Na Krfu se danas obeleževa 109. godina od iskrcavanja srpske vojske u Prvom svetskom ratu.
Centralnu državnu komemoraciju predvodio je predsednik Vlade Srbije prof. dr Đuro Macut.
Premijer Macut je na ostrvu Vidu položio vence u Mauzoleju i na spomen-obeležje Mornarički krst, a potom i u "plavu grobnicu", zajedno sa ministrom odbrane Bratislavom Gašićem.
Srpske trupe su tako na Krf, mesto oporavka, evakuisane počev od druge polovine januara 1916. godine.
Posle prihvata i postupnog oporavka, revitalizovana srpska vojska će proleća te godine, od aprila, biti prebačena u zaleđe Soluna gde je tada oblikovan novi front, koji će Srbi pobednosno probiti sredinom septembra 1918.
Povlačenju preko planinskih vrleti put jadranskih obala u zimu 1915/1916. prethodile su teške borbe u kojima su Srbi tokom 1914. bili iznenađujuće uspešni. Posle uspešnog odbacivanja, odnosno poraza invazionih austrougarskih trupa krajem 1914. velikim pobedama na Ceru, avgusta, i Kolubari, novembra/decembra te godine, koje su zaprepastile ne samo poražene nego i saveznike, situacija u Srbiji je bila relativno mirna sve do oktobra 1915.
Zemlja je pored ratnih žrtava u prethodnom periodu, tokom ratnog interregnuma 1915. zatišja, bila suočena sa epidemijom zaraznih bolesti, pegavog tifusa, koji je odneo brojne žrtve, upravo u zonama u kojim su prethodne bile prisutne formacije Austrougarske, koje su iako teško poražene, kao vid biološkog rata ostavile zaraze.
Oktobra 1915. inače isrpljena, posle balkanskih ratova 1912/1913. i teške 1914. kada je Austrougarska napala Srbiju, Srbija je bila suočena s napadom bitno širih razmera, osim Austrougarske agresiji se priključila i Nemačka, a sredinom otobra, sa leđa, i Bugarska, bez objave rata.
Pod zapovedništvom feldmaršla Augusta fon Makenzena, na Srbiju je tada napalo oko pola miliona vojnika u sastavu 11. nemačke armije, uz Balkansku armiju Austrougarske, i još dve bugarske armije.
Pored grčevitog otpora na Savi, Dunavu, prema Bugarskoj, srpska komanda je bila primorana na postupno povlačenje, sve vreme pod borbom. Paralelno, bugarske trupe su zaposele dolinu Vardara, pa je evakuacija Srba tim putem prema Solunu onemogućena.
Konačno krajem novembra te 1915. srpska Vrhovna komanda koja se tada nalazila sa glavninom trupa i izbeglog naroda na Kosovu odnosno Metohiji, donosi odluku da se povlačenje nastavi put Jadrana, nakon što je odbačen predlog vojvode Mišića da se upravo na Kosovu, ma koliko bezizgledano, krene u odlučan protivnapad. Pošto je dolina Vardara bila zaprečena jedini put u susret saveznicima vodio je preko planinskih vrleti put Jadrana.
Foto: Informer
Po odluci Vrhovne komande od 25. novembra, povlačenje je naloženo na više ruta. Glavnina je trabalo da se kreće pravcem Peć, Andrijevica, Podgorica, Skadar. Drugi, od Đakovice na Ljum Kulu pa Skadar, ili trasom od Debra i Struge put Elbasana.
Vlada i Vrhova komanda evakuaciju su započele 26. novembra, dok se glavnina vojske pokrenula 3. decembra. Prethodno su uklonjena, zakopana ili slično, artiljerijska sredsta i drugo što je moglo poslužiti neprijatelju.
Bila je to strahovito teška situacija, u uslovima jake zime, nemogućnosti snabdevanja, i izrazitog neprijateljstva lokalnog stanovništva koje je neretko napadalo i pljačkalo one koji su zaostali ili su se našli van glavnine trupa. Nalozi Esad paše Toptanija da se omogući neometan prolaz Srba nisu poštovani. Čak i u Podgorici kakvo takvo snabdevanje je bilo moguće obezbediti isključivo zlatom.
U komandama Nemačke i Austrougarske zavladalo je tada uverenje da srpska vojska više ne postoji.
Ukupno, na taj način, do jadranske obale pristiglo je do 160.000 Srba, krajem decembra. Desetine hiljada su pritom tokom evakuacije stradale, od smrzavanja, napada lokalnog stanovništva, isrpljenosti, gladi.
Foto: Informer
Srpske trupe, Vrhovna komanda i Vlada koncentriasli su se potom u zoni Skadra, a deo trupa i južnije kod Drača ili čak Valone.
Saveznici međutim nisu organizovali prihvat iznemoglih srpskih trupa. Tek posle oštrih intervencija zvaničnog Petrograda evakuacija je organizovana. Nikolaj II je tada zapretio povlačenjem Rusije iz rata, u porukama od 18. januara Londonu i Parizu, ako se Srbima ne uputi pomoć, posle vapaja Nikole Pašića ruskom dvoru od 15. januara. U međuvremenu, iako strahovito premoreni i iscrpeljeni, Srbi su nastavili povlačenje južnije od Skadra duž priobalja prema Draču.
Vlada Francuske donela je odluku 28. januara da evakuacija Srba ima biti prioritet. Tako je do sredine februara na Krf dovezeno oko 135.000 Srba, a približno 12.000 u Bizertu, u tada francuskom Tunisu. Manji deo je prebačen i na Korziku ili drugde po Francuskoj. Aprila 1916. na Krfu se nalazilo više od 150.000 Srba.
Francuzi i Britanci su, uz nesebičnu pomoć matičnog grčkog stanovništva, na Krfu postepeno obezbedili prihvat, lečenje, oporavak a onda i revitalizaciju srpske vojske. Iako, u prvo vreme, nije bilo dovoljno ni hrane, ni ogreva, ni smeštaja.
Hiljade su bile tako iscrpljene da oporavak nije uspeo. Najteže oboleli smeštani su na obližnje ostvrce Vido, tada veliku bolnicu, i grobnicu Srba, poput obližnjih voda Jonskog mora, u kojima su sahranjivani, njih oko 5.400, što je opevao Milutin Bojić potresnom "plavom grobnicom". Postoji predanje da u tim vodama grčki meštani decenijama potom nisu odlazili u ribolov.
Kroz istoriju, mnoge vladarke i kneginje ostavile su trag ne samo svojim delima, već i lepotom koja se pamti vekovima, a sada je vreme da izaberete najlepšu!
Mnogi u svojoj kući imaju porcelanske šoljice ili predmete koji su nasledili, a sada je pravo vreme da ih dobro pogledate, jer bi mogli da vrede bogatstvo!
Srpski narod može da se pohvali brojnim junacima koji su svoju hrabrost pokazali u surovim bitkama, a još više možemo da se pohvalimo pobedama koje smo odneli u istoriji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kroz istoriju, mnoge vladarke i kneginje ostavile su trag ne samo svojim delima, već i lepotom koja se pamti vekovima, a sada je vreme da izaberete najlepšu!
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Emilija Redžepi, potpredsednica Skupštine lažne države Kosovo, iznela je očekivanja da bi nova politička garnitura u Srbiji, predvođena Studentskom listom, mogla da donese drugačiji pristup pitanju Kosova i Metohije.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pokušaje da se novinari u Srbiji ućutkaju sudskim postupcima, zabranama rada i političkim etiketiranjem.
Voditelji televizije Informer, Aleksandar Saša Smolović i Verica Todorović, saslušani su danas u Policijskoj stanici Voždovac u svojstvu građana, po nalogu tužilaštva, a povodom gostovanja lidera suverenista Vukše Dragovića u emisiji "Info dan" od 29. oktobra, zbog kojeg je protiv njega podneta krivična prijava.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
Kombi koji se iz smera Zagreba kretao prema Zagorju probio je rampu na naplatnoj stanici Mokrice bežeći od policije, nakon čega je zaustavljen u naselju Oroslavje a uhapšeni su svi koji su bili u vozilu.
U požaru koji je jutros u ranim jutarnjim satima izbio u stambenoj zgradi u Resavskoj ulici na Savskom vencu izgoreo je veći deo stana čija je vlasnica Dragana Daša Mrkonjić (82), supruga pokojnog Milutina Mrkonjića.
Iran je dostigao takav nivo naučnog i tehnološkog razvoja da je atomska bomba, u poređenju sa znanjem kojim raspolaže, praktično beznačajna, izjavio je Hamed Fahrizade, sin ubijenog iranskog nuklearnog naučnika Mohsena Fahrizadea.
Francuska je još tokom leta 2026. godine tajno rasporedila pripadnike svoje regularne vojske na teritoriji Ukrajine, gde pod komandom francuskog generala obučavaju ukrajinske vojnike i održavaju zapadno naoružanje, otkriva Radio Frans enternašonal (RFI).
Sin bivšeg direktora američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Džona Brenana, Kajl Brenan (40), uhapšen je u američkoj saveznoj državi Virdžiniji pod optužbom za prenos materijala koji prikazuje seksualno zlostavljanje dece.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Ljubavna priča Katarine i pevača Darka Lazića ponovo je privukla veliku pažnju javnosti, a ovoga puta razlog je emotivna objava koju je Darko podelio sa svojim pratiocima na Instagramu.
Pevač Saša Kovačević danas je postao otac kada je njegova supruga Zorana na svet donela sina, a on je ranije isticao kako će Zoraninu ćerku iz prvog braka Iskru uvek gledati kao svoje prvo dete.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.