Tog 2. jula 1960. godine glavna tema u zemlji, bar sudeći prema izgledu naslovne strane "Večernjih Novosti" tog dana, bio je odlazak na letovanje. Za razliku od današnjice kada se na more odlazi uglavnom svojim automobilom ili avionom, pred Jugoslovenima tog vremena stajao je samo jedan izbor: voz.
Tako je ovim izdanjem dominirala reporterska fotografija majke i ćerke u kupeu voza, nazvanog "godišnjeodmorski", na putu ka moru. Koliko je takav način putovanja bio težak, govori i to što je u tekstu navedeno da ih do mora čeka još "dan i noć" vožnje. Ali, železnica im je dala popust od čak 75 odsto na karte. Zbog čega, ne kaže se u tekstu ali je sigurno postojao razlog. Da je putovanje vozom do željenog mesta na moru bilo ipak sigurna opcija, uprkos predugom trajanju, ukazivao je i veliki naslov ispod ovog teksta: "Opasni drumovi - saobraćajne nesreće i njihov povod". Ta tema je čekala čitaoce sa svim detaljima na strani 5. tog broja "Novosti", a mi danas samo možemo da pretpostavljamo kakve sve situacije su dovele do takvog naslova: u to vreme niko nije koristio pojas u automobilu, niti ga je i bilo ugrađenog, mnogi su smatrali da alkohol nije razlog da se ne upravlja vozilom, i da ograničenje brzine nije ništa previše važno...
Foto: Večernje Novosti
1970.
Voz je bio glavna tema naslovne strane "Večernjih Novosti" na isti dan, drugog jula, ali deset godina kasnije, 1970. Doduše, razlog nije bio turistički: ispred stanice Resnik prethodne noći u 21.10 časova došlo je do sudara putničkog voza i lokomotive "manevarke". Na sreću, niko nije poginuo ali je bilo dosta povređenih putnika. Putnički voz je krenuo iz Beograda na liniji za Prahovo, a u ovom prvom izveštaju sa mesta nesreće još uvek nije bio poznat uzrok sudara. Još jedna vest iz crne hronike je tog neuobičajeno hladnjikavog julskog jutra dominirala ovom naslovnicom: otkrilo se da je iz svog stana na Vračaru, u ulici Proleterskih brigada, danas Krunskoj, bez traga nestala nepokretna 70-godišnja starica. Podnaslov je sugerisao da neoprane šoljice za kafu i isključen frižider u njenom stanu "rešavaju zagonetku". Od svetskih tema, obe su tog dana bile povezane sa Velikom Britanijom: u pokrajini Severna Irska nisu jenjavali ulični neredi, i britanska vojska je tražila "politiku čvršće ruke" prema demonstrantima, dok je Skotland Jard zaplenio magnetofonske trake od izvesne Amerikanke sa pojedinostima o eventualnom nuklearnom ratu. Ne znamo da li je i kada pronađena starica sa Vračara uz pomoć neopranih šoljica za kafu, nuklearni rat na sreću nije nikada izbio ali će zato proći još mnogo decenija i pasti puno žrtava dok u Severnoj Irskoj nisu zaista utihnuli nemiri.
1980.
Sudeći po više naslova, tog 2. jula 1980. bilo je razloga za zabrinutost: "predsedništvo potrošača Beograda" predlaže kao "krajnju meru" prodaju kafe, benzina i praška za veš na - bonove! A na dnu stranice ispod naslova "Vazduh traži vazduh" i pisalo je "dimnjaci i auspusi zagađuju atmosferu". Dakle, Jugoslovene će tog leta čekati neprijatna sudbina da se posle potrošačkog izobilja u prethodnoj deceniji sada otežano snabdevaju osnovnim stvarima poput benzina ili kafe, dok se istovremeno guše u zagađenom vazduhu. Bonovi i nestašice postaće tužna realnost već ubrzo nakon ovih naslova i ta kriza će trajati godinama. Strani poverioci jugoslovenskih dugova naglo su zahtevali posle smrti vođe Tita, preminulog dva meseca ranije, ubrzani povraćaj pozajmljenih milijardi dolara. Sa druge strane, iako se koncentracija otrovnih gasova koje su tadašnji građani svakodnevno udisali na ulicama, nije povećavala, još uvek je bila iznad maksimalno dozvoljene granice. Razlog je poznat: korišćenje ćumura, uglja i mazuta, koncentracija industrije u gradskom jezgru, i automobili koji ne da nisu imali katalizatore već je i bezolovni benzin bio misaona imenica. Ali, to nije sprečavalo stotine hiljada njih da sa svojim automobilima masovno krenu na godišnje odmore, o čemu je svedočila velika fotografija na toj naslovnici. Apelovalo se na oprez vozača i da im bude "um na drum" jer su na većini puteva i dalje postojale "crne tačke" na kojima se sudaralo i itekako ginulo.
