Cene zemljišta u Srbiji nastavljaju da rastu, a najvrednije oranice i dalje se nalaze u Vojvodini!
Najskuplji kvadrat poljoprivrednog zemljišta tako je prošle godine prodat u katastarskoj opštini Kać kod Novog Sada po ceni od čak 38 evra po kvadratnom metru. Kada bi se ta vrednost preračunala u hektare, cena bi dostigla neverovatnih 380.000 evra.
Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda u Kaću je već nekoliko godina potražnja velika, pa su tamo cene i najviše.
Tako je pomenuta parcela u ovom mestu, prodata za papren iznos lane, bila površine svega 3.762 kvadratna metra i prodata je za gotovo 143.000 evra, što predstavlja jednu od najskupljih pojedinačnih transakcija na tržištu poljoprivrednog zemljišta u Srbiji. Da se radilo o čitavom hektaru, on bi vredeo čak 380.000 evra.
Foto: Shutterstock
Cene poljoprivrednog zemljišta od 2001. konstantno rastu
Najveća ukupna vrednost ugovora ostvarena je prošle godine u opštini Šid, u katastarskoj opštini Adaševci, gde je za 18 parcela ukupne površine više od 591 hektara plaćeno čak 5,94 miliona evra.
Traži se i Zlatibor
Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda, gradovi poput Bečeja, Vrbasa i Bačke Palanke zadržali su poziciju najskupljeg područja za kupovinu sa prosečnom cenom od 14.650 evra po hektaru.
Na nivou cele Srbije najveći rast cena oranica zabeležen je u Zlatiborskom okrugu, gde su cene porasle za čak 22 odsto. Značajan rast zabeležen je i u Pomoravskom i Zaječarskom okrugu.
Foto: Vladimir Živanović
Zlatibor na vrhu
Takođe, prosečna cena poljoprivrednog zemljišta u Srbiji tokom 2025. iznosila je 92,45 evra po aru, odnosno 9.245 evra po hektaru, što predstavlja rast od 3,16 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
I pored ovako visokih cena, ovo nisu rekordni iznosi za koje je neko obradivo zemljište prodato.
Najskuplja oranica prodata u Rumenki
Ubedljivo najskuplja oranica kupljena je pre tri godine u Rumenki, po ceni od 50 evra po metru kvadratnom. Parcela je bila površine nešto manje od dva hektara ili 19.970 kvadrata. To znači da je hektar koštao 500.000 evra. Do tada je najviša cena za hektar iznosila 400.000 evra, a takva oranica prodata je ponovo u Kaću.
Najskuplje poljoprivredno zemljište u Srbiji prodato je 2024. godine u Surčinu, gde je za 4.097 metara kvadratnih plaćeno 39 evra po kvadratu ili 159.783 evra. Ova cifra je za jednu oranicu ogromna, iako se radi o nešto manje od polovine hektara. Da je budući vlasnik kupio ceo hektar ove njive u Surčinu, platio bi je čak 390.000 evra.
Foto: Siniša Bundalo
Obradivog poljoprivrednog zemljišta je sve manje
Stručnjaci smatraju da je obradivog poljoprivrednog zemljišta sve manje i da se zato povremeno pojave ekstremi sa ovako visokim cenama.
Prognoziraju i da će njive sigurno biti sve skuplje. Dodaju da nije isključeno da se neko poljoprivredno zemljište prenameni u građevinsko, ali napominju da taj proces nije ni jeftin ni jednostavan.
- Obradivih površina je sve manje, potražnja je velika, te zemljištu zbog toga i skače cena. I taj trend ne jenjava, tako je bilo i prošle godine. U Vojvodini je najkvalitetnije zemljište, pa nije ni čudno što su pojedine oranice prodate za veliki novac, ali ni okolina Beograda ne zaostaje mnogo. Cene poljoprivrednog zemljišta od 2001. konstantno rastu, tada je hektar koštao oko 200 evra, 2008. godine je bio 5.000 evra, a evo vidite kolike su cifre sada - naveo je za Informer agroekonomista Milan Prostran.
Ponestaje obradive zemlje
Prostran kaže da je kupovina zemljišta svetski trend, jer se na plodnim oranicama proizvodi hrana, što je postalo sve primamljivije ljudima koji bi da ulože svoj kapital, iako se nisu ranije bavili poljoprivredom. Ipak, istakao je da prenamena poljoprivrednog zemljišta nije jednostavan proces.
Foto: Lazslo Đere
Njive će sigurno biti sve skuplje
- Nije isključeno da neko kupi poljoprivredno zemljište i prenameni ga u građevinsko, ali postoje neke procedure i dozvole koje treba da se pribave, zbog čega to nije baš tako jednostavno. Mi stalno mislimo da imamo mnogo njiva i oranica jer smo mi poljoprivredna zemlja, ali činjenica je da je obradive zemlje sve manje i da je zbog toga skuplja, međutim, treba da je koristimo za gajenje hrane - zaključio je Prostran.
Sezona berbe malina u Srbiji uskoro počinje, a proizvođači širom zemlje intenzivno traže sezonske radnike. Ove godine nude dnevnice koje dostižu i do 6.000 dinara!
Radovi u malinjacima širom Srbije uveliko su u toku. Većina zasada je već povezana, obavljeno je đubrenje, a proizvođači su primenili i prva zaštitna sredstva.
