Za samo godinu dana štednja u dinarima porasla je za skoro 40 odsto. U novembru 2022. građani su u bankama štedeli 91,4 milijarde dinara, dok je u istom mesecu 2023. ta cifra porasla na 129,1 milijardu dinara, odnosno 1,1 milijardu evra.
Koliko je veliko poverenje u domaću valutu u poslednjoj deceniji, govori i podatak da je pre tačno 10 godina, 2014. godine, takođe u novembru, štednja u dinarima iznosila svega 39 milijardi dinara, dok je sada povećana više od tri puta.
Takođe, štednja u dinarima je daleko isplativija od one u evrima, jer su kamate više, ali i činjenice da se na dinarske zarade ne plaća porez od 15 odsto kao kod deviza.
Stabilan kurs
Predsednik Odbora direktora Agencije za osiguranje depozita dr Vladimir Medan naveo je nedavno za Informer da je štednja postala tradicija na našem tržištu.
- Usled rasta efektivne kamatne stope, štednja postaje sve isplativija. Sve je privlačnija štednja u dinarima, s obzirom na to da nije oporezovana i da je kamatna stopa viša. Devedesetih godina imali smo enormnu inflaciju. Činjenica da može doći do toga ljude je terala da svoju štednju najpre drže u nemačkim markama, a potom u evrima. Poslednjih sedam godina sve više se počelo štedeti u dinarima. To je posledica stabilnog kursa - naveo je Medan.
Foto: Shuterstock
On je objasnio da je trenutno štednja u dinarima najisplativija.
- Kamata iznosi ponegde i oko šest odsto na godišnjem nivou. Oročena štednja podrazumeva da godinu dana nećete dirati novac sa računa. Uvek postoje posebne okolnosti. Ako posmatramo neki depozit od 100.000 dinara, na taj iznos ćete dobiti 6.000 dinara. On se ne oporezuje, za razliku od štednje u devizama, gde se porez plaća 15 odsto. Novac u bankama je osiguran. Država garantuje za sve uloge manje od 50.000 evra. Bankarski sektor Republike je stabilan. U tom pogledu ne postoji razlog da razmišljamo o tome koja je banka bolja ili lošija. Trenutno ne postoji opasnost da može doći do problema u tom segmentu - objasnio je Vladimir Medan.
Više od 500 odsto
Kako su već ranije istakli u Centralnoj banci, štednja u domaćoj valuti brže raste od devizne štednje već 11 godina uzastopno i, prema poslednjim podacima, premašila je protivvrednost od milijardu evra.
- Štednja stanovništva u domaćoj valuti u poslednjih 11 godina porasla je skoro šest puta, odnosno više od 500 odsto. Istovremeno, došlo je do pozitivnih promena u strukturi roka na koji se stavljaju depoziti na dinarsku štednju, što znači da je došlo do rasta učešća dugoročnih depozita. U istom periodu devizna štednja rasla je sporijom dinamikom u odnosu na dinarsku - naveli su u Narodnoj banci Srbije.
Foto: Shuterstock
Više se zaradi
Analiza NBS je, takođe, pokazala da je štednja u dinarima daleko isplativija nego ona u evrima.
- Ključni faktori koji su pogodovali takvom rezultatu su stabilnost kursa dinara prema evru, devizne rezerve na rekordnom nivou, relativno više kamatne stope na dinarsku štednju nego na štednju u evrima, kao i povoljan poreski tretman prihoda od kamate na dinarsku štednju. Ona se ne oporezuje, dok se kod štednje u evrima prihod od kamate oporezuje po stopi od 15 odsto - naveli su u NBS.
Kolika je razlika u dobiti, jasno možete videti na primeru oročenja 10.000 evra - ako ih štedite u dinarima, zaradićete skoro 400 evra više.
Primer štednje u dinarima na 12 meseci iznos: 1.175.000 dinara (10.000 evra) kamata: 6% zarada: 70.500 dinara (600 evra)
Primer štednje u evrima na 12 meseci iznos: 10.000 evra kamata: 2,4% porez: 15% zarada: 204 evra
Dinarska štednja u poslednjih 10 godina
godina iznos štednje
2014. 39
2015. 43,7
2016. 49,3
2017. 49,4
2018. 58,1
2019. 77
2020. 91,3
2021. 102,6
2022. 91,4
2023. 129,1
* presek u novembru
** iznosi su u milijardama dinara
U Srbiji, naročito tokom zimskih dana i povećanje potrošnje struje zbog grejanja, mogućnost smanjenja potrošnje struje sve je češća tema u domaćinstvima.
Savezna nemačka vlada postigla je dogovor o dodatnim merama štednje kako bi se smanjio teret saveznog budžeta za 2024. godinu. U Nacrtu zakona o finansiranju budžeta nalazi se, između ostalog, i kontroverzno smanjenje subvencija za dizel za poljoprivrednike, veće takse za vazdušni saobraćaj i strože sankcije u oblasti socijalne pomoći za nezaposlene.
Januar je najteži mesec za građane, kada su finansije u pitanju. Međutim, stručnjaci poručuju da upravo tada treba napraviti finansijski plan. Koliko smo skloni da trošimo i ono što nemamo, ali i kako da štedimo tokom godine pitali smo Dušana Uzelca, urednika sajta „Kamatica“.
