Za samo godinu dana štednja u dinarima porasla je za skoro 40 odsto. U novembru 2022. građani su u bankama štedeli 91,4 milijarde dinara, dok je u istom mesecu 2023. ta cifra porasla na 129,1 milijardu dinara, odnosno 1,1 milijardu evra.
Koliko je veliko poverenje u domaću valutu u poslednjoj deceniji, govori i podatak da je pre tačno 10 godina, 2014. godine, takođe u novembru, štednja u dinarima iznosila svega 39 milijardi dinara, dok je sada povećana više od tri puta.
Takođe, štednja u dinarima je daleko isplativija od one u evrima, jer su kamate više, ali i činjenice da se na dinarske zarade ne plaća porez od 15 odsto kao kod deviza.
Stabilan kurs
Predsednik Odbora direktora Agencije za osiguranje depozita dr Vladimir Medan naveo je nedavno za Informer da je štednja postala tradicija na našem tržištu.
- Usled rasta efektivne kamatne stope, štednja postaje sve isplativija. Sve je privlačnija štednja u dinarima, s obzirom na to da nije oporezovana i da je kamatna stopa viša. Devedesetih godina imali smo enormnu inflaciju. Činjenica da može doći do toga ljude je terala da svoju štednju najpre drže u nemačkim markama, a potom u evrima. Poslednjih sedam godina sve više se počelo štedeti u dinarima. To je posledica stabilnog kursa - naveo je Medan.
Foto: Shuterstock
On je objasnio da je trenutno štednja u dinarima najisplativija.
- Kamata iznosi ponegde i oko šest odsto na godišnjem nivou. Oročena štednja podrazumeva da godinu dana nećete dirati novac sa računa. Uvek postoje posebne okolnosti. Ako posmatramo neki depozit od 100.000 dinara, na taj iznos ćete dobiti 6.000 dinara. On se ne oporezuje, za razliku od štednje u devizama, gde se porez plaća 15 odsto. Novac u bankama je osiguran. Država garantuje za sve uloge manje od 50.000 evra. Bankarski sektor Republike je stabilan. U tom pogledu ne postoji razlog da razmišljamo o tome koja je banka bolja ili lošija. Trenutno ne postoji opasnost da može doći do problema u tom segmentu - objasnio je Vladimir Medan.
Više od 500 odsto
Kako su već ranije istakli u Centralnoj banci, štednja u domaćoj valuti brže raste od devizne štednje već 11 godina uzastopno i, prema poslednjim podacima, premašila je protivvrednost od milijardu evra.
- Štednja stanovništva u domaćoj valuti u poslednjih 11 godina porasla je skoro šest puta, odnosno više od 500 odsto. Istovremeno, došlo je do pozitivnih promena u strukturi roka na koji se stavljaju depoziti na dinarsku štednju, što znači da je došlo do rasta učešća dugoročnih depozita. U istom periodu devizna štednja rasla je sporijom dinamikom u odnosu na dinarsku - naveli su u Narodnoj banci Srbije.
Foto: Shuterstock
Više se zaradi
Analiza NBS je, takođe, pokazala da je štednja u dinarima daleko isplativija nego ona u evrima.
- Ključni faktori koji su pogodovali takvom rezultatu su stabilnost kursa dinara prema evru, devizne rezerve na rekordnom nivou, relativno više kamatne stope na dinarsku štednju nego na štednju u evrima, kao i povoljan poreski tretman prihoda od kamate na dinarsku štednju. Ona se ne oporezuje, dok se kod štednje u evrima prihod od kamate oporezuje po stopi od 15 odsto - naveli su u NBS.
Kolika je razlika u dobiti, jasno možete videti na primeru oročenja 10.000 evra - ako ih štedite u dinarima, zaradićete skoro 400 evra više.
Primer štednje u dinarima na 12 meseci iznos: 1.175.000 dinara (10.000 evra) kamata: 6% zarada: 70.500 dinara (600 evra)
Primer štednje u evrima na 12 meseci iznos: 10.000 evra kamata: 2,4% porez: 15% zarada: 204 evra
Dinarska štednja u poslednjih 10 godina
godina iznos štednje
2014. 39
2015. 43,7
2016. 49,3
2017. 49,4
2018. 58,1
2019. 77
2020. 91,3
2021. 102,6
2022. 91,4
2023. 129,1
* presek u novembru
** iznosi su u milijardama dinara
U Srbiji, naročito tokom zimskih dana i povećanje potrošnje struje zbog grejanja, mogućnost smanjenja potrošnje struje sve je češća tema u domaćinstvima.
Savezna nemačka vlada postigla je dogovor o dodatnim merama štednje kako bi se smanjio teret saveznog budžeta za 2024. godinu. U Nacrtu zakona o finansiranju budžeta nalazi se, između ostalog, i kontroverzno smanjenje subvencija za dizel za poljoprivrednike, veće takse za vazdušni saobraćaj i strože sankcije u oblasti socijalne pomoći za nezaposlene.