Zbog straha od loših vremenskih uslova, ratari su se opredelili za sejanje alternatibnih biljnih vrsta, poput maka koji donosi dobru zaradu uz minimalna ulaganja.
U narodnim običajima, poljoprivreda je bila veoma povezana sa duhovnim ritualima, a jedan od posebno važnih običaja jeste oranje prve brazde na Veliki četvrtak.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sezona berbe malina u Srbiji uskoro počinje, a proizvođači širom zemlje intenzivno traže sezonske radnike. Ove godine nude dnevnice koje dostižu i do 6.000 dinara!
Građani Čačka danas su na simboličan način odali priznanje predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću za ključnu ulogu u realizaciji jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u modernoj istoriji Srbije.
OSU tvrde da su ruske snage, posle intenzivnih ukrajinskih udara, počele povlačenje sa Kinburnske prevlake koja pripada Nikolajevskoj oblasti, jednog od najosetljivijih položaja na severozapadu Crnog mora.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić podelio je snimak na svom instagram profilu, na kojem se vidi neverovatna energija, naši građani koji složno koračaju napred, a ove subote, za manje od 48 sati biće u Beogradu!
Simpatizeri Srpske napredne stranke uputili su se iz Novog Sada, Aranđelovca, Sremske Mitrovice, Smederevske Palanke, Mladenovca i Kragujevca ka Beogradu kako bi prisustvovali skupu u subotu 27. juna.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je pozvao sve građane da 27. juna dođu na skup na platou ispred Narodne skupštine i najavio da će skup početi u 18.00 časova, a istovremeno je predstavio humanoidne robote koji će biti prikazani na skupu "Srbija jedna porodica".
Novi Pazar i Sjenica mesecima su na nogama zbog blokada, a lider SPS-a Ivica Dačić i njegova desna ruka, predsednik Izvršnog odbora SPS Vladan Zagrađanin, pronašli su vremena za opuštanje i to u društvu vođe tih istih blokada!
Sramne objave i uvrede na račun građana Srbije i simpatizera SNS-a, ne prestaju da se nižu na društvenim mrežama, a blokaderi još jednom su pokazali svoje pravo lice.
Vuk Vulević, državljanin Crne Gore poreklom iz Berana, već dugo se nalazi u fokusu bezbednosnih službi regiona zbog povezanosti sa brojnim istragama koje se odnose na organizovani kriminal. Iako je njegovo ime dovođeno u vezu sa više teških krivičnih dela, za neka od njih nikada nije osuđen, dok je u pojedinim slučajevima oslobođen optužbi.
Novi talas hapšenja Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) - po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) lišeno je slobode više osoba u Podgorici, Cetinju i Tivtu.
U Venecueli su u razmaku od manje od minut udarila dva razorna zemljotresa — prvi magnitude 7,2, a zatim još jači od 7,5 stepeni Rihtera. Zgrade su se rušile, ljudi su bežali na ulice, proglašeno je vanredno stanje, a spasioci tragaju za zatrpanima dok se strahuje da bi broj žrtava mogao biti ogroman.
Bivša američka kongresmenka iz Džordžije Mardžori Tejlor Grin, nekada jedna od najglasnijih saveznica predsednika SAD Donalda Trampa, objavila je da više ne podržava Republikansku stranku.
Slovački premijer Robert Fico izrazio je žaljenje što mnoge zemlje Evropske unije podržavaju nastavak sukoba u Ukrajini, za koji smatra da se može rešiti samo za pregovaračkim stolom.
Mnogi poznati srpski glumci tumačili su uloge raznih istorijskih ličnosti: od političara, kraljeva, pa do naučnika i pisaca, a ko je od njih bio najautentičniji, procenite sami.
Glumica Dženifer Grej nedavno je govorila o filmu "Krvava zora" koji je snimala sa kolegom Patrikom Svejzijem gde je posebno opisivala snimanje "vrućih scena".
Slavna pevačica Ariana Grande slučajno je pokazala dojku kroz tanku kariranu haljinu, a sporna fotografija je brzinom svetlosti zapalila društvene mreže.
Naučnica koja radi u laboratoriji za istraživanje raka podelila je na društvenim mrežama koje namirnice i pića lično izbegava zbog njihovog mogućeg uticaja na ćelije.
Nova pravila koja bi u Evropskoj uniji mogla da počnu da važe od 2027. godine mogla bi značajno da promene način na koji putnici planiraju i plaćaju avionska putovanja. Posle dugih pregovora postignut je okvirni dogovor koji se odnosi na ručni prtljag, ali i na veću transparentnost cena avionskih karata.
Meta nastavlja da unapređuje zaštitu maloletnih korisnika na Instagramu uvođenjem novih mera koje imaju za cilj da smanje izloženost tinejdžera potencijalno štetnom sadržaju.
Bivši rijaliti učesnik Stefan Karić nakon izlaska iz prethodne sezone “Elite“ i incidenta nakon štoje pretukao starletu Natašu Šaviju odlučio je da se povuče iz javnosti, a sada je otkrio kako živi.
Večeras je u prepunom Domu kulture „Vuk Karadžić“ u Loznici počela proslava velikog jubileja, 30 godina uspešne estradne karijere Dragana Kovačevića Struje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.