Drugog jula 1990. građani Srbije su, kako su pisale "Večernje Novosti", masovno izašli na referendum o novom Ustavu. Pitanje na referendumu je bilo - da li ste za to da se pre višestranačkih izbora donese novi ustav - što je bila opcija koju je zastupao tada vladajući Savez komunista Srbije. Na glasanje je izašlo 75,7% birača, a 96,8% je zaokružilo "DA". Tadašnja opozicija je bojkotovala referendum, zahtevajući da se najpre održe slobodni izbori, prvi u zemlji od Drugog svetskog rata. Najveći naslov "Otrovan sam fozgenom" govorio je o mukama izvesnog radnika Milan Komanovića, zaposlenog u pogonu bazne hemije u fabrici "Prva Iskra" u Bariču, koji je tvrdio da na radnom mestu upao u isparenja - bojnog otrova! Da je u državnim preduzećima tadašnje Srbije bilo još problema osim ovog, svedočio je i drugi naslov: "Zamućene i rang liste". Bilo je to vreme kada su radnici od svojih firmi dobijali na korišćenje stanove, a redosled dobijanja odlučivale su - rang liste. Tu je bilo dosta manipulacija, a ova o kojoj su izveštavale Novosti odnosila se na beogradski "Vodovod". Zbog nezadovoljstva redosledom na "rang listi" neko je napisao krivičnu prijavu od čak 3.000 strana i predao je tužilaštvu.
2000.
Nedelja 2. jula 2000. bila je, sudeći po ovoj naslovnoj, idiličan letnji dan. Na žitnim poljima se okončavala žetva, sa visokim prinosima po hektaru, znači, neće biti gladnih, dok je za sutrašnji dan bio najavljen početak isplate "stare devizne štednje" u 40-tak banaka. "Stara devizna štednja" je bio termin koji se odnosio na novčane uloge građana koji su 1991. bili blokirani od strane tadašnje džave i korišteni protiv njihove volje. Devet godina kasnije odlučeno je da im se vraća deo tog novca, "na kašičicu". Čitav proces će potrajati još nekoliko narednih godina, ali je bar bio završen. Za one koji su ga dočekali. Druga udarna vest stigla je sa Kube: tamošnje stanovništvo je zahtevalo da se ukinu stroge američke sankcije njihovoj zemlji, što se neće desiti ni u narednim decenijama, i dan danas su na snazi. Za one građane Srbije koji nisu imali novca za letovanje te godine, Večernje Novosti su nudile kakvu takvu utehu: nagradnu igru u kojoj je premija bila odlazak na more za dve osobe, odnosno, nedeljna premija, letovanje za celu porodicu.
Pregled naslovnih stranica nekada najtiražnijeg jugoslovenskog dnevnog lista "Večernje Novosti" na isti dan, ali kroz pet različitih godina i dekada, od 1960-te, 70-te, 80-te, i 90-te, pa do 2000-te, pruža fascinatan pregled najvažnijih događaja koji su se odigravali u tadašnjoj zemlji, ali i širom sveta.
Najbolji odmor i zabava, govorila je reklama u zaglavlju naslovne strane "Večernjih Novosti" poslednjeg dana juna te, globalno turbulentne, 1954. godine. Dok su u dalekim delovima planete buktale revolucije, oslobodilački ratovi i državni udari, a velike korporacije i kolonijalisti pokupavali da spreče narode malih zemalja da povrate ono što su im jednom davno uzeli, na stadionu JNA tog leta je - otvoren bioskop.
Tog 29. juna, iako je prethodnog dana glavna tema bio Balkanski savez Turske, Grčke i Jugoslavije, što se direktno odnosilo na njihov život, a naročito u svetlu činjenice da je zemlja još uvek bila u grču od sukoba sa Staljinom i Sovjetskim savezom koji je trajao neprekidno već šest godina, zbog čega je svaka vest koja se odnosila na političko pozicioniranje Jugoslavije u međunarodnim odnosima bila od izuzetne važnosti, čitaoce "Večernjih Novosti" ponovo je sačekala stara tema koja je već danima dominirala - Gvatemala.
Vremenska prognoza koja se nalazila u samom zaglavlju naslovne strane Večernjih Novosti tog 25. juna 1954. godine nije baš bila povoljna: za sutrašnji dan predviđena je bila grmljavina sa pljuskovima ali i porast temperature.
Veliki plavi voz koji je na današnji dan 1960. godine pristao nedaleko od dokova u francuskoj luci Šerbur privukao je mnoge poglede: iz njega je izašao oniži čovek u elegantnom belom odelu, praćen svitom u sivim odelima, i uputio se ka fascinantnom putničkom brodu, izuzetne veličine, spremnom za isplovljavanje preko Atlantskog okeana ka američkom gradu Njujork. Na pramcu broda pisao je njegov naziv – Kvin Elizabet 2 – a to raskošno plovilo bilo je jedan od najlepših i najluksuznijih putničkih brodova na svetu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pregled naslovnih stranica nekada najtiražnijeg jugoslovenskog dnevnog lista "Večernje Novosti" na isti dan, ali kroz pet različitih godina i dekada, od 1960-te, 70-te, 80-te, i 90-te, pa do 2000-te, pruža fascinatan pregled najvažnijih događaja koji su se odigravali u tadašnjoj zemlji, ali i širom sveta.
