NISU VAŽNA SAMO ANTITELA, POSTOJI JOŠ NEŠTO Virusolog Ana Banko otkriva šta je MEMORIJSKI IMUNITET I KAKO NAS ON ŠTITI
Podeli vest
Što se virus korona (SARS-CoV-2) bude duže zadržao među ljudima, više će mutirati, a mutacije tog virusa postale su već danas najveća pretnja za čoveka.
Za osnovni oblik SARS-CoV-2 napravljena je vakcina. Međutim, postavlja se pitanje šta je sa mutiranim oblicima - britanskom, južnoafričkom, brazilskom varijantom virusa I da li vakcina štiti i od njih.
Rukovodilac Dečje klinike u KBC Dragiša Mišović Olivera Ostojić kazala je jutros da je situacija nešto povoljnija i da se svakodnevno smanjuje broj lečene dece u toj ustanovi
06.02.2021
08:52
Virusolog sa Instituta za mikrobiologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu Ana Banko kaže za Tanjug da su istraživanja pokazala da odobrene vakcine imaju efekta i na mutirane sojeve, da najmanje zabrinjava britanski soj, ali da je efikasnost vakcina smanjena na južnoafričkom soju.
Ne zna se još efikasnost na mutirane sojeve
Napominje da su dosadašnje studije o efikasnosti vakcina na mutirane sojeve virusa nedovoljno obimne i da je potrebno više vremena.
“Proizvođači vakcina su u ovom trenutku dali najlošije rezultate za Novavax i Džonson i Džonson, čije vakčine tek treba da se odobre. Njihova efikasnost za osnovni oblik SARS-CoV-2 je oko 90 odsto, a efikasnost na južnoafričku varijantu virusa pada na 50 do 60 odsto”, rekla je Banko.
To znači da južnoafrički oblik mogu da prepoznaju antitela koja su se razvila u organizmu prirodnim putem (infekcijom) ili vakcinacijom, ali će efikasnost antitela biti znatno niža u zavisnosti od vakcine.
Banko objašnjava da SARS-CoV-2 spada u RNK viruse i da oni imaju osobinu da mnogo više mutiraju nego DNK organizmi.
Foto: Reuters
Mutacije mogu nastati i u samom organizmu čoveka
Poredeći ga sa drugim RNK virusima, recimo sa gripom, virus korona mutira manje, ali je problem što je trenutno mnogo ljudi zaraženo i što pandemija dugo traje te se mutacije nakupljaju.
Mutacije, u najvećem broju slučajeva, nemaju nikakav značaj ili su čak štetne za virus. Međutim, kada je ogroman broj ljudi zaražen i kada pandemija dugo traje, dešavaju se i promene koje virusu omogućavaju bolji i duži opstanak među ljudima.
Čak se pokazalo da kod pacijenata koji nemaju zdrav imuni odgovor (imunosuprimirani bolesnici), virus se zadržava u telu više meseci, te da dolazi do mutacije virusa u organizmu pacijenta.
“Sumnja se da je i britanska varijanta virusa tako nastala. To je jedan od mogućih objašnjenja”, navela je ona.
Mutacija virusa ima mnogo, ali su u ovom momentu za čovečanstvo najvažnije one koje su vezane za S protein, a to je mesto kojim se virus vezuje za ćelije čoveka. One virusu omogućavaju lakše i brže vezivanje za ljudski organizam, što za čoveka nije dobro.
Takođe, mutacije na ovom mestu otvaraju mogućnost da virus izbegne imunski odgovor. Ukoliko su značajne izmene na tom proteinu, antitela koja se stvaraju kod čoveka preležanom infekcijom ili vakcinacijom ne prepoznaju tako izmenjen S protein, što znači da nas antitela više ne štite.
“Zato su te mutacije nama najznačajnije. Za sada je dokazano više od 20 mutacija koje se nalaze na ovom nivou”, pojasnila je Banko.
Navodi da je za britansku varijantu virusa dokazano da se brže širi, a da južnoafrička i brazilska varijanta virusa zabrinjavaju po pitanju efikasnosti našeg imunskog sistema.
“Poslednjih nekoliko nedelja su vrlo obimna istraživanja na tom polju da li nas vakcine štite i od tih varijanti i da li nas prethodno stečena antitela iz preležanog kovida štite. Dosadašnje studije, koje su nedovoljno obimne jer nije prošlo dovoljno vremena, govore da naša antitela mogu prepoznati i te varijante ali da je efikasnost antitela ipak niža nego što je sa dominantnim varijantama ali i sa britanskom. Dakle kod britanske varijante ne postoji ta opasnost, međutim kod južnoafričke postoji”, ističe Banko.
Kada se može očekivati vraćanje uobičajenom načinu života kakav je bio pre pandemije niko precizno ne može da kaže, to zavisi od više faktora- koliko je građana do sada inficirano virusom, ali i od obima vakcinacije, a to u svim zemljama nije isto jer nisu svima isto dostupne vakcine.
"Mi ovde imamo globalni problem. Lokalno rešavanje problema neće nas potpuno relaksirati i omogućiti normalu što se tiče kvaliteta života koji smo imali. Mi se borimo sa vremenom. Brzina vakcinacije je važna ne samo da se suzbije pandemija, već da se skrati vreme preživljavanja virusa u ljudima, kako bi se on što manje menjao i pravio nam budući problem“, pojasnila je Banko.
Vakcinacijom će se, navodi, spečiti i širenje virusa. To potvrđuju najnoviji podaci AstraZeneke (proizvođač vakcina) koji kažu da bi vakcina, osim sprečavanja obolevanja, mogla da utiče i na smanjenje prenošenja virusa.
Vakcina sprečava i širenje virusa
„U svojim preliminarnim istraživanjima vakcinisanih osoba oni su im redovno radili PCR test, bez obzira da li su imali simptome ili ne. Dokazano je da je transmisija virusa kod vakcinisanih za dve trećine manja nego kod onih koji nisu. To je važan rezultat koji nam govori da vakcina štiti od obolevanja, ali bi mogla i da utiče na smanjivanje transmisije virusa“, naglašava Banko.
Sprečavanje prenošenja virusa važno je jer ima osoba koje ne mogu da prime vakcinu - trudnice, deca do 16 godina, imunosuprimirani pacijente.
Na pitanje koliko dugo antitela mogu da nas štite od virusa, naša sagovornica kaže da se kod preležane infekcije antitela zadržavaju minimum šest meseci, ali da kod težih oblika infekcije imunitet duže traje.
"Trajanje samog imuniteta ne zavisi samo od antitela. Imamo i memorijski imunitet koji bi trebalo da nas dovede u situaciju da sa ponovnim kontaktom sa virusom ponovo sintetišemo antitela“, navela je ona.
Koliko se zadržavaju antitela u organizmu kod vakcinisanih osoba još se precizno ne zna, ali se u narednom periodu očekuju i ti rezultati.
Virusolozi veruju da će imunitet koji daje vakcina duže da traje od prirodnog imuniteta.
Na pitanje da li će se građani koji su sada vakcinisani morati da se vkcinišu i na jesen Banko odgovara: „Ne verujem da će na jesen, ali u nekoj budućnosti možda da“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rukovodilac Dečje klinike u KBC Dragiša Mišović Olivera Ostojić kazala je jutros da je situacija nešto povoljnija i da se svakodnevno smanjuje broj lečene dece u toj ustanovi
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poklopio je blokadere i okorele lažove i opozicionare, poput Dragana Đilasa, u svega nekoliko rečenica, iznoseći činjenice - da na njihovoj listi studenata nema, a izjašnjavaju se kao ''Studentska lista''.
Petar Miletić, predsednik Izvršnog odbora Pokreta slobodnih građana (PSG), redovni gost tajkunskih televizija, nekadašnji je savetnik "premijera" lažne države "Kosovo" -Aljbina Kurtija.
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta najoštrije osuđuje podmuklu laž hrvatskog pjevača Tonija Cetinskog da je novosadski SPENS bio logor za Hrvate.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je obišao kompaniju "Sigma", koja je osnovana 1989. godine i bavi se proizvodnjom i tehnologijama vezanim za dezinfekciona sredstva i tretman vode. Tom prilikom dočekali su ga brojni građani ali i oni najmlađi.
Učesnici crvenog tima Exatlona – Jovan Radulović Jodžir, Boško Marinković, Aleksa Erski i Elica Erski, lana Stanišić, Tijana Jović i Nevena Petrović – posetili su Ivanjicu, rodno mesto svog klupskog kolege Radojice Lazića.
Sportski rijaliti Exatlon Srbija koji je emitovan na našoj televiziji sa Dominikanske Republike, toliko se dopao nekima da su odlučili da organizuju nastavak i to u Srbiji.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Posle odličnih utisaka gledalaca nakon prve emisije, Igor Ćurčić u utorak uživo od 22 sata sprema nove divne priče i izuzetno lepo druženje sa gostima i gledaocima.
Profesor doktor Miloš Laban, politički analitičar i doktor Aleksandar Lukić iz Instituta za političke studije gostujući u Info jutru komentarisali su neuspešnu saradnju Amerike i Britanije u ratu na Bliskom istoku.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam u čemu uživa glumac Mima Karadžić, šta "merka" muzičar Dženan Lončarević, kako izgleda "modni pohod" glumice Vesne Trivalić, na koji način se biznismen Toplica Spasojević odmara od posla, za čime traga fotograf i režiser Dejan Milićević, kuda žuri perjanica Đilasove stranke Branko Miljuš, zašto je poličar u pokušaju Srđan Milivojević teški licemer...
Tanja Miljković čestitala je rođendan suprugu Marku Miljkoviću, kojