Za samo godinu dana štednja u dinarima porasla je za skoro 40 odsto. U novembru 2022. građani su u bankama štedeli 91,4 milijarde dinara, dok je u istom mesecu 2023. ta cifra porasla na 129,1 milijardu dinara, odnosno 1,1 milijardu evra.
Koliko je veliko poverenje u domaću valutu u poslednjoj deceniji, govori i podatak da je pre tačno 10 godina, 2014. godine, takođe u novembru, štednja u dinarima iznosila svega 39 milijardi dinara, dok je sada povećana više od tri puta.
Takođe, štednja u dinarima je daleko isplativija od one u evrima, jer su kamate više, ali i činjenice da se na dinarske zarade ne plaća porez od 15 odsto kao kod deviza.
Stabilan kurs
Predsednik Odbora direktora Agencije za osiguranje depozita dr Vladimir Medan naveo je nedavno za Informer da je štednja postala tradicija na našem tržištu.
- Usled rasta efektivne kamatne stope, štednja postaje sve isplativija. Sve je privlačnija štednja u dinarima, s obzirom na to da nije oporezovana i da je kamatna stopa viša. Devedesetih godina imali smo enormnu inflaciju. Činjenica da može doći do toga ljude je terala da svoju štednju najpre drže u nemačkim markama, a potom u evrima. Poslednjih sedam godina sve više se počelo štedeti u dinarima. To je posledica stabilnog kursa - naveo je Medan.
Foto: Shuterstock
On je objasnio da je trenutno štednja u dinarima najisplativija.
- Kamata iznosi ponegde i oko šest odsto na godišnjem nivou. Oročena štednja podrazumeva da godinu dana nećete dirati novac sa računa. Uvek postoje posebne okolnosti. Ako posmatramo neki depozit od 100.000 dinara, na taj iznos ćete dobiti 6.000 dinara. On se ne oporezuje, za razliku od štednje u devizama, gde se porez plaća 15 odsto. Novac u bankama je osiguran. Država garantuje za sve uloge manje od 50.000 evra. Bankarski sektor Republike je stabilan. U tom pogledu ne postoji razlog da razmišljamo o tome koja je banka bolja ili lošija. Trenutno ne postoji opasnost da može doći do problema u tom segmentu - objasnio je Vladimir Medan.
Više od 500 odsto
Kako su već ranije istakli u Centralnoj banci, štednja u domaćoj valuti brže raste od devizne štednje već 11 godina uzastopno i, prema poslednjim podacima, premašila je protivvrednost od milijardu evra.
- Štednja stanovništva u domaćoj valuti u poslednjih 11 godina porasla je skoro šest puta, odnosno više od 500 odsto. Istovremeno, došlo je do pozitivnih promena u strukturi roka na koji se stavljaju depoziti na dinarsku štednju, što znači da je došlo do rasta učešća dugoročnih depozita. U istom periodu devizna štednja rasla je sporijom dinamikom u odnosu na dinarsku - naveli su u Narodnoj banci Srbije.
Foto: Shuterstock
Više se zaradi
Analiza NBS je, takođe, pokazala da je štednja u dinarima daleko isplativija nego ona u evrima.
- Ključni faktori koji su pogodovali takvom rezultatu su stabilnost kursa dinara prema evru, devizne rezerve na rekordnom nivou, relativno više kamatne stope na dinarsku štednju nego na štednju u evrima, kao i povoljan poreski tretman prihoda od kamate na dinarsku štednju. Ona se ne oporezuje, dok se kod štednje u evrima prihod od kamate oporezuje po stopi od 15 odsto - naveli su u NBS.
Kolika je razlika u dobiti, jasno možete videti na primeru oročenja 10.000 evra - ako ih štedite u dinarima, zaradićete skoro 400 evra više.
Primer štednje u dinarima na 12 meseci iznos: 1.175.000 dinara (10.000 evra) kamata: 6% zarada: 70.500 dinara (600 evra)
Primer štednje u evrima na 12 meseci iznos: 10.000 evra kamata: 2,4% porez: 15% zarada: 204 evra
Dinarska štednja u poslednjih 10 godina
godina iznos štednje
2014. 39
2015. 43,7
2016. 49,3
2017. 49,4
2018. 58,1
2019. 77
2020. 91,3
2021. 102,6
2022. 91,4
2023. 129,1
* presek u novembru
** iznosi su u milijardama dinara
U Srbiji, naročito tokom zimskih dana i povećanje potrošnje struje zbog grejanja, mogućnost smanjenja potrošnje struje sve je češća tema u domaćinstvima.
Savezna nemačka vlada postigla je dogovor o dodatnim merama štednje kako bi se smanjio teret saveznog budžeta za 2024. godinu. U Nacrtu zakona o finansiranju budžeta nalazi se, između ostalog, i kontroverzno smanjenje subvencija za dizel za poljoprivrednike, veće takse za vazdušni saobraćaj i strože sankcije u oblasti socijalne pomoći za nezaposlene.
