Cene zemljišta u Srbiji nastavljaju da rastu, a najvrednije oranice i dalje se nalaze u Vojvodini!
Najskuplji kvadrat poljoprivrednog zemljišta tako je prošle godine prodat u katastarskoj opštini Kać kod Novog Sada po ceni od čak 38 evra po kvadratnom metru. Kada bi se ta vrednost preračunala u hektare, cena bi dostigla neverovatnih 380.000 evra.
Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda u Kaću je već nekoliko godina potražnja velika, pa su tamo cene i najviše.
Tako je pomenuta parcela u ovom mestu, prodata za papren iznos lane, bila površine svega 3.762 kvadratna metra i prodata je za gotovo 143.000 evra, što predstavlja jednu od najskupljih pojedinačnih transakcija na tržištu poljoprivrednog zemljišta u Srbiji. Da se radilo o čitavom hektaru, on bi vredeo čak 380.000 evra.
Foto: Shutterstock
Cene poljoprivrednog zemljišta od 2001. konstantno rastu
Najveća ukupna vrednost ugovora ostvarena je prošle godine u opštini Šid, u katastarskoj opštini Adaševci, gde je za 18 parcela ukupne površine više od 591 hektara plaćeno čak 5,94 miliona evra.
Traži se i Zlatibor
Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, gradovi poput Bečeja, Vrbasa i Bačke Palanke zadržali su poziciju najskupljeg područja za kupovinu sa prosečnom cenom od 14.650 evra po hektaru.
Na nivou cele Srbije najveći rast cena oranica zabeležen je u Zlatiborskom okrugu, gde su cene porasle za čak 22 odsto. Značajan rast zabeležen je i u Pomoravskom i Zaječarskom okrugu.
Foto: Vladimir Živanović
Zlatibor na vrhu
Takođe, prosečna cena poljoprivrednog zemljišta u Srbiji tokom 2025. iznosila je 92,45 evra po aru, odnosno 9.245 evra po hektaru, što predstavlja rast od 3,16 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
I pored ovako visokih cena, ovo nisu rekordni iznosi za koje je neko obradivo zemljište prodato.
Najskuplja oranica prodata u Rumenki
Ubedljivo najskuplja oranica kupljena je pre tri godine u Rumenki, po ceni od 50 evra po metru kvadratnom. Parcela je bila površine nešto manje od dva hektara ili 19.970 kvadrata. To znači da je hektar koštao 500.000 evra. Do tada je najviša cena za hektar iznosila 400.000 evra, a takva oranica prodata je ponovo u Kaću.
Najskuplje poljoprivredno zemljište u Srbiji prodato je 2024. godine u Surčinu, gde je za 4.097 metara kvadratnih plaćeno 39 evra po kvadratu ili 159.783 evra. Ova cifra je za jednu oranicu ogromna, iako se radi o nešto manje od polovine hektara. Da je budući vlasnik kupio ceo hektar ove njive u Surčinu, platio bi je čak 390.000 evra.
Foto: Siniša Bundalo
Obradivog poljoprivrednog zemljišta je sve manje
Stručnjaci smatraju da je obradivog poljoprivrednog zemljišta sve manje i da se zato povremeno pojave ekstremi sa ovako visokim cenama.
Prognoziraju i da će njive sigurno biti sve skuplje. Dodaju da nije isključeno da se neko poljoprivredno zemljište prenameni u građevinsko, ali napominju da taj proces nije ni jeftin ni jednostavan.
- Obradivih površina je sve manje, potražnja je velika, te zemljištu zbog toga i skače cena. I taj trend ne jenjava, tako je bilo i prošle godine. U Vojvodini je najkvalitetnije zemljište, pa nije ni čudno što su pojedine oranice prodate za veliki novac, ali ni okolina Beograda ne zaostaje mnogo. Cene poljoprivrednog zemljišta od 2001. konstantno rastu, tada je hektar koštao oko 200 evra, 2008. godine je bio 5.000 evra, a evo vidite kolike su cifre sada - naveo je za Informer agroekonomista Milan Prostran.
Ponestaje obradive zemlje
Prostran kaže da je kupovina zemljišta svetski trend, jer se na plodnim oranicama proizvodi hrana, što je postalo sve primamljivije ljudima koji bi da ulože svoj kapital, iako se nisu ranije bavili poljoprivredom. Ipak, istakao je da prenamena poljoprivrednog zemljišta nije jednostavan proces.
Foto: Lazslo Đere
Njive će sigurno biti sve skuplje
- Nije isključeno da neko kupi poljoprivredno zemljište i prenameni ga u građevinsko, ali postoje neke procedure i dozvole koje treba da se pribave, zbog čega to nije baš tako jednostavno. Mi stalno mislimo da imamo mnogo njiva i oranica jer smo mi poljoprivredna zemlja, ali činjenica je da je obradive zemlje sve manje i da je zbog toga skuplja, međutim, treba da je koristimo za gajenje hrane - zaključio je Prostran.