Januar je tradicionalno finansijski najteži mesec za građane Srbije. Urednik sajta "Kamatica" Dušan Uzelac rekao je za RTS da je najteži deo u finansijama suočavanje sa svojom računicom jer je guramo od sebe.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Srbiji, naročito tokom zimskih dana i povećanje potrošnje struje zbog grejanja, mogućnost smanjenja potrošnje struje sve je češća tema u domaćinstvima.
Prva tematska predizborna debata pred parlamentarne izbore 25. oktobra, održana na televiziji N1, pretvorila se u apsolutni politički nokaut i noćnu moru za blokadersku listu!
Ruske bespilotne letelice tokom noći i jutra napale su više ukrajinskih gradova – eksplozije su odjekivale u Kijevu, Borispolju i Zaporožju, dok su lokalni izvori prijavili detonacije i u Lucku.
Medijski promoter blokaderske liste Radomir Martin javno je na društvenim mrežama zatražio da se FK Crvena zvezda zabrani rad na čak deset godina – i to samo zato što je naš trofejni klub odao počast i uputio večnu slavu herojima iz Banjske!
Možete li da zamislite da se zovete Vučić, baš kao predsednik države, i da nosite prezime Vučićević, poput najpoznatijeg srpskog urednika Dragana J. Vučićevića, a da vam do kuće i dalje vodi makadam?
Nakon što je jutros sekirom krvoločno napao aktiviste na štandovima Srpske napredne stranke i izbušio gume na vozilima opštine Kula, isplivali su najnoviji i još skandalozniji detalji bolesnog pira vođe blokadera Zorana Sekeruša.
Nakon što su skoro dve godine najprizemnije vređali, ponižavali i satanizovali srpski narod sa druge strane Drine, blokaderi su doživeli šut-kartu tokom pokušaja da vršljaju po Republici Srpskoj.
Stravična saobraćajna nezgoda dogodila se juče popodne u Mladenovcu, na raskrsnici Kosmajske ulice i Ulice braće Badžak, u kojoj je povređeno pet osoba, među kojima i dvoje dece stare jednu i sedam godina.
Dejan P. (18) izboden je 24. septembra, sat vremena nakon ponoći, na uglu Ulica Braće Jugovića i Dobračine u centru Beograda, kada je pokušao da zaštiti beskućnika, a sada su isplivali novi detalji.
Leskovčanin V. S. (40) uhapšen je zbog sumnje da je počinio više krivičnih dela, kada je u sportskoj kladionici u Leskovcu fizički napao trojicu muškaraca, pri čemu je jednog teško, a dvojicu lakše povredio.
Tri policajca povređena su filmskoj akciji hapšenja kriminalne grupe iz Srbije koja je, kako se sumnja, u luskuznom španskom letovalištu iznajmila vilu u kojoj je imala sobu za mučenje.
Nakon tragičnog događaja koji se dogodio juče oko 18 časova u Knjaževcu, i suprotno prvim informacijama da je reč o sukobu vršnjaka, iz istrage potvrđuju da je u incidentu život izgubio sedamdesetogodišnji muškarac.
Jedan od najvećih bordela u Austriji, bečki Saraja klub, prvi put je počeo da traži muške seksualne radnike nakon sve većeg broja zahteva ženskih gostiju.
Predsednik SAD Donald Tramp priredio je kineskom predsedniku Si Đinpingu spektakularnu demonstraciju američke vazdušne moći, kada su tokom ceremonije u Beloj kući iznad dvojice lidera preleteli stelt bombarder B-2 „Spirit“ i četiri lovca F-22 „Raptor“.
Ruska državna agencija RIA Novosti objavila je tekst pod naslovom „Rusiju čeka još jedna SVO. Biće veoma kratka“, u kojem autor Aleksandar Nosovič razmatra mogućnost direktnog vojnog sukoba Rusije i Litvanije.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu usred govora pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija izvadio je pejdžer i podsetio delegate na masovno detoniranje komunikacionih uređaja pripadnika Hezbolaha širom Libana u septembru 2024. godine.
Glumac Tom Kruz šokirao je javnost detaljima sa snimanja svog predstojećeg filma "Digger", otkrivši kako je uspeo da iscrpljujući proces nanošenja komplikovane protetske šminke skrati sa neverovatnih šest sati na manje od sat vremena.
Legendarni muzičar Moses Matovu (77) mučki je pretučen na ulici u Kampali u Ugandi od strane za sada neidentifikovanih napadača, a od zadobijenih teških povreda umetnik je preminuo.
Osmeh Kejt Midlton godinama privlači pažnju javnosti, a poređenje njenih novijih i starijih fotografija pokrenulo je pitanje da li je tokom godina bilo određenih stomatoloških korekcija.
Melanija Tramp ponovo je privukla pažnju modnim izborom, naročito detaljima na pantalonama na kojima se nalaze sitni motivi božura, za svečanu večeru u Beloj kući.
Izvršni direktor Mete Mark Zakerberg predstavio je na konferenciji Meta Konekt u sedištu kompanije u Menlo Parku mali ručni uređaj "Meta Čarm" koji je namenjen korišćenju veštačke inteligencije u svakodnevnom životu bez potrebe za pametnim telefonom, javljaju mediji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.