Poslednje u nizu značajnih otkrića na zaštitnim iskopavanjima južne viminacijumske nekropole, donelo je dodatne informacije o najranijim zajednicama hrišćana na ovim prostorima. Reč je o sahrani odraslog muškarca, o čijij će se dobi više znati nakon fizičko-antropološke analize
Radi se o grobu slobodno ukopanog pokojnika. Nađen je na relativnoj dubini od 1,55 m. Orijentisan je u pravcu Z-I. Dužina skeleta iznosi 1,73 m, dužina desne butine je 47,5 cm. Pokojnik je sahranjen u opruženom položaju, desna ruka je savijena u laktu i položena na stomak, leva je opružena i položena pored tela. Glava je blago naslonjena na levi obraz. Kosti su dobro očuvane sa izuzetkom kosti u predelu grudnog koša gde nedostaju pojedini pršljenovi i rebra. Sobodno ukopan pokojnik je što u arheološkom žargonu znači da nije bio sahranjen unutar drvenog sanduka ili konstrukcije od opeke i kamena.
Foto: Arheološki institut u Beogradu
Dok sam vid sahrane ni po čemu nije izdvajao ovaj grob od desetina sličnih koji se na nedeljnom nivou istraže u Viminacijumu, predmeti položeni uz pokojnika govore potpuno drugačiju priču. Pre svega se ovde misli na prsten otkriven na ruci pokojnika, koji je jedan od retkih predmeta iz pomenutog perioda, a da prikazuje nedvosmisleno ranohrišćanske simbole. U predelu pojasa otkrivena je pojasna kopča od bronze, a pored stopala šestar od bronze, kalem zlatne žice i predmet od gvožđa nepoznate namene budući da je jako korodirao.
Foto: Arheološki institut u Beogradu
Masivni prsten sa gemom je izrađen od srebra, a na glavi se nalazi ležište sa umetnutom gemom. Gema je dragi kamen tamnoplave boje i najverovatnije je ahat. Kamen je ukrašen urezivanjem, i na njemu je predstavljeno sidro sa po jednom ribom sa obe strane.
Iako bi danas malo kome prva asocijacija na lenger bila hrišćanstvo, u antici je on bio jedan od simbola opšteprihvaćenih u proganjanoj, ilegalnoj i zatvorenoj zajednici najranijih pratilaca nove religije nastale na prostoru Blikog Istoka. U takvim okolnostima je i spektar korišćenih simbola bio pozajmljen iz rimske svakodnevnice i profane umetnosti, i bio je poznat samo posvećenicima rane crkve. Tek nakon legalizacije hrišćanstva od strane Konstantina i Licinija, u upotrebu ulaze i danas prepoznatljivi simboli, kao npr. krst.
Foto: Arheološki institut u Beogradu
Rani hrišćani su sidro prihvatili kao simbol nade u spasenje, jer je on generalno u antici smatran za znak sigurnosti. Vernici su polagali beskrajnu nadu i veru u Isusa Hrista, a sidro je metaforično to izražavalo, što je na više mesta u Novom Zavetu i navedeno. Tako Sveti Pavle u svojoj Poslanici Jevrejima kaže:
...da bismo u dvema nepokolebljivim stvarima, u kojima je nemoguće da Bog prevari, imali moćnu utehumi koji smo pribegli da se držimo nade koja je pred nama, nju imamo kao kotvu duše, čvrstu i pouzdanu...
Najranije upotrebljavanje sidra kao hrišćanskog simbola potvrđeno je još krajem I veka u samom gradu Rimu, dok se tokom II i III veka sve učestalije koristi na epitafima u katakombama. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je sidro svojim oblikom, sa prečagom na vrhu, podsećalo vernike na krst na kome je Isus okončao svoj život. U ranom hrišćanstvu nije korišćen moderni simbol krsta, već upravo slovo T, slično sidru na viminacijumskom prstenu.
Lenger je bio i simbol mučeništva, imajući u vidu da je Sveti Kliment, četvrti Papa, bio pogubljen za vreme vladavine cara Trajana tako što mu je oko vrata bilo zavezano sidro, nakon čega je bačen u more.
Kao što je već napomenuto, na prstenu iz Viminacijuma predstavljene su i dve ribe. Riba je takođe jedan od najranijih, a svakako najvažniji simbol hrišćanstva. Popularnost upotrebe crteža ribe među vernicima ima koren u akronimu formiranom kada se latinski naziv za ribu – ichthus zapiše starogrčkim alfabetom – ΙΧΘΥΣ. Ova slova su zatim čitana kao Iesous Christos Theou Huios Soter sa značenjem Isus Hrist, Božiji Sin, Spasitelj. Isus je bio Ichthus, ali i ribar ljudskih duša, dok su vernici bili „male ribe“. Apostoli su nastavili Isusovu ulogu kao „ribari ljudi“, pa je čak i rana Crkva nazivana „Petrova barka“.