Januar je najteži mesec za građane, kada su finansije u pitanju. Međutim, stručnjaci poručuju da upravo tada treba napraviti finansijski plan. Koliko smo skloni da trošimo i ono što nemamo, ali i kako da štedimo tokom godine pitali smo Dušana Uzelca, urednika sajta „Kamatica“.
Januar je tradicionalno finansijski najteži mesec za građane Srbije. Urednik sajta "Kamatica" Dušan Uzelac rekao je za RTS da je najteži deo u finansijama suočavanje sa svojom računicom jer je guramo od sebe.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Srbiji, naročito tokom zimskih dana i povećanje potrošnje struje zbog grejanja, mogućnost smanjenja potrošnje struje sve je češća tema u domaćinstvima.
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obelodanio je tokom emisije Kolegijum na našoj televiziji šokantne informacije o jednom od glavnih saradnika tajkuna Dragana Đilasa, Branku Miljušu.
Suočeni sa potpunim krajom na ulici, unutrašnjim ratovima i činjenicom da ih narod više ne podržava, blokaderi su počeli da gube razum i da za sopstvenu nesposobnost optužuju predsednika Aleksandra Vučića.
Bivši predsednik Crne Gore Milo Đukanović pokušava da opravda svoje sramno šurovanje sa Bilom Klintonom i NATO agresorima tokom bombardovanja 1999. godine, a kao dežurnog krivca za sve svoje političke poraze i dalje vidi jedino i isključivo – Srbiju i Beograd!
Vladislav Dajković, predsednik Slobodne Crne Gore, zagrmeo je nakon skandaloznih vesti iz Crne Gore da će Ustav te zemlje zvanično biti izmenjen kako bi se iz njega izbacio srpski jezik.
Narodni poslanici Aleksandar Čotrić i Aleksandar Jugović oglasili su se povodom skandalozne vesti iz Crne Gore da će ta zemlja, na inicijativu nekadašnjeg lidera Mila Đukanovića, aktuelnog predsednika Skupštine Andrije Mandića i šefa Vlade u Podgorici Milojka Spajića promeniti Ustav kako bi iz njega bio izbačen srpski jezik.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Na Dunavu u mađarskom gradu Rackeve došlo je do tragične nesreće u kojoj se muškarac (31) udavio dok je u naručju držao svoju trogodišnju ćerku. Devojčica je u poslednjem trenutku spasena iz vode, dok njenom ocu, uprkos naporima lekara, nije bilo spasa.
U teškoj saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila sinoć na raskrsnici Ruzveltove i Ulice kraljice Marije u Beogradu, povređene su tri osobe, među kojima je i osmogodišnje dete.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
Rusko-kineske pomorske vežbe „Pomorska interakcija 2026“ počele su kod kineskog Ćingdaoa, ali se ove godine ne gledaju samo kao rutinska vojna saradnja Moskve i Pekinga
Sadržajni pregovori o završetku rata u Ukrajini teško da će biti održani pre februara 2027. godine, piše britanski list „Fajnenšel tajms“ (FT), pozivajući se na izvor iz Moskve.
Ruski hakeri su upali u sisteme britanske vlade i Ministarstva spoljnih poslova, kompromitujući oko 80.000 računara i pristupajući ličnim podacima državnih službenika, piše britanski „Telegraf“.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su ruske snage tokom noći izvele masovan udar visokopreciznim oružjem po objektima na teritoriji Ukrajine, navodeći da je napad usledio kao odgovor na, kako tvrdi Moskva, terorističke udare kijevskog režima na civilnu infrastrukturu unutar Rusije.
Nagrada "Ernest" za 2026. godinu, odlukom Direkcije Somborskog filmskog festivala, dodeljuje se glumcu Vojislavu Brajoviću, jednom od najznačajnijih umetnika domaće kinematografije, za "doprinos sadašnjim i budućim filmovima".
Uz pomoć sode bikarbone i limunovog soka možete brzo ukloniti masne naslage sa kuhinjskih ormarića i osvežiti njihovu površinu bez agresivnih sredstava za čišćenje.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Influenserka Tamara Kalinić imala je pravu svadbu iz snova sa biznismenom Filippom Testom na jezeru Komo u Italiji, a na gala slavlju bile su brojne poznate zvanice dok je ambijent upotpunila najluksuznija dekoracija.
Voditeljka Jovana Jeremić podelila je sa svojim pratiocima jedan od najemotivnijih trenutaka ove godine, kada je stigla đačka knjižica njene ćerke Lee.
Pevačica Nela Bijanić izjavila je kako zna da potroši 1000 evra za nekoliko minuta, ali isto tako zna da novac sačuva, od čega je i izgradila kuću na četiri sprata.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.