• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

Izvor: B. S.

15.02.2026

11:30

Oglasili se iz NBS: Štednja u dinarima porasla - radi se o milijardama

Shutterstock

Vesti

Oglasili se iz NBS: Štednja u dinarima porasla - radi se o milijardama

Podeli vest

Rast štednje stanovništva u domaćoj valuti nastavljen je i u drugoj polovini 2025. godine, kada je dinarska štednja povećana za 10,4 milijarde dinara, odnosno za 5,3 odsto i krajem decembra je iznosila 206,2 milijarde dinara, govore podaci Narodne banke Srbije (NBS).

Posmatrano na nivou cele godine, dinarska štednja je povećana za 15 milijardi dinara ili za 7,8 odsto, dok je devizna štednja povećana za 772,5 miliona evra, odnosno za pet odsto, ističe NBS.

Istovremeno, učešće dinarske štednje blizu je 10 odsto ukupne štednje u domaćim bankama, što je znatno poboljšanje, s obzirom na to da je krajem 2012. to učešće bilo ispod dva procenta, i pokazuje sve veće poverenje stanovništva u stabilnost domaće valute.

Foto: Shutterstock

Dinari i evri

Više kamate

- Početkom 2026. godine dinarska i devizna štednja nastavile su da beleže rekordne nivoe, tako da je, prema operativnim podacima, dinarska štednja krajem januara iznosila blizu 208 milijardi dinara, a devizna 16,3 milijarde evra - naveli su iz centralne banke.

Narodna banka je takođe napravila i analizu isplativosti dinarske i devizne štednje, koja obuhvata period od decembra 2012. do decembra 2025. godine.

- Ta analiza potvrdila je da je u prethodnih 13 godina bilo isplativije štedeti u dinarima, bez obzira na rok oročenja štednje. Štediša koji je u decembru 2012. godine oročio ulog od 100.000 dinara na godinu dana i reoročavao ga u periodu od 12 godina na kraju perioda oročenja (u decembru 2025. godine), dobio bi više od 52.000 dinara (oko 450 evra) u odnosu na štedišu koji bi u istom periodu na štednju u evrima položio protivvrednost istog iznosa (preračunato po prosečnom kursu dinara prema evru u mesecu oročenja) - naveli su iz NBS.

 

I prošle godine stabilan kurs

Iz centralne banke su istakli da je relativna stabilnost kursa dinara prema evru očuvana i tokom prošle godine, čemu su, prema njihovoj oceni, doprinele intervencije NBS na međubankarskom deviznom tržištu neto prodajom 580 miliona evra.

Kada je reč o problematičnim kreditima, naveli su da je od početka primene Strategije za rešavanje pitanja problematičnih kredita, dakle, od avgusta 2015. godine učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima značajno smanjeno, i to sa 22,4 odsto na 2,1 odsto u decembru 2025. godine, što je najniži nivo do sada.

 

Na veću isplativost dinarske štednje od štednje u evrima uticale su očuvana finansijska stabilnost i relativna stabilnost kursa dinara u odnosu na evro, zatim više kamatne stope na štednju u dinarima nego na štednju u evrima, kao i povoljniji poreski tretman prihoda od kamate na štednju u domaćoj valuti u odnosu na štednju u stranoj valuti.

Foto: Shutterstock

Kasica za štednju

Da je štednja u dinarima isplativija od devizne štednje, pokazuju podaci prema kojima bi štediša koji je u decembru 2012. godine oročio ulog od 100.000 dinara na godinu dana i reoročavao ga u periodu od 12 godina na kraju perioda oročenja, dakle, u decembru 2025. godine, dobio više od 52.000 dinara ili blizu 450 evra u odnosu na štedišu koji bi u istom periodu na štednju u evrima položio protivvrednost istog iznosa, što je preračunato po prosečnom kursu dinara prema evru u mesecu oročenja.

- Na primeru to izgleda ovako: štediša koji bi u decembru 2024. godine položio na štednju 100.000 dinara i oročio je na godinu dana, u decembru 2025. godine dobio bi blizu 1.800 dinara više od štediše koji bi u istom periodu oročio protivvrednost 100.000 dinara u evrima - rekli su u NBS.

Rezultati analize dinarske štednje oročene na kraće i duže rokove dospeća pokazali su da je na tri meseca dinarska štednja bila isplativija od takve štednje u evrima u gotovo 92 odsto potperioda, dok je na dve godine dinarska štednja bila isplativija od takve štednje u evrima u svim posmatranim potperiodima, pokazala je analiza NBS.

Poverenje u dinar

Ekonomski stručnjak Goran Puzić saglasan je s tim da je važno što je nacionalna valuta sigurna.

- Dinar je već godinama stabilan, te trenutno vredi štedeti i u dinarima zbog viših kamatnih stopa koje banke nude. U ovom trenutku imamo povećan štedni ulog građana u dinarima, što je ohrabrujuće, jer građani veruju centralnoj banci Srbije da će uspeti da očuva trenutno postojeći kurs dinara. Neki ekonomisti smatraju da bi vrednost evra u odnosu na dinar trebalo da bude veća, ali ja tako ne mislim, budući da je potrebno očuvati životni standard stanovništva kroz održavanje postojećeg kursa evra. Kao što vidimo, NBS to i čini - navodi Puzić.

Štediša koji je u decembru 2012. godine oročio ulog od 100.000 dinara na godinu dana i reoročavao ga u periodu od 12 godina na kraju perioda oročenja (u decembru 2025. godine), dobio bi više od 52.000 dinara (oko 450 evra) u odnosu na štedišu koji bi u istom periodu na štednju u evrima položio protivvrednost istog iznosa (preračunato po prosečnom kursu dinara prema evru u mesecu oročenja).

BONUS VIDEO


Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube.

Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.

Naše aplikacije možete skinuti na:


Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.

Ostavite komentar

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Exatlon

Hronika

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Zabava

Magazin

Džet set