Cene zemljišta u Srbiji nastavljaju da rastu, a najvrednije oranice i dalje se nalaze u Vojvodini!
Najskuplji kvadrat poljoprivrednog zemljišta tako je prošle godine prodat u katastarskoj opštini Kać kod Novog Sada po ceni od čak 38 evra po kvadratnom metru. Kada bi se ta vrednost preračunala u hektare, cena bi dostigla neverovatnih 380.000 evra.
Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda u Kaću je već nekoliko godina potražnja velika, pa su tamo cene i najviše.
Tako je pomenuta parcela u ovom mestu, prodata za papren iznos lane, bila površine svega 3.762 kvadratna metra i prodata je za gotovo 143.000 evra, što predstavlja jednu od najskupljih pojedinačnih transakcija na tržištu poljoprivrednog zemljišta u Srbiji. Da se radilo o čitavom hektaru, on bi vredeo čak 380.000 evra.
Foto: Shutterstock
Cene poljoprivrednog zemljišta od 2001. konstantno rastu
Najveća ukupna vrednost ugovora ostvarena je prošle godine u opštini Šid, u katastarskoj opštini Adaševci, gde je za 18 parcela ukupne površine više od 591 hektara plaćeno čak 5,94 miliona evra.
Traži se i Zlatibor
Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, gradovi poput Bečeja, Vrbasa i Bačke Palanke zadržali su poziciju najskupljeg područja za kupovinu sa prosečnom cenom od 14.650 evra po hektaru.
Na nivou cele Srbije najveći rast cena oranica zabeležen je u Zlatiborskom okrugu, gde su cene porasle za čak 22 odsto. Značajan rast zabeležen je i u Pomoravskom i Zaječarskom okrugu.
Foto: Vladimir Živanović
Zlatibor na vrhu
Takođe, prosečna cena poljoprivrednog zemljišta u Srbiji tokom 2025. iznosila je 92,45 evra po aru, odnosno 9.245 evra po hektaru, što predstavlja rast od 3,16 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
I pored ovako visokih cena, ovo nisu rekordni iznosi za koje je neko obradivo zemljište prodato.
Najskuplja oranica prodata u Rumenki
Ubedljivo najskuplja oranica kupljena je pre tri godine u Rumenki, po ceni od 50 evra po metru kvadratnom. Parcela je bila površine nešto manje od dva hektara ili 19.970 kvadrata. To znači da je hektar koštao 500.000 evra. Do tada je najviša cena za hektar iznosila 400.000 evra, a takva oranica prodata je ponovo u Kaću.
Najskuplje poljoprivredno zemljište u Srbiji prodato je 2024. godine u Surčinu, gde je za 4.097 metara kvadratnih plaćeno 39 evra po kvadratu ili 159.783 evra. Ova cifra je za jednu oranicu ogromna, iako se radi o nešto manje od polovine hektara. Da je budući vlasnik kupio ceo hektar ove njive u Surčinu, platio bi je čak 390.000 evra.
Foto: Siniša Bundalo
Obradivog poljoprivrednog zemljišta je sve manje
Stručnjaci smatraju da je obradivog poljoprivrednog zemljišta sve manje i da se zato povremeno pojave ekstremi sa ovako visokim cenama.
Prognoziraju i da će njive sigurno biti sve skuplje. Dodaju da nije isključeno da se neko poljoprivredno zemljište prenameni u građevinsko, ali napominju da taj proces nije ni jeftin ni jednostavan.
- Obradivih površina je sve manje, potražnja je velika, te zemljištu zbog toga i skače cena. I taj trend ne jenjava, tako je bilo i prošle godine. U Vojvodini je najkvalitetnije zemljište, pa nije ni čudno što su pojedine oranice prodate za veliki novac, ali ni okolina Beograda ne zaostaje mnogo. Cene poljoprivrednog zemljišta od 2001. konstantno rastu, tada je hektar koštao oko 200 evra, 2008. godine je bio 5.000 evra, a evo vidite kolike su cifre sada - naveo je za Informer agroekonomista Milan Prostran.
Ponestaje obradive zemlje
Prostran kaže da je kupovina zemljišta svetski trend, jer se na plodnim oranicama proizvodi hrana, što je postalo sve primamljivije ljudima koji bi da ulože svoj kapital, iako se nisu ranije bavili poljoprivredom. Ipak, istakao je da prenamena poljoprivrednog zemljišta nije jednostavan proces.
Foto: Lazslo Đere
Njive će sigurno biti sve skuplje
- Nije isključeno da neko kupi poljoprivredno zemljište i prenameni ga u građevinsko, ali postoje neke procedure i dozvole koje treba da se pribave, zbog čega to nije baš tako jednostavno. Mi stalno mislimo da imamo mnogo njiva i oranica jer smo mi poljoprivredna zemlja, ali činjenica je da je obradive zemlje sve manje i da je zbog toga skuplja, međutim, treba da je koristimo za gajenje hrane - zaključio je Prostran.
Sezona berbe malina u Srbiji uskoro počinje, a proizvođači širom zemlje intenzivno traže sezonske radnike. Ove godine nude dnevnice koje dostižu i do 6.000 dinara!
Radovi u malinjacima širom Srbije uveliko su u toku. Većina zasada je već povezana, obavljeno je đubrenje, a proizvođači su primenili i prva zaštitna sredstva.
