• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

Izvor: B.S.

31.08.2026

17:00

Pune se slamarice: Šta je ovo? NBS objavila šok izveštaj

Shutterstock

Vesti

Pune se slamarice: Šta je ovo? NBS objavila šok izveštaj

U Srbiji je sredinom avgusta dinarska štednja premašila nivo od 244 milijarde dinara, što predstavlja rast od čak 37,9 milijardi dinara, odnosno 18,4 odsto od početka 2026. godine, saopštila je Narodna banka Srbije.

U isto vreme, kako su naveli, devizna štednja u istom periodu povećana je za 735,5 miliona evra, ili za 4,6 odsto. Ipak, kako udeo dinarskih depozita u ukupnoj štednji raste, jasno je da je poverenje u domaću valutu sve veće.

Tako je učešće dinarske u ukupnoj štednji stanovništva tokom prve polovine 2026. godine prvi put premašilo 10 odsto, što je značajan napredak budući da je ono u junu 2012. godine bilo ispod dva odsto.

Više kamate

- Podaci su pokazali da je većoj isplativosti dinarske štednje u odnosu na deviznu najviše pogoduju relativna stabilnost kursa dinara u odnosu na evro, viši nivo kamatnih stopa na dinare nego na evre, kao i povoljniji poreski tretman, jer se na prihod od kamate na dinarsku štednju ne plaća porez - objasnili su iz NBS.

Foto: Shutterstock

Srbi sve više štede

Inače, depoziti u dinarima su prvi put premašili protivvrednost od dve milijarde evra, dok je devizna štednja dostigla 17 milijardi evra, što predstavlja rekord. Rezultati najnovije polugodišnje analize isplativosti dinarskih i deviznih uloga, koja je obuhvatila period od juna 2012. do juna 2026. godine, pokazali su da je u prethodnih 14 godina dinarska štednja bila isplativija, i kratkoročno i dugoročno.

Prema primeru Centralne banke, građanin koji je oročio ulog od 100.000 dinara u junu 2012. godine, na godinu dana, u periodu od 13 godina, na kraju perioda oročenja (u junu 2026. godine), dobio bi 62.600 dinara (533 evra) više od štediše koji bi u istom periodu na štednju u evrima položio protivvrednost istog iznosa.

Foto: Shutterstock

Sve više se štedi u dinarima

U prethodnih 14 godina i dinarska štednja oročena na godinu dana, koja nije zanavljana, bila je isplativija u gotovo 99 odsto od takve štednje u evrima. Tako bi štediša oročavanjem štednog uloga od 100.000 dinara u junu 2025. godine na godinu dana, koji bi štedeo u dinarima, na kraju perioda oročenja dobio 1.800 dinara više od štediše koji bi u istom periodu oročio protivvrednost 100.000 dinara u evrima.

Iz NBS napominju da je štednja u domaćoj valuti povećana više od 13 puta u proteklih 14 godina, što predstavlja odraz poverenja građana u dinar i bankarski sektor. Posmatrajući isti četrnaestogodišnji period, devizni ulozi su povećani preko dva puta sa 7,9 milijardi evra u junu 2012. godine na 16,9 milijardi evra, koliko je iznosila krajem juna 2026. godine.

Foto: Informer

Ekonomista Goran Puzić

Poverenje građana

Ekonomski stručnjak Goran Puzić saglasan je s tim da je važno što je nacionalna valuta sigurna.

- Dinar je već godinama stabilan, te trenutno vredi štedeti i u dinarima zbog viših kamatnih stopa koje banke nude. U ovom trenutku imamo povećan štedni ulog građana u dinarima, što je ohrabrujuće, jer građani veruju centralnoj banci Srbije da će uspeti da očuva trenutno postojeći kurs dinara - navodi Puzić.

 


Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Exatlon

Hronika

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Zabava

Magazin

Da li nas telefoni zaista prisluškuju? Istina je mnogo čudnija nego što mislite
Hi-Tech

Da li nas telefoni zaista prisluškuju? Istina je mnogo čudnija nego što mislite

Stručnjaci tvrde da telefon uglavnom ne mora da prisluškuje naše razgovore da bi znao šta nas zanima. Umesto toga, algoritmi prikupljaju i analiziraju veliki broj podataka koje svakodnevno ostavljamo na internetu. Oni prate koje sajtove posećujemo, šta pretražujemo, koje objave gledamo i lajkujemo, koje aplikacije koristimo i gde se nalazimo.

31.08.2026

12:30

Džet set