drastično nabijaju račun za struju, a među njima su električni šporet, mašina za pranje veša, bojler i mnogi drugi.
Suviše sam Srbin i suviše volim Srbiju da bih bio po volji moćnicima! Mene zanima podrška građana Srbije, a ne u tuđim kabinetima i zemljama, koju očigledno imaju blokaderi i političar Vladan Đokić!
Suviše sam Srbin i suviše volim Srbiju da bih bio po volji moćnicima! Mene zanima podrška građana Srbije, a ne u tuđim kabinetima i zemljama, koju očigledno imaju blokaderi i političar Vladan Đokić!
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski pred spomenikom "ZAŠTO" odala poštu radnicima RTS ubijenim u NATO agresiji.
Slaviša Krunić, biznismen iz Banjaluke, ubijen je pre sedam godina u Glamočanima kod Laktaša, kada je na njegov službeni džip otvorena rafalna paljba. U krvavom napadu ubijen je i njegov telohranitelj Žarko Pavlović, dok je vozač Goran Ilić ranjen. Iako su izvršioci i pomagači osuđeni, slučaj ni danas nije u potpunosti rasvetljen.
Suđenje kriminalnom klanu Veljka Belivuka i Marka Miljkovića za sedam ubistava, nastavljeno je juče u Specijalnom sudu u Beogradu čitanjem i preslušavanjem poruka i pregledanjem fotografija koje tužilaštvo dovodi u vezi sa ubistvom Nikole Mitića.
Vladimir Kostić Kostur (40) imao je reputaciju "čoveka sa asfalta" sa debelim policijskim dosijeom, a na njega je pucano 24. juna 2020. godine u Beogradu.
Policija NCB Interpola Podgorica, danas je nakon sprovedene međunarodne ciljane potrage, realizovala akciju u kojoj je lociran i uhapšen S.R. (34), državljanin Crne Gore i Republike Srbije i član jedne inostrane OKG.
Pokušaji da se konstantinopoljskom patrijarhu Vartolomeju pripišu posebna ovlašćenja nad celim pravoslavnim svetom predstavljaju greh i direktno kršenje crkvenih kanona, izjavio je patrijarh moskovski i cele Rusije Kiril tokom obraćanja u Ministarstvu spoljnih poslova Ruske Federacije.
Korpus garde islamske revolucije objavio je operaciju zaplene kontejnerskih brodova za koje tvrdi da su pokušali da probiju iransku blokadu Ormuskog moreuza, jednog od najvažnijih pomorskih pravaca na svetu.
Snup Dog najavio je film o svom životu i time izazvao lavinu oduševljenja na ovogodišnjem Cinema Con festivalu. Naglasio je da će film biti starosno ograničen.
Prve reakcije na biografski film "Majkl" nakon premijere u Los Anđeles izazvale su buru na društvenim mrežama, a pojedini kritičari već ga porede sa "člankom na Vikipediji" zbog nedostatka dubine.
Voditelj Darko Tanasijević progovorio je o paklu koji je preživeo zbog jezivih pretnji i napada na njegovu imovinu, te otkrio šokantna saznanja do kojih je došao u policiji, o profilu napadača koji ga je godinama proganjao.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar