Za samo godinu dana štednja u dinarima porasla je za skoro 40 odsto. U novembru 2022. građani su u bankama štedeli 91,4 milijarde dinara, dok je u istom mesecu 2023. ta cifra porasla na 129,1 milijardu dinara, odnosno 1,1 milijardu evra.
Koliko je veliko poverenje u domaću valutu u poslednjoj deceniji, govori i podatak da je pre tačno 10 godina, 2014. godine, takođe u novembru, štednja u dinarima iznosila svega 39 milijardi dinara, dok je sada povećana više od tri puta.
Takođe, štednja u dinarima je daleko isplativija od one u evrima, jer su kamate više, ali i činjenice da se na dinarske zarade ne plaća porez od 15 odsto kao kod deviza.
Stabilan kurs
Predsednik Odbora direktora Agencije za osiguranje depozita dr Vladimir Medan naveo je nedavno za Informer da je štednja postala tradicija na našem tržištu.
- Usled rasta efektivne kamatne stope, štednja postaje sve isplativija. Sve je privlačnija štednja u dinarima, s obzirom na to da nije oporezovana i da je kamatna stopa viša. Devedesetih godina imali smo enormnu inflaciju. Činjenica da može doći do toga ljude je terala da svoju štednju najpre drže u nemačkim markama, a potom u evrima. Poslednjih sedam godina sve više se počelo štedeti u dinarima. To je posledica stabilnog kursa - naveo je Medan.
Foto: Shuterstock
On je objasnio da je trenutno štednja u dinarima najisplativija.
- Kamata iznosi ponegde i oko šest odsto na godišnjem nivou. Oročena štednja podrazumeva da godinu dana nećete dirati novac sa računa. Uvek postoje posebne okolnosti. Ako posmatramo neki depozit od 100.000 dinara, na taj iznos ćete dobiti 6.000 dinara. On se ne oporezuje, za razliku od štednje u devizama, gde se porez plaća 15 odsto. Novac u bankama je osiguran. Država garantuje za sve uloge manje od 50.000 evra. Bankarski sektor Republike je stabilan. U tom pogledu ne postoji razlog da razmišljamo o tome koja je banka bolja ili lošija. Trenutno ne postoji opasnost da može doći do problema u tom segmentu - objasnio je Vladimir Medan.
Više od 500 odsto
Kako su već ranije istakli u Centralnoj banci, štednja u domaćoj valuti brže raste od devizne štednje već 11 godina uzastopno i, prema poslednjim podacima, premašila je protivvrednost od milijardu evra.
- Štednja stanovništva u domaćoj valuti u poslednjih 11 godina porasla je skoro šest puta, odnosno više od 500 odsto. Istovremeno, došlo je do pozitivnih promena u strukturi roka na koji se stavljaju depoziti na dinarsku štednju, što znači da je došlo do rasta učešća dugoročnih depozita. U istom periodu devizna štednja rasla je sporijom dinamikom u odnosu na dinarsku - naveli su u Narodnoj banci Srbije.
Foto: Shuterstock
Više se zaradi
Analiza NBS je, takođe, pokazala da je štednja u dinarima daleko isplativija nego ona u evrima.
- Ključni faktori koji su pogodovali takvom rezultatu su stabilnost kursa dinara prema evru, devizne rezerve na rekordnom nivou, relativno više kamatne stope na dinarsku štednju nego na štednju u evrima, kao i povoljan poreski tretman prihoda od kamate na dinarsku štednju. Ona se ne oporezuje, dok se kod štednje u evrima prihod od kamate oporezuje po stopi od 15 odsto - naveli su u NBS.
Kolika je razlika u dobiti, jasno možete videti na primeru oročenja 10.000 evra - ako ih štedite u dinarima, zaradićete skoro 400 evra više.
Primer štednje u dinarima na 12 meseci iznos: 1.175.000 dinara (10.000 evra) kamata: 6% zarada: 70.500 dinara (600 evra)
Primer štednje u evrima na 12 meseci iznos: 10.000 evra kamata: 2,4% porez: 15% zarada: 204 evra
Dinarska štednja u poslednjih 10 godina
godina iznos štednje
2014. 39
2015. 43,7
2016. 49,3
2017. 49,4
2018. 58,1
2019. 77
2020. 91,3
2021. 102,6
2022. 91,4
2023. 129,1
* presek u novembru
** iznosi su u milijardama dinara
U Srbiji, naročito tokom zimskih dana i povećanje potrošnje struje zbog grejanja, mogućnost smanjenja potrošnje struje sve je češća tema u domaćinstvima.
