Stručnjaci iz oblasti dijagnostike, lečenja, hirurgije i primenu veštačke inteligencije u onkologiji okupilu su se u Beogradu u okviru Kancerološke nedelje.
Tokom skupa, u organizaciji Kancerološke sekcija Srpskog lekarskog društva (SLD), koji traje do 15. novembra učesnici će razmatrati najnovija dostignuća u onkologiji i saradnju sa udruženjima pacijenata.
Jedan od glavnih učesnika prof. dr Ivan Marković, direktor Klinike za onkološku hirurgiju i predsednik sekcije SLD na Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije, upozorio je na alarmantnu statistiku obolelih od karcinoma.
- Od kada je 2024. godine Srbija dobila najveće proširenje liste lekova, vidimo prve rezultate u terapiji, posebno kod pozitivnog i trostruko negativnog karcinoma dojke, gde pacijenti dobro odgovaraju na lekove pre hirurgije. Godišnje imamo oko 40. 000 novih slučajeva karcinoma, a smrtnost i dalje prelazi 18.000, iako se već pokazuje trend usporavanja kod lokalizovanih oblika bolesti zahvaljujući savremenim imunološkim i ciljanim terapijama. Sve dostupne imunološke terapije se koriste, a naša težnja je da u Srbiju uvek dovedemo dokazane nove lekove kako bi kvalitet lecenja i preživljavanje pacijenata bili što bolji, uz ocuvanje kvaliteta života. Projekti i strategije za naredne godine fokusirani su na uvodenje efikasnih terapija, multidisciplinarni pristup i personalizovanu medicinu, dok programi skrininga za dojku, grlić materice i debelo crevo postoje više od 15 godina, uz potencijalnu podršku veštacke inteligencije u dijagnostici kako bi se unapredila preciznost i efikasnost - objasnio je prof. dr Marković.
Foto: Foto: Milena Anđela Mišić-Atanacković
Ovakav kongres predstavlja krunu svih događaja i sastanaka tokom godine, kako u Srbiji, tako i u svetu. Pokazuje koliko je važan multidisciplinarni rad -hirurga, radioterapeuta i medikalnih onkologa uz dostupnost novih terapija, i naglašava značaj zajedničkog delovanja kako bismo pacijentima pružili ono što je već praksa u svetu: personalizovane terapije.
Vicko: Pacijent mora da bude u centru pažnje
Prof. dr Ferenc Vicko, direktor Klinike za operativnu onkologiju i državni sekretar u Ministarstvu zdravlja, istakao je značaj podizanja svesti i adekvatne edukacije.
- U Srbiji godišnje oboli oko 40.000 ljudi od karcinoma, dok za polovinu, nažalost, bolest bude fatalna. S obzirom na starenje stanovništva, potrebno je podići svest građana o prevenciji i redovnim pregledima, dok država ulaže u ljude, opremu i zgrade. Edukacija lekara i uključivanje pacijenata u donošenje odluka ključni su za smanjenje smrtnosti i stavljanje pacijenta u centar pažnje.
Dr Nada Santrač, specijalista opšte hirurgije kaže da u našoj zemlji žene najčešće obolevaju od karcinoma dojke, grlića materice i endometrijuma, dok su kod muškaraca najzastupljeniji karcinom pluća i kolorektalni karcinomi.
- Stopu smrtnosti kod nas prati nešto viši nivo u odnosu na svet, što se najviše ogleda u nedovoljnoj implementaciji skrininga. Postoje programi za skrining dojke, grlića materice i debelog creva koji, uz primenu veštačke inteligencije u dijagnostici, mogu omogućiti ranije otkrivanje bolesti, smanjenje smrtnosti i optimizaciju troškova lecenja. Ovogodišnja 62. kancerološka nedelja okuplja strucnjake koji ce govoriti o preciznom i multidisciplinarnom lecenju, najnovijim terapijama, specifičnim zračenjima, onkofertilitetu i personalizovanoj medicini, uz promociju nacionalnih vodiča za karcinom dojke, melanom i kancer tromboze - rekla je dr Santrač.