Foto: Arheološki institut u Beogradu
Interesantni su još i predmeti otkriveni pored stopala pokojnika. Šestar, namotaj zlatne žice i nepoznata alatka mogli bi da upućuju na zanimanje pokojnika. Takva praksa nije nepoznata na viminacijumskim nekropolama (otkriveno je nekoliko grobova lekara), ali nije široko rasprostranjena. Budući da se predmeti koji se polažu u grobove pažljivo biraju, potrebno je uzeti u obzir i njihovu moguću simboliku, što nije uvek lako. Šestar u kasnijim, srednjovekovnim vremenima, sporadično biva prikazan kao simbol božanske kreativne snage, pa ga tako ima na predstavama stvaranja sveta, a u mnogim katedrala me je Isus oslikan sa ovom alatkom u rukama. Možda će konzervacija i restauracija gvozdenog predmeta otkrivenog uz šestar predstavljati korak ka razrešenju ove zagonetke.
Srebrni listić sa starogrčkim slovima i tajanstvenim znacima, star oko 1.800 godina, otkriven na Viminacijumu pre nekoliko dana, zaprepastio je arheologe
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srebrni listić sa starogrčkim slovima i tajanstvenim znacima, star oko 1.800 godina, otkriven na Viminacijumu pre nekoliko dana, zaprepastio je arheologe
Aleksandar Čupić, kandidat "Studentske liste" za predsednika Skupštine, prema informacijama koje su objavljene tokom rasprave u parlamentu, umešan je u ozbiljan skandal i pokušaj prikrivanja milionski vredne imovine!
Asocijacija novinara Srbije zahteva hitnu i nedvosmislenu reakciju svih nadležnih institucija Republike Srbije, Evropske komisije, Evropskog parlamenta, Saveta Evrope, OEBS-a i međunarodnih organizacija za zaštitu novinara povodom javnih istupa narodnog poslanika i predsednika poslaničke grupe Studentske liste, Jova Bakića, koji je iz Narodne skupštine poručio da televiziji Informer nema mesta u Srbiji, a zatim najavio da će vlasnici tabloida ''svi odreda'' završiti pred istražnim organima.
Aleksandar Vučić, šef poslaničke grupe ''Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje'' danas je u Skupštini Srbije saopštio fenomenalne vesti za građane Srbije koji su ostvareni zahvaljujući načinu na koji je vođena država dok su naprednjaci bili na vlasti.
Srbin D.C. (43) koji je juče poginuo u saobraćajnoj nesreći u mestu Aluga, na putu Žabljak - Tara, bio je šef kuhinje jednog prestižnog beogradskog restorana.
Dejan Dragijević i Srđan Janković, koji su optuženi za ubistvo Danke Ilić 26. marta 2024. godine u Banjskom Polju, na početku suđenja u Višem sudu u Negotinu izneli su svoju odbranu i negirali krivicu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv P.S. (30) zbog postojanja opravdane sumnje da je od 13. aprila do 17. jula 2026. godine u stanu na teritoriji GO Voždovac, kao i na Makišu u ostavi pored splava na Savi neovlašćeno proizvodio i držao radi prodaje opojnu drogu kanabis.
Najviši neboder u Rijadu, u poznatoj finansijskoj četvrti u kojoj je sedište saudijskog državnog investicionog fonda, pogođen je projektilom koji su lansirali Huti.
Američki predsednik Donald Tramp pokušao je da se rukuje sa kineskim liderom Si Đinpingom dok su se zajedno vozili pokretnim stepenicama u Šenženu, neposredno pred početak važnog samita.
Učesnici samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK), koji se održava u kineskom Šendženu, zahvalili su se ruskom predsedniku Vladimiru Putinu na ruskom jeziku, a on im je uzvratio zahvalnošću na kineskom, prenosi RIA Novosti.
Američki magazin Variety objavio je listu 100 najvećih filmskih zvezda svih vremena, koju su sastavili njegovi filmski kritičari, a prvo mesto pripalo je legendarnoj Merilin Monro.
Glumac Pirs Brosnan, koji je svojevremeno četiri puta tumačio legendarnog tajnog agenta Džejmsa Bonda, oglasio se na Instagramu povodom izbora Roberta Patinsona za novog agenta 007 i pružio podršku mlađem kolegi.
Poznati britanski kuvar Gordon Remzi, koji je svetsku slavu stekao zahvaljujući kulinarskom umeću, oštrom jeziku i temperamentnim nastupima u televizijskim emisijama, dobio je zvezdu na čuvenoj holivudskoj Stazi slavnih u Los Anđelesu.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
Američki glumac Leri Poindekster preminuo je u 66. godini od posledica teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u blizini njegovog doma u Kaliforniji.
Mesec u Ribama donosi dan u kojem emocije postaju jače, intuicija izraženija, a granica između snova i stvanosti može biti tanka. Ovaj astrološki period donosi obrt za Ribe, Rakove i Škorpije.
Pevačica Emina Jahović progovorila je o odnosu sa bivšim suprugom pevačem Mustafom Sandalom i otkrila kako su njena sestra i majka bile protiv njenog razvoda.
Nekadašnja mis Jugoslavije i pevačica Anči Dabetić, koja je važila za jednu od najatraktivnijih žena devedesetih, ponovo je u centru pažnje, a ovoga puta zbog "Španske serije"!
Rijaliti učesnice Slađa Poršelina i Laura Prgomet napravile su pravi spektakl na žurki u "Eliti", gde su zajedno zaigrale uz najveće hitove pevačice Milice Jokić i svojim izgledom i plesom privukle poglede svih prisutnih.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.