Zbog straha od loših vremenskih uslova, ratari su se opredelili za sejanje alternatibnih biljnih vrsta, poput maka koji donosi dobru zaradu uz minimalna ulaganja.
U narodnim običajima, poljoprivreda je bila veoma povezana sa duhovnim ritualima, a jedan od posebno važnih običaja jeste oranje prve brazde na Veliki četvrtak.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sezona berbe malina u Srbiji uskoro počinje, a proizvođači širom zemlje intenzivno traže sezonske radnike. Ove godine nude dnevnice koje dostižu i do 6.000 dinara!
Dok se u javnosti ne stišava bura oko ostvarenja Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42: Djeca Kozare", hrvatski glumac Rene Bitorajac rešio je da se oglasi video-porukom na Instagramu i pokuša da opere ruke od sopstvene uloge u ovom filmu, ali i od prozivki sa kojima se suočava.
Dok se blokaderska lista već mesecima predstavlja kao neka nova nada, istina je isplivala na videlo - na njihovoj listi nema studenata, u takozvanim plenumima vlada totalna pustoš, a propali blokaderi sada mole građane da se prijave za kontrolore jer nemaju dovoljno ljudi ni za biračke odbore!
Članica Predsedništva SNS-a Vladanka Malović reagovala je na objavu Nemanje Rujevića, glavnog urednika "Dojče velea", koji je otvoreno je zapretio jahanjem političkim neistomišljenicima
Državljanin Crne Gore A. P. (36) izručen je danas iz Republike Srbije u Crnu Goru po međunarodnoj poternici NCB Interpol Podgorica, radi vođenja krivičnog postupka pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je kao član kriminalne organizacije učestvovao u teškom ubistvu i otmici.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je Jovan R. (22) zbog sumnje da je 6. septembra u Obrenovcu aktivirao i bacio ručnu bombu M-52 u dvorište kuće M. D., nakon čega je tužilaštvo predložilo određivanje pritvora zbog opasnosti od bekstva, uticaja na svedoke i ponavljanja dela.
Pripadnici policije u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. P. (47) nakon što je presretnut u automobilu marke "bmw" sa pištoljem za pojasom i kokainom, da bi pretresom njegovog stana policija otkrila još dva pištolja, i više stotina grama droge.
Predsednik Saveznne obaveštajne službe (BND) Martin Jeger upozorio je u ponedeljak, 5. oktobra, da Nemačkoj preti opasnost da bude uvučena u oružani sukob sa Rusijom.
Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov izjavio je u ponedeljak, 5. oktobra, na brifingu za novinare da su Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo odbrane više puta upozorili ambasade u Kijevu u Ukrajini.
Estonija, članica NATO, trajno premešta svoje ključne borbene jedinice sa zapada zemlje na položaje bliže ruskoj granici i prelazi na novu strategiju "aktivne odbrane", prema kojoj bi vojska u slučaju sukoba trebalo da uđe u borbu odmah na istočnoj granici.
Film "Diger", u kojem Tom Kruz igra moćnog naftnog tajkuna suočenog sa ekološkom katastrofom gigantskih razmera, doživelo je strahovit debakl na bioskopskim blagajnama, preteći da postane jedan od najvećih promašaja u istoriji sedme umetnosti.
Dubravka Mijtović kaže da je najviše filozofiranja i mlataranja rukama doživela od prosečnih i nekvalitetnih ljudi, ali ne i kod ostvarenih ličnosti poput Milene Dravić.
Glumac Predrag Miki Manojlović govorio je o filmu "Zlatni rez 42: Djeca Kozare", ali i o podelama i kontroverzama koje je to ostvarenje Lordana Zafranovića izazvalo u regionu.
Kada stignu hladniji dani, miris pečenog kestena postaje jedan od simbola jeseni. Osim što je ukusan, kesten se lako priprema kod kuće, a potrebni su vam samo pleh i rerna.
Epl je u iOS 27 konačno posvetio više pažnje jednoj funkciji koju vlasnici Ajfona godinama koriste, ali su do sada imali malo mogućnosti za prilagođavanje.
Kupus sa rezancima je jedno od onih jednostavnih domaćih jela koje podseća na tradicionalnu kuhinju i vreme kada se od nekoliko osnovnih namirnica pravio ukusan i zasitan ručak.
Nobelova nagrada za medicinu dodeljena je Karlu Dajserotu, Peteru Hegemanu i Georgu Nagelu za istraživanje o moždanoj aktivnosti, koje podrazumeva proučavanje jonskih kanala kontrolisanih svetlošću i optogenetiku.
Pevačica Dara Bubamara otkrila je da se sa svojim dečkom savetuje oko stajlinga za snimanje i nastupe, kao i da ga uvek rado posluša jer on voli kada je ona seksi.
Voditeljka Dea Đurđević uživa u ulozi majke, te je podelila na svom Instagram profilu neodoljive trenutke sa svojim ćerkicom iz šopinga uz emotivnu poruku.
Pevačica Viki Miljković i njen suprug harmonikaš Dragan Tašković prošle godine napravili su gala slavlje povodom 18. rođendana njihovog sina Andreja, a on danas oduzima dah devojkama.
Popularna pevačica Dara Bubamara ponovo je uspela da privuče sve poglede i pomeri granice kada je stajling u pitanju - crveni kombinezon je pokazao njenu izvajanu liniju, ali i raskošni dekolte.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.