Početkom januara 1916. godine, na obali malog mesta Guvija na ostrvu Krf, ispisana je jedna od najpotresnijih stranica srpske istorije, a u čast toga, državni sekretar Zoran Antić je položio venac u ime Vladinog odbora za negovanje tradicije oslobodilačkih ratova Srbije.
U okviru svečanih obeležavanja značajnih istorijskih jubileja i s ciljem trajnog očuvanja sećanja na nesagledivu žrtvu i neizmerno herojstvo srpskih ratnika, venac su položili i predstavnici drugih važnih institucija.
Ispred Ministarstva odbrane, venac je u znak poštovanja i zahvalnosti položio i pukovnik Milivoje Radović, izražavajući time duboku odanost tradiciji oslobodilačkih ratova i sećanju na one koji su svojim životima branili slobodu naše zemlje.
Takođe, ispred Kriminalističko-policijskog univerziteta delegacija te ustanove položila je venac, potvrđujući značaj zajedničkog pamćenja i poštovanja prema precima, čiji je doprinos neizbrisiv deo naše nacionalne istorije i identiteta.
Ovi činovi odavanja počasti deo su šire akcije i aktivnosti koje imaju za cilj da očuvaju istorijsku svest, prenose vrednosti hrabrosti, požrtvovanja i domoljublja na buduće generacije, kao i da ujedine različite društvene segmente u čuvanju nacionalnog nasleđa.
Foto: Informer
Srpska vojska na Krfu 1916. godine
Početkom januara 1916. godine, na obali malog mesta Guvija na ostrvu Krf, ispisana je jedna od najpotresnijih i najveličanstvenijih stranica srpske istorije. Upravo tu, 6. januara 1916. godine, iskrcao se prvi kontingent iscrpljenih srpskih vojnika, preživeli iz redova nekada moćne Kraljevske srpske vojske, nakon strašnog povlačenja preko Crne Gore i albanskih gudura - kroz ono što će u istoriji ostati upamćeno kao Albanska golgota.
Srpska vojska, zajedno sa državnim vrhom, vladom, kraljem Petrom I Karađorđevićem, civilima, ranjenicima i đacima, povlačila se pod pritiskom Austrougara, Nemaca i Bugara, u zimu 1915 i 1916. godine. Planine Albanije, zavejane, bez puteva, bez hrane i skloništa, postale su masovna grobnica za desetine hiljada ljudi. Glad, smrzavanje, bolesti i napadi albanskih plemena uzeli su ogroman danak - od oko 400.000 ljudi koliko se povlačilo, samo oko 150.000 ih je stiglo do obala Jadrana.
U toj surovoj zimi, srpski narod je išao ka neizvesnosti, ali sa verom da će neko pomoći. I pomoć je stigla. Francuski i britanski brodovi, uz podršku Italijana, organizovali su evakuaciju srpskih vojnika i civila prema Krfu, tadašnjoj savezničkoj teritoriji, pod grčkom upravom. Prva tačka spasa bila je luka Guvija, na severoistočnoj obali Krfa.
Foto: Informer
Početkom januara 1916. godine, ispisana je jedna od najpotresnijih i najveličanstvenijih stranica srpske istorije.
Tu su, tog 6. januara, prvi vojnici stupili na tlo koje nije bilo neprijateljsko, gde ih nisu čekale ni puške ni glad, već hleb, postelja i briga - ono što mesecima nisu imali. U narednim nedeljama i mesecima, preko 150.000 Srba je prebačeno na Krf i okolna ostrva, gde je počeo proces njihovog oporavka i reorganizacije.
Ali cena je bila stravična. Hiljade iznurenih vojnika nisu preživele ni dolazak na ostrvo. Zbog nedostatka prostora za sahranjivanje, mnogi su spuštani u more pored ostrva Vido. Tu, u plavim dubinama Jonskog mora, nastala je Plava grobnica, večni počinak za one koji nisu izdržali poslednji korak do spasa.
Na Krfu je, uz pomoć saveznika, srpska vojska reorganizovana, lečena i opremana. Na ovom ostrvu Srbija nije umrla - ovde je preživela, sakupila snagu i, godinu dana kasnije, povratila svoje vojničko dostojanstvo na Solunskom frontu, gde će kasnije igrati ključnu ulogu u proboju fronta i oslobođenju otadžbine 1918. godine.
Krf je zato više od tačke na mapi - to je sveto mesto srpske istorije, simbol spasa, patnje, vere i nepokolebljivosti.
Spomenik na Krfu
Spomenik je posvećen Drugom pešadijskom puku prvog poziva Moravske divizije "Knjaz Mihajlo", poznatom pod nazivom "Gvozdeni puk", nalazi se u porti crkve u Dasiji, mestu udaljenom oko 12 kilometara severno od grada Krfa.
Moravska divizija Prve armije srpske vojske je, nakon stradanja u povlačenju kroz Albaniju (Albanska golgota), bila smeštena na području između Dasije i Ipsosa na Krfu. Tamo su se borili sa posledicama iscrpljenosti, bolesti i ratnih rana, čekali oporavak i popunu pre nego što su prebačeni dalje, na Solunski front.
Veliki broj vojnika iz tog puka nije se oporavio - mnogi su umrli, a sahranjeni su na različitim vojnim grobljima širom Krfa.
Kasnije, iz groblja u Dasiji su kosti vojnika prenete - kod nekih u mauzolej na ostrvu Vido, gde su prenete i kasete sa identifikovanim vojnicima.
Spomenik je osvešten i otkriven 27. avgusta 2017. godine.
Inicijativa za postavljanje spomenika potiče od Krfske društva grčko-srpskog prijateljstva i Balkanskog centra evropskih studija.
