Za samo godinu dana štednja u dinarima porasla je za skoro 40 odsto. U novembru 2022. građani su u bankama štedeli 91,4 milijarde dinara, dok je u istom mesecu 2023. ta cifra porasla na 129,1 milijardu dinara, odnosno 1,1 milijardu evra.
Koliko je veliko poverenje u domaću valutu u poslednjoj deceniji, govori i podatak da je pre tačno 10 godina, 2014. godine, takođe u novembru, štednja u dinarima iznosila svega 39 milijardi dinara, dok je sada povećana više od tri puta.
Takođe, štednja u dinarima je daleko isplativija od one u evrima, jer su kamate više, ali i činjenice da se na dinarske zarade ne plaća porez od 15 odsto kao kod deviza.
Stabilan kurs
Predsednik Odbora direktora Agencije za osiguranje depozita dr Vladimir Medan naveo je nedavno za Informer da je štednja postala tradicija na našem tržištu.
- Usled rasta efektivne kamatne stope, štednja postaje sve isplativija. Sve je privlačnija štednja u dinarima, s obzirom na to da nije oporezovana i da je kamatna stopa viša. Devedesetih godina imali smo enormnu inflaciju. Činjenica da može doći do toga ljude je terala da svoju štednju najpre drže u nemačkim markama, a potom u evrima. Poslednjih sedam godina sve više se počelo štedeti u dinarima. To je posledica stabilnog kursa - naveo je Medan.
Foto: Shuterstock
On je objasnio da je trenutno štednja u dinarima najisplativija.
- Kamata iznosi ponegde i oko šest odsto na godišnjem nivou. Oročena štednja podrazumeva da godinu dana nećete dirati novac sa računa. Uvek postoje posebne okolnosti. Ako posmatramo neki depozit od 100.000 dinara, na taj iznos ćete dobiti 6.000 dinara. On se ne oporezuje, za razliku od štednje u devizama, gde se porez plaća 15 odsto. Novac u bankama je osiguran. Država garantuje za sve uloge manje od 50.000 evra. Bankarski sektor Republike je stabilan. U tom pogledu ne postoji razlog da razmišljamo o tome koja je banka bolja ili lošija. Trenutno ne postoji opasnost da može doći do problema u tom segmentu - objasnio je Vladimir Medan.
Više od 500 odsto
Kako su već ranije istakli u Centralnoj banci, štednja u domaćoj valuti brže raste od devizne štednje već 11 godina uzastopno i, prema poslednjim podacima, premašila je protivvrednost od milijardu evra.
- Štednja stanovništva u domaćoj valuti u poslednjih 11 godina porasla je skoro šest puta, odnosno više od 500 odsto. Istovremeno, došlo je do pozitivnih promena u strukturi roka na koji se stavljaju depoziti na dinarsku štednju, što znači da je došlo do rasta učešća dugoročnih depozita. U istom periodu devizna štednja rasla je sporijom dinamikom u odnosu na dinarsku - naveli su u Narodnoj banci Srbije.
Foto: Shuterstock
Više se zaradi
Analiza NBS je, takođe, pokazala da je štednja u dinarima daleko isplativija nego ona u evrima.
- Ključni faktori koji su pogodovali takvom rezultatu su stabilnost kursa dinara prema evru, devizne rezerve na rekordnom nivou, relativno više kamatne stope na dinarsku štednju nego na štednju u evrima, kao i povoljan poreski tretman prihoda od kamate na dinarsku štednju. Ona se ne oporezuje, dok se kod štednje u evrima prihod od kamate oporezuje po stopi od 15 odsto - naveli su u NBS.
Kolika je razlika u dobiti, jasno možete videti na primeru oročenja 10.000 evra - ako ih štedite u dinarima, zaradićete skoro 400 evra više.
Primer štednje u dinarima na 12 meseci iznos: 1.175.000 dinara (10.000 evra) kamata: 6% zarada: 70.500 dinara (600 evra)
Primer štednje u evrima na 12 meseci iznos: 10.000 evra kamata: 2,4% porez: 15% zarada: 204 evra
Dinarska štednja u poslednjih 10 godina
godina iznos štednje
2014. 39
2015. 43,7
2016. 49,3
2017. 49,4
2018. 58,1
2019. 77
2020. 91,3
2021. 102,6
2022. 91,4
2023. 129,1
* presek u novembru
** iznosi su u milijardama dinara
U Srbiji, naročito tokom zimskih dana i povećanje potrošnje struje zbog grejanja, mogućnost smanjenja potrošnje struje sve je češća tema u domaćinstvima.
Savezna nemačka vlada postigla je dogovor o dodatnim merama štednje kako bi se smanjio teret saveznog budžeta za 2024. godinu. U Nacrtu zakona o finansiranju budžeta nalazi se, između ostalog, i kontroverzno smanjenje subvencija za dizel za poljoprivrednike, veće takse za vazdušni saobraćaj i strože sankcije u oblasti socijalne pomoći za nezaposlene.
Januar je najteži mesec za građane, kada su finansije u pitanju. Međutim, stručnjaci poručuju da upravo tada treba napraviti finansijski plan. Koliko smo skloni da trošimo i ono što nemamo, ali i kako da štedimo tokom godine pitali smo Dušana Uzelca, urednika sajta „Kamatica“.