Savezna nemačka vlada postigla je dogovor o dodatnim merama štednje kako bi se smanjio teret saveznog budžeta za 2024. godinu. U Nacrtu zakona o finansiranju budžeta nalazi se, između ostalog, i kontroverzno smanjenje subvencija za dizel za poljoprivrednike, veće takse za vazdušni saobraćaj i strože sankcije u oblasti socijalne pomoći za nezaposlene.
Januar je najteži mesec za građane, kada su finansije u pitanju. Međutim, stručnjaci poručuju da upravo tada treba napraviti finansijski plan. Koliko smo skloni da trošimo i ono što nemamo, ali i kako da štedimo tokom godine pitali smo Dušana Uzelca, urednika sajta „Kamatica“.
Januar je tradicionalno finansijski najteži mesec za građane Srbije. Urednik sajta "Kamatica" Dušan Uzelac rekao je za RTS da je najteži deo u finansijama suočavanje sa svojom računicom jer je guramo od sebe.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Srbiji, naročito tokom zimskih dana i povećanje potrošnje struje zbog grejanja, mogućnost smanjenja potrošnje struje sve je češća tema u domaćinstvima.
Nasilni sukobi, blokade i napadi demonstranata na policiju širom Evrope otvaraju ključno pitanje koje se tiče i svih nas u Srbiji, a to je kako želimo da nam država izgleda u budućnosti?
Aleksandar Jakšić, član Predsedništva SNS, reagovao je na tekst "Majstor za kontrolu štete: Ko je Aleksandar Jakšić, koji je osporio izbor u zvanje profesora Dejana Šoškića?", objavljen na portalu Danasa 13. oktobra.
Bivši takmičar "Exatlona" Veljko Milićević je veoma emotivan po izasku iz sportskog šou-programa, pa ne prestaje da objavljuje snimke sa dragim ljudima i porodicom.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Policijske uprave u Novom Sadu, uhapsili su braću D. B. (26) i D. B. (24) iz Novog Sada, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je S. I. (52) iz Zemuna, nakon što je u njegovom stanu otkriven stravičan privatni arsenal sa čak 12 različitih vrsta oružja i više od 200 komada municije.
Ruska Federalna služba bezbednosti (FSB) objavila je snimke sa nadzornih kamera iz koncertne dvorane "Krokus siti hol", gde se u martu 2024. godine dogodio jedan od najsmrtonosnijih terorističkih napada u novijoj ruskoj istoriji.
Vlada Mauricijusa produžila je noćni policijski čas u nekoliko delova ostrva do petka ujutru, nakon višednevnih protesta koji su izbili nakon što je policajac upucao ženu.
Nemačka je upozorila da Rusiji ne sme da se omogući povratak na međunarodnu scenu kao da je reč o normalnom članu međunarodne zajednice, a Velika Britanija je pozvala na pooštravanje sankcija ruskom brodarstvu.
Holivudski glumac Hju Grant bio je prvi izbor producenata za nastavak jedne od najpopularnijih humorističkih serija "Dva i po muškarca", nakon što je Čarli Šin napustio projekat 2011. godine.
Šon DidI Kombs (56), poznatiji kao Pi Didi, koji se nalazi u zatvoru u Nju Džerziju od oktobra prošle godine, hitno je tokom noći između petka i subote prebačen u bolnicu zbog povreda glave.
Ministar kulture u tehničkom mandatu Nikola Selaković kaže da američki glumci u svojim ugovorima imaju klauzule kojima im se zabranjuje iznošenje stavova koji bi mogli da podele publiku po političkoj, verskoj, rasnoj ili drugim osnovama.
Koža usana nema prirodnu zaštitu u vidu lojnih žlezda, što je čini lakom metom za hladan vazduh i isušivanje. Uz samo kašiku smeđeg šećera i kašiku meda možete napraviti savršen domaći piling.
Žuti listovi na vašem drvetu novca signal su za uzbunu. Iako ova biljka važi za nezahtevnu, bez optimalne količine vlage, vode i svetlosti lako može da se bori za opstanak.
Nedavni hakerski napadi izvedeni uz pomoć agenata veštačke inteligencije predstavljaju "rana upozorenja" na ono što nas tek čeka, smatra predsednik kompanije Google Deepmind Demis Hasabis.
Miris cimeta koji se širi kuhinjom i mekano testo sa bogatim slatkim punjenjem čine ove rolnice savršenim izborom za doručak, popodnevnu kafu ili desert.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.