Januar je najteži mesec za građane, kada su finansije u pitanju. Međutim, stručnjaci poručuju da upravo tada treba napraviti finansijski plan. Koliko smo skloni da trošimo i ono što nemamo, ali i kako da štedimo tokom godine pitali smo Dušana Uzelca, urednika sajta „Kamatica“.
Januar je tradicionalno finansijski najteži mesec za građane Srbije. Urednik sajta "Kamatica" Dušan Uzelac rekao je za RTS da je najteži deo u finansijama suočavanje sa svojom računicom jer je guramo od sebe.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Srbiji, naročito tokom zimskih dana i povećanje potrošnje struje zbog grejanja, mogućnost smanjenja potrošnje struje sve je češća tema u domaćinstvima.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odložio je plan za veliko proširenje vojnih operacija protiv Irana zbog upozorenja da bi nastavak rata mogao opasno da iscrpi američke zalihe protivraketnih presretača Patriot i druge municije za sisteme protivvazdušne odbrane na Bliskom istoku.
Uoči dolaska predsednika Srbije Aleksandra Vučića u selo Bogatić, na ulicama ove mačvanske opštine već je počelo masovno okupljanje hiljada građana koji sa ponosom i osmehom žele da dočekaju svog predsednika i čuju snažne poruke koje donosi.
Urednik tajkunske Nove S Slobodan Georgiev doživeo je potpuni debakl na društvenoj mrežama nakon što je izmislio napad na predsednika Aleksandra Vučića! Na njegove nebuloze i izlive panike odmah je reagovala novinarka TV Pink Gordana Uzelac
Dok su im puna usta bila navodne borbe za narod, slobodu mišljenja i izbora, brige za budžet i građane, maske su pale na najbrutalniji mogući način - licemerje, izdaja i međusobni obračuni razorili su redove blokadera.
Gradski menadžer Miroslav Čučković, zajedno sa neumornim aktivistima Srpske napredne stranke, krenuo je u veliku terensku akciju od vrata do vrata širom prestonice!
Velika drama odigrala se sinoć u naselju Ripanj u Beogradu, gde je u požaru do temelja izgorela porodična kuća, a u trenutku incidenta u prostorijama su se nalazile 76-godišnja žena G. N. i njena unuka. Obe su, na sreću, uspele na vreme da izađu iz kuće i izbegnuta je tragedija.
Nepoznata osoba jutros oko 2.50 časova ispalila je pet hitaca iz pištolja u pravcu porodične kuće policijskog službenika Mervana Eća u Podgorici, saopštila je Uprava policije.
Zagrebačka policija završila je kriminalističku protiv državljankom Španije (32) zbog sumnje da je pokušala prokrijumčariti gotovo 15 kilograma marihuane preko Međunarodnog aerodroma Zagreb.
Tarik Prusac, monstrum koji je na Dobrinji ubio suprugu Elmu Godinjak, počinio je samoubistvo u KPZ-u Igman. Jutros je pronađeno obešeno telo i objavljen je uviđaj.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se uspostavlja pravni okvir za razvoj, implementaciju i upotrebu velikih fundamentalnih modela veštačke inteligencije u Rusiji.
Vlasti ruskog grada Rostova na Donu proglasile su današnje vanredno stanje zbog vremenskih nepogoda, u kojima je povređeno 28 ljudi, saopštio je gradonačelnik Aleksandar Škrjabin.
Pristalice bivšeg britanskog premijera Kira Starmera pripremaju "jesenju odmazdu“ protiv sadašnjeg premijera Endija Bernama kao odgovor na njegove velike kadrovske promene, javlja Dejli mejl , pozivajući se na izvore.
Stiven Hoking upozoravao je da bi Zemlja do 2600. godine mogla postati užarena i gotovo nepogodna za život ukoliko čovečanstvo nastavi da nekontrolisano troši energiju, uništava prirodne resurse i povećava emisije gasova sa efektom staklene bašte.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Pre nego što posegnete za prošlogodišnjim losionom za sunčanje, dobro proverite njegov izgled, miris i rok trajanja, jer preparat koji je izgubio zaštitna svojstva više ne čuva kožu od opasnih UV zraka i može izazvati iritacije.
Pancanela je dokaz da za savršen letnji obrok nisu potrebni skupi sastojci, dovoljno je spojiti sočan paradajz, hrskavi hleb, maslinovo ulje i nekoliko mediteranskih dodataka.
Od Gugla se traži da izmeni način poslovanja i pravila koja primenjuje na svoje dve velike platforme - Search i Play Store. Cilj tih promena je da se obezbedi pravednije funkcionisanje i veća konkurencija na tržištu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.