• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

Izvor: Branimir Gajić

05.08.2026

11:08

Kako je Čombe dospeo na naslovne strane i postao čuveni nadimak u Beogradu

Večernje Novosti

Vesti

Kako je Čombe dospeo na naslovne strane i postao čuveni nadimak u Beogradu

Možda većina Jugoslovena nije znalo ko je Čombe čije ime je dominiralo naslovnom stranom „Večernjih Novosti“ tog 5. avgusta 1960. godine, i šta je tačno Katanga, još jedan pojam koji se pominjao, ali će uskoro saznati.

Ne samo oni već i čitav svet, pred čijim očima se odvijala surova borba evropskih kolonijalista sa afričkim narodima koji su želeli samostalnost u odlučivanju o svojim državama i sudbinama. Jer, ispostaviće se uskoro, Čombe je bio jedan od lokalnih političara u velikoj afričkoj državi Kongo koga su belgijske rudarske kompanije, koje su u Kongu vadile brojne ključne rude i dijamante, potplatile da izazove pobunu u svojoj zemlji i otcepi pokrajinu Katanga. Uslediće oružani sukobi, stradaće i predsednik Konga, omiljeni Patris Lumumba, a otcepljenje Katange, belgijske kompanije i Čombe biće obuzdani tek intervencijom snaga Ujedinjenih nacija tri godine kasnije. Bila je to još jedna od svetskih drama u turbulentnim šezdesetim koje su čitaoci Večernjih Novosti mogli da detaljno prate zahvaljujući pisanju svojih omiljenih novina. Zbog nemoralne uloge koju je imao, „Čombe“ će čak postati nadimak u Beogradu. 

1970.

Zbog nekoliko ubistava izvršenih  službenim pištoljima, u javnosti je započela kampanja da se smanji broj službenih lica koja mogu da nose lično naoružanje u javnosti, i Večernje Novosti su se priključile tome. Jedna od novina koja se najavljivala bila je i mogućnost da vojnim licima sudi civilni sud. U to vreme je postojalo vojno pravosuđe i sva vojna lica su potpadala pod njegove odredbe, ali zbog krivičnih dela koja su činili određeni oficiri, van domena vojnih pitanja, pokrenuta je ova inicijativa. Kriminal je bio tema i druge naslovne vesti o pljački banke u Požarevcu: bila je to, kako se navodilo, najveća posleratna pljačka banke u zemlji. A tog jutra, 5. avgusta 1970. zemljotres je pogodio i grad Knin u Dalmaciji. S obzirom da je vest tek stigla, nisu još uvek bile poznate razmere štete, a ono što u ovoj vesti izaziva jezu kada se danas vidi, jeste činjenica da će upravo na isti dan, 25 godina kasnije, Knin zauzeti hrvatska vojska u poslednjoj fazi jugoslovenskog rata, proteravši kompletno srpsko stanovništvo.

 

1980.

Iako je ta 1980. godina bila krizna u ekonomskom smislu, ipak je bilo i sjajnih vesti. Doduše, ne baš za sve, jer se udarna vest da je samo u prethodnim mesecima porasla zarada od stranih turista za čak 20 odsto, odnosila uglavnom na SR Hrvatsku i njeno primorje. Očekivalo se da zarada od turista na Jadranu, uglavnom Nemaca i ostalih Evropljana, dostigne milijardu i 350 miliona dolara, tako da kriza u Jugoslaviji nije pogađala baš sve. Ali, i iz Srbije je stizala poneka lepa vest, poput one koju je pratila i fotografija: svakog dana u silose Mlinsko-pekarske industrije na Dorćolu stizalo je i do 150 kamiona natovarenih žitom. Bar će biti hleba ako već nismo imali strane turiste. A silosi su danas mesto za noćni život u Beogradu nakon što je pekarska industrija u tranziciji posle 2000. godine doživela neslavnu sudbinu.

1990.

Pšenica je bila u fokusu udarne vesti i 5. avgusta 1990. ali sada kao predmet obračuna između tri vlade: savezne jugoslovenske, republičke srpske, i pokrajinske vojvođanske. Povod za političke razmirice bila je cena pšenice, a savezna vlada je u isto vreme najavljivala i svoje mere za manje cene i ostalih domaćih roba, i to tako da će pojačati uvoz. I ostatak naslovne Večernjih Novosti tog dana obilovao je vestima o cenama, poput najave turističkih agencija da će oboriti cene aranžmana za odmor na moru u avgustu, usred sezone. 

2000.

U Novostima 5. avgusta 2000. nije bilo pomena godišnjice tragedije u Kninu pet godina ranije, ali je bilo vesti o saboru dijaspore, prazniku rudara i pojeftinjenju „deviznog benzina“, šta god to bilo. Idilu je kvarila vest o hapšenju bande kriminalaca koja je izvršila trostruko ubistvo u selu kod Koceljeve, a na dnu stranice bio je i ovog dana, svojevrsni potpis Večernjih Novosti iz tog vremena: kolaž od 5 fotografija mladih devojaka. Tog dana tema je bila: vožnja bicikla na Adi Ciganliji. 


Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

Dan pun velikih lomova: Od dečije paralize do iračke agresije na Kuvajt
Društvo

Dan pun velikih lomova: Od dečije paralize do iračke agresije na Kuvajt

Bila je to odlična vest koja je dočekala čitaoce Večernjih Novosti tog 4. avgusta 1960. godine: u velikim gradovima u Srbiji je upravo bila završena vakcinacija protiv dečije paralize. Kako su pisale Novosti, „Sejbinovu živu vakcinu“ primila su deca predškolskog i školskog uzrasta u Valjevu, Zaječaru, Užicu, Subotici i Zrenjaninu dok je vakcinacija upravo počela u Šapcu i Leskovcu.

04.08.2026

11:50

sledeća vest

Politika

Hronika

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Zabava

Magazin

Džet set