Aleksandar Vučić je na velikom skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Zaječaru pozvao građane da pogledaju ko podržava koju političku opciju.
Kako saznajemo, večeras je jedan blokader u vidno alkoholisanom stanju, pokušao da napadne pristalice liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", koji su okupili kod kružnog toka kod opštine Novi Beograd.
Ana Brnabić ispred liste "Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija" ponovo je ušla u direktnu polemiku sa Aleksandrom Baucalom, ovog puta oko sankcija Rusiji.
Biznismen Milenko Kostić zvani Kole, govorio je za Dnevnik zapadne Srbije na Lav plus TV o izborima, kandidatu za premijera Aleksandru Vučiću i bivšoj vlasti.
Policija posle izvršenja krivičnih dela uvek započinje akciju potrage za ubicom, hapšenjem pripadnika narko-grupa, a nekim operacijama se daju kodni nazivi. "Balkanski ratnik", "Aurora", "Grom", "Vihor", "Skener", "Rezač", samo su neka od imena koja kriju nazive policijskih akcija, istraga i hapšenja kriminalaca.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Čačku i Gornjem Milanovcu uhapsili su N. R. (30) iz Novog Sada, M. P. (21) i N. P. (22) iz Apatina, kao i J. V. (1989) iz Obrenovca, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Pripadnici Policijske stanice Obrenovac pronašli su veliku količinu marihuane tokom pretresa stana J. Lj., a posebno je zabrinjavajuća činjenica da se u stanu u tom trenutku nalazilo i njegovo maloletno dete. Ovo je slika i prilika blokadera, budući da se J. LJ. redovno snimao na društvenim mrežama pozivajući na haos na ulicama.
Policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo u Bosni i Hercegovini uhapsili su napadača koji je danas upotrebio vatreno oružje na području Ilidže i tom prilikom ranio jednu osobu.
Oštećena energetska infrastruktura i teški zimski uslovi mogli bi da nateraju nove grupe Ukrajinaca da potraže utočište u susednoj Poljskoj, upozorava poljski politikolog Marek Miškjevič.
Ukrajinska vlada usvojila je izmene pravila o izuzeću zaposlenih od mobilizacije. Predložene izmene predviđaju da manji broj radnika u odbrambenoj industriji, energetici i komunalnim službama može da bude zaštićen od pozivanja u vojsku.
Glumac Brajan Krenston oglasio se povodom smrti svog kolege iz popularne serije "Breaking Bad" ("Čista hemija"), Ar Džeja Mitija, koji je preminuo u 34. godini.
Ar Džej Miti, zvezda serije "Breaking Bad" i aktivista za prava osoba sa invaliditetom, preminuo je 12. oktobra u 34. godini, a njegov predstavnik potvrdio je da je glumac izvršio samoubistvo.
Nova serija "East of Eden" ("Istočno od raja"), snimljena prema čuvenom romanu američkog književnika Džona Stajnbeka, osvojila je publiku širom sveta i izbila na prvo mesto Netfliksove globalne liste najgledanijih serija.
Scenarista Meti Kamberi kaže da autobiografski roman "Grad bola", po čijim motivima se snima istoimena televizijska serija, nije pisao iz udobnosti, već iz surove realnosti.
Bjanka Jag priredila je životni preokret o kojem bruji ceo svet. Nakon skoro dve decenije jurnjave za kriminalcima i nošenja policijske uniforme, ova žena je rešila da baci značku u stranu i napravi haos na internetu.
Sirotinjska pita pravi se od brašna, jaja, jogurta i mlevenog mesa, a rezultat je sočno i zasitno jelo koje podseća na kombinaciju pite i slanog kolača.
Bilo da birate opušten dnevni izgled ili glamurozno večernje izdanje, ova frizura iz devedesetih pristaje svakom obliku lica, a evo kako da pronađete idealnu varijantu za sebe.
Pesma "Ruzmarin" legendarne pevačice Merime Njegomir već decenijama važi za jednu od najlepših i najemotivnijih pesama narodne muzike, a orila se danas i u Zaječaru na skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Poznata pevačica Ana Bekuta nastupila je danas na skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Zaječaru, gde je svojim glasom i prepoznatljivom energijom privukla pažnju okupljenih.
Pobednica "Zadruge 6" Aleksandra Nikolić uključila se uživo na društvenoj mreži TikTok prvi put posle više od šest meseci medijske ilegale i otvoreno govorila o svom novom životu, odnosu prema rijalitiju, estetskim korekcijama i zaštiti privatnosti svoje ćerke.
Pevačica Anastasija Ražnatović je tokom današnjeg dana podelila snimak iz Madrida na kom je vidimo kako se snima u automobilu i peva pesmu "Krive drine" od Magla benda. Bend se sada oglasio na svom Instagram profilu ovim povodom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.