Takođe, gradonačelnik Krfa Kostas Nikolouzos imao je važnu ulogu - inicijalno je bilo predviđeno da spomenik bude krajputaš na magistralnom putu između Dasije i Ipsosa, ali je odlučeno da bude u porti crkve u Dasiji, na mestu starog srpskog groblja.
Savet za monitoring, ljudska prava i borbu protiv korupcije Transparentnost najoštrije osuđuje napad Zdravka Ponoša, vajnog generala sa hrvatskom putovnicom, na Aleksandra Vučića - predsednika Srbije, zbog odgovornog i odlično planiranog jačanja srpske armije i zbog sve bolje i kadrovske i vojno-tehničke opremljenosti.
Probojem Solunskog fronta 15. septembra 1918. godine, pre 106 godina, dogodio se preokret na frontovima Prvog svetskog rata, što će dovesti do poraza Centralnih sila, okončanja Svetskog rata, ali i oslobođenja svih srpskih teritorija.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Savet za monitoring, ljudska prava i borbu protiv korupcije Transparentnost najoštrije osuđuje napad Zdravka Ponoša, vajnog generala sa hrvatskom putovnicom, na Aleksandra Vučića - predsednika Srbije, zbog odgovornog i odlično planiranog jačanja srpske armije i zbog sve bolje i kadrovske i vojno-tehničke opremljenosti.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Član Predsedništva SNS-a, Milenko Jovanov, oglasio se na društvenoj mreži Iks i jednom rečenicom pokazao razliku između demokratskih standarda koje je poštovao Aleksandar Vučić dok je bio na vlasti i aktuelnih poteza nove skupštinske većine uoči sutrašnje konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije.
Lider SNS-a Miloš Vučević oglasio se putem svog Instagram naloga povodom izjave predsednika Demokratske stranke Srđana Milivojevića da će rad SNS-a morati da bude zabranjen.
Dekan Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Patrik Drid na današnjoj vanrednoj sednici Nastavno-naučnog veća u Novom Sadu nije razrešen sa mesta dekana.
Lider Pokreta socijalista Aleksandar Vulin bio je gost emisije "Info dan" na Informer TV, gde je govorio o aktuelnim političkim dešavanjima, brutalnim pritiscima na medije, lažnim optužbama i hapšenjima, kao i o opasnim planovima nove vlasti koja, kako upozorava, ispunjava naloge zapadnih centara moći.
Američki portal "Breitbart" objavio je opširan tekst o cenzuri medija u Srbiji i drakonskim merama Regulatornog tela za elektronske medije (REM) usmerenim protiv pojedinih emisija Informer TV-.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović izjavio je danas da će se povodom Izveštaja Komisije Vrhovnog javnog tužilastva obratiti relevantnim međunarodnim institucijama, odnosno Konsultativnom veću javnih tužilaca, Savetu Evrope, Evropskoj komisiji i njihovim odeljenjima za vladavinu prava.
Pred Višim sudom u Nišu danas je nastavljeno suđenje M.M. i M.M.M. iz Niške Banje roditeljima dečaka koji je 5.oktobra 2023. godine ubio svog školskog druga Andreja Simića (13).
Policija je po nalogu tužilaštva počela sa hapšenjem osoba sa snimka nadzornih kamera od 21. oktobra u sobi u kojoj je kao pacijent bio smešten Kristijan Josip Periš (32), a za čiju su smrt osumnjičena četiri medicinska tehničara.
Javni tužioci Višeg javnog tužilaštva u Beogradu koji su postupali u predmetu tzv. “zvučni top” u odgovoru na izvešaj Komisije Vrhovnog javnog tužilaštva ocenili su da je Komisija donela pristrasan i pravno neutemeljen zaključak o njihovom radu na tom predmetu jer je paušalno navela i izvukla iz konteksta samo pojedine činjenične segmente iz službene beleške, koje je formulisala u cilju da se kroz izveštaj stekne utisak da se radi o nezakonitoj i pristrasnoj odluci ovog tužilaštva, kako je to Komisija i sama zaključila.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policijski službenici PS Zemun doneli su rešenje o zadržavanju do 48 časova osumnjičenom M.Ž. (31) zbog sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje sigurnosti.
Nemačka automobilska industrija suočava se sa ozbiljnom krizom. Sindikat Industrigeverkšaft metal (IG Metal) poručuje da neće prihvatiti gašenje fabrika i najavljuje odlučan otpor poslodavcima.
Američki vojnici koji su pokušavali da spasu ranjene nakon smrtonosnog iranskog napada na vojnu bazu u Kuvajtu morali su da pretražuju Gugl kako bi pronašli bolnice u koje mogu da ih prevezu, otkriva američka televizija Si-Bi-Es.
Teretni brod „Betul 8“ potonuo je u ponedeljak, 16. novembra, u Crnom moru, nedaleko od bugarske obale, nakon čega su Bugarska, Rumunija i Turska pokrenule veliku spasilačku operaciju.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Svaka žena želi dugu, gustu i sjajnu kosu, ali svakodnevno stilizovanje, peglanje, feniranje i farbanje često je ozbiljno oštećuju. Ako vam kosa deluje suvo, beživotno i lako se lomi, vreme je za domaće maske od sastojaka koje već verovatno imate u kuhinji.
Zaboravite na kupovne pečurke iz tegle. Domaći marinirani šampinjoni - sočni, osvežavajuće kiselkasti i bogati belim lukom i peršunom su savršen su dodatak svakoj slavskoj trpezi.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Danas se porodila supruga pevača Saše Kovačevića, Zorana Tasovac, i na svet donela dečaka, a mnogima je, iako se o ovom paru zna dosta toga, promaklo kolika je razlika u godinama među njima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.