Sezona berbe malina u Srbiji uskoro počinje, a proizvođači širom zemlje intenzivno traže sezonske radnike. Ove godine nude dnevnice koje dostižu i do 6.000 dinara!
Radovi u malinjacima širom Srbije uveliko su u toku. Većina zasada je već povezana, obavljeno je đubrenje, a proizvođači su primenili i prva zaštitna sredstva.
Zbog straha od loših vremenskih uslova, ratari su se opredelili za sejanje alternatibnih biljnih vrsta, poput maka koji donosi dobru zaradu uz minimalna ulaganja.
U narodnim običajima, poljoprivreda je bila veoma povezana sa duhovnim ritualima, a jedan od posebno važnih običaja jeste oranje prve brazde na Veliki četvrtak.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sezona berbe malina u Srbiji uskoro počinje, a proizvođači širom zemlje intenzivno traže sezonske radnike. Ove godine nude dnevnice koje dostižu i do 6.000 dinara!
Kako su i sami najavili, na tzv. studentskoj listi nema studenata. Nakon što su sinoć nakon više od godinu dana skrivanja objavili imena kandidata za svoje narodne poslanike, moglo se videti dosta poznatih lica - Zlatko Kokanović, Tihomir Stanić, Dejan Šoškić, Ilija Srdanović...
Branimir Nestorović, predsednik "Mi, snaga naroda", pojavio se na vanrednoj sednici skupštine tog pokreta i smenio članove predsedništva koji su se juče žalili da je nestao i da im se ne javlja već nedelju dana.
Uprkos nezapamćenoj hajci, opstrukcijama, lažima tajkunskih medija i suludim pokušajima blokadera i opozicije da zaustave napredak Srbije, stigla je veličanstvena vest koja je direktno u lice šamarala sve mrzitelje sopstvene države!
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović oštro je reagovao na odluku zvaničnika u BiH da se ne dozvoli avionu Srbije u kom je bio i premijer Đuro Macut, prelet i sletanje u BiH.
Lider naprednjaka Miloš Vučević je u Novom Sadu obišao i radove na izgradnji četvrtog mosta i tom prilikom istakao da mostove grade oni koji imaju ideologiju, plan i program.
Plavi tim poražen je u prvoj borbi druge sezone Exatlona Srbija, a nakon borbe su otišli u lošiji kamp, koji značajno siromašniji od onog u kojem su Crveni.
U prvoj epizodi najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija, koja je emitovana večeras na televiziji Informer, pobedu je odneo Crveni tim i tako sebi obezbedio luksuzni smeštaj.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Sremskoj Mitrovici i Staroj Pazovi, operativnim radom, rasvetlili su teško ubistvo izvršeno 12. septembra i uhapsili Z. P. (47), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio ovo krivično delo.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevu, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u ovom gradu, uhapsili su maloletnika (17) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo ubistvo u pokušaju.
Viši sud u Beogradu potvrdio je optužnicu protiv Aleksandra Papića zbog pranja novca u iznosu više od 72 miliona dinara koju je podiglo Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, saznaje Informer.
Poljska državnost prestala bi da postoji za svega dva do tri dana ukoliko bi Varšava ušla u rat sa Rusijom, poručio je pomoćnik ruskog predsednika Vladimira Putina Nikolaj Patrušev, najavljujući da bi Moskva u takvom sukobu upotrebila „ceo arsenal raspoloživih snaga i sredstava“.
Evropu čekaju odlučujuće nedelje ili meseci u kojima će se, prema rečima nemačkog kancelara Fridriha Merca, odlučivati o očuvanju mira i slobode na kontinentu, dok je poručio da neće odustati od podrške Ukrajini uprkos sve težoj političkoj situaciji kod kuće.
Snimak iz belgijskog grada Nivela izazvao je veliku pažnju na društvenim mrežama nakon što je policajac ošamario ženu kojoj su ruke već bile vezane lisicama iza leđa, a zatim je silom ugurao u policijski kombi.
Sjedinjene Američke Države odbile su zahtev Saudijske Arabije za vazdušnu podršku u borbi protiv Huta (Ansarulah), dok proiranski pokret nastavlja prodor duž jemenske obale Crvenog mora i napade na saudijske gradove i energetsku infrastrukturu
Nova televizijska sezona zvanično je otvorena uzbudljivim početkom serije "Domenika Montero", koja je startovala na programima K1 televizije i koja se emituje svakog radnog dana od 14 časova.
Sporo oticanje vode, intenzivni mirisi i rizik od potpunog začepljenja prete septičkim jamama koje se nepravilno održavaju, dok popularni trikovi poput kaustične sode mogu napraviti više štete nego koristi za bakterijske kulture i instalacije.
Kompanija Majkrosoft predstavila je nacrt kodeksa ponašanja za sisteme veštačke inteligencije (AI), kao odgovor na bojazan da bi mogli da se otrgnu kontroli.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.