Januar je tradicionalno finansijski najteži mesec za građane Srbije. Urednik sajta "Kamatica" Dušan Uzelac rekao je za RTS da je najteži deo u finansijama suočavanje sa svojom računicom jer je guramo od sebe.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Srbiji, naročito tokom zimskih dana i povećanje potrošnje struje zbog grejanja, mogućnost smanjenja potrošnje struje sve je češća tema u domaćinstvima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u trodnevnoj zvaničnoj poseti Gruziji, gde se sastao sa predsednikom Gruzije Mihail Kavelašvili, državnim zvaničnicima i patrijarhom Gruzijske pravoslavne crkve.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je tokom Kolegijuma šokantna saznanja o političaru Vladanu Đokiću, koji bi trebalo da je rektor Univerziteta u Beogradu, i njegovoj poseti Hilandaru.
Blokaderi i njima bliski tajkunski mediji poput niskotiražnog Danasa, Nove i N1, još jednom su, po ko zna koji put, pokazali da im ništa nije sveto i da im je najjači adut njihovo licemerje bez presedana.
Predsednik Stranke slobode i pravde, Dragan Đilas pozvao je danas parlamentarne stranke u Srbiji da podrže hitno usvajanje zakona kojim bi se mlađima od 16 godina zabranilo korišćenje društvenih mreža.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, koji boravi u trodnevnoj zvaničnoj poseti Gruziji, imao je priliku da glavni grad ove zemlje, Tbilisi, vidi iz malo drugačije perspektive.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je tokom Kolegijuma šokantna saznanja o političaru Vladanu Đokiću, koji bi trebalo da je rektor Univerziteta u Beogradu, i njegovoj poseti Hilandaru.
Na području Gadžinog Hana kod Niša u jednoj firmi poginuo je radnik pod još uvek nerazjašnjenim okolnostima, rekli su iz policije u Nišu, prenose Južne vesti.
Pred Višim sudom u Beogradu počinje postupak protiv Srđana P. optuženog za teško ubistvo i paljenje objekata u Velikom Polju kod Obrenovca, navodno zbog spora oko prodaje zemljišta.
Kod NIS-ove pumpe u Ivanjici danas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj se prevrnuo traktor, što je izazvalo otežano odvijanje saobraćaja na ovoj deonici puta.
Ruski predsednik Vladimir Putin uputio je srdačnu rođendansku čestitku kineskom predsedniku Si Đinpingu, u kojoj je pohvalio izuzetna dostignuća i impresivan napredak Kine pod njegovim vođstvom.
Prvi put u poslednjih više od 30 godina, oružane snage u Holandiji sprovode vežbe postavljanja i upravljanja kampom za ratne zarobljenike u slučaju potencijalnog sukoba sa Rusijom.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je javno izvinjenje ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom zbog svojih ranijih oštrih i satiričnih izjava na njegov račun.
Tokom bilateralnog sastanka sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, američki lider Donald Tramp najavio je da se Bela kuća, nakon uspešno rešenog pitanja sa Iranom, u potpunosti okreće diplomatskom rešavanju sukoba u Ukrajini.
Ksenija Repić, najstarija unuka poznate glumice Ljiljane Stjepanović, krenula je njenim stopama i već kao dete osvojila publiku ulogama u domaćim serijama.
Italijanska pevačica i jedna od najvećih seks-bombi osamdesetih godina, Sabrina Salerno (58), ponovo je rešila da zapali društvene mreže i dokaže da joj godine ne mogu ništa.
Ova domaća gibanica pravi se od jednostavnih sastojaka koje većina domaćinstava već ima pri ruci, a rezultat je mekano i sočno jelo sa neodoljivom zapečenom koricom.
Naslage leda u zamrzivaču predstavljaju čest problem u domaćinstvima jer zauzimaju prostor, otežavaju rad uređaja i mogu povećati potrošnju električne energije. Ipak, uz pomoć biljnih ulja taj proces možete usporiti.
Dok je godinama privlačila pažnju provokativnim fotografijama i sadržajem za odrasle, influenserka i model Nejlin Ešli danas tvrdi da je odlučila da potpuno promeni svoj život.
Ako vam internet u pojedinim delovima stana ili kuće radi sporo zbog slabijeg Wi-Fi signala, postoji jednostavno rešenje koje možete isprobati bez dodatnih troškova.
Katarina Grujić je vitkom linijom i preplanlim tenom izazvala pravu pometnju, pa je otkrila da se tek vratila sa porodičnog odmora, kao i da je odmorila dušu!
Pevačica Tea Bilanović progovorila je večeras, na promociji Vivo benda, o navodnoj aferi sa bivšim mužem Marije Mikić, Jovanom Pantićem, i sve demantovala.
Ćerka Suzane Mančić, Teodora Kunić juče je imala građansko venčanje sa svojim partnerom, generalom Miroslavom Talijanom, odakle su objavljene brojne fotografije.
Pevačica Aleksandra Caka Ivanov progovorila je o odnosu i saradnji sa Goranom Ratkovićem Raletom, pa otkrila kako Ana Nikolić ne pravi problem kada je posao u pitanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.