Foto: Foto: Milena Anđela Mišić-Atanacković
Dr Marijana Milović-Kovačević, naučni saradnik na Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije, napominje da prevencija može da bude presudna.
- Prevencija podrazumeva zdrav način života, redovne preglede i rano otkrivanje bolesti kako bi se smanjio rizik i poboljšali ishodi lečenja. Smatram da je primarna prevencija kroz promenu svakodnevnih navika i zdrav način života od ključnog značaja za smanjenje rizika od kancera, dok sekundarna prevencija, kao što su redovni pregledi i skrining, omogućava rano otkrivanje bolesti i efikasnije lečenje. Važno je da i mediji i struka kroz podršku pacijentima podižu svest o značaju pregleda i zdravog načina života - istakla je dr Milović-Kovačević.
Konzumiranje kafe može da pomogne protiv nepravilnog srčanog ritma, uprkos tradicionalnom verovanju u suprotno, pokazala je najnovija studija američkih naučnika.
Disanje kroz zadnjicu može biti nekonvencionalna, ali bezbedna alternativa za ljude sa plućnim problemima, a unošenje oksigenisane tečnosti rektalno bilo je toliko uspešno u studijama na životinjama da naučnici sada istražuju ovu metodu i za primenu kod ljudi.
Istraživači iz Masačusetske opšte bolnice otkrili su da protein imunske odbrane, molekul gama sličan rezistinu, napada ćelije srca nakon srčanog udara bukvalno praveći rupe u njima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Konzumiranje kafe može da pomogne protiv nepravilnog srčanog ritma, uprkos tradicionalnom verovanju u suprotno, pokazala je najnovija studija američkih naučnika.
Dok se preko tajkunskih medija lažno predstavljaju kao nekakva hrabra "studentska lista" koja menja Srbiju, blokaderi su na prvom ozbiljnom testu i pred kamerama Informera pokazali svoje pravo, preplašeno lice.
Na propalom blokaderskom skupu koji je danas održan u Raški, pojavio se i rekto Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, koji se nalazi na blokaderskoj listi.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Policijski službenici Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona pronašli su i uhapsili dve osobe za kojima su bile raspisane interne poternice.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Boru uhapsili su S. G. (21) zbog sumnje da je u jednom selu u okolini Bora, upravljajući vozilom marke "audi" bez vozačke dozvole, oborio maloletno lice koje je vozilo bicikl, a zatim napustio lice mesta.
U stanu u novosadskoj ulici Molnar Đule došlo je do požara kada se zapalila veš mašina, a zahvaljujući brzoj intervenciji vatrogasaca sa dva vozila, vatra je ugašena i sprečena je veća materijalna šteta.
U toku jučerašnjeg dana na teritorjii glavnog grada otkrivene su čak tri laboratorije za proizvodnju marihuane u veštačkim uslovima, a po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšeno je ukupno sedam osoba.
Iranski vrhovni vođa ajatolah Modžtaba Hamnei zapretio je da će Iran i njegovi savznici naučiti Sjedinjene Američke Države lekcijama koje neće zaboraviti.
Američki politikolog Džon Miršajmer ocenio je u Evropskom parlamentu da se Evropa suočava sa ozbiljnom nestabilnošću, koju je povezao sa ratom u Ukrajini.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
Detaljno anatomsko istraživanje, koje je vodio Alfonso Cepeda-Emiliani sa Univerziteta u Santjagu de Komposteli, otkrilo je da titulu glavne erogene zone zapravo odnosi frenularna delta.
Američka tehnološka kompanija Gugl predstavila je novo ažuriranje svoje AI video platforme Vids, koje korisnicima omogućava da kreiraju personalizovane digitalne avatare.
Erotski model i nekadašnja striptizeta Vesna Počuča Šana ponovo je uspela da zapali internet - i to čim se pojavila u noćnom provodu sa atraktivnom drugaricom.
Anica Lazić, devojka glumca Lazara Ristovskog, objavila je snimak iz šminkernice na kojem se jasno vidi kako njen nos izgleda tri meseca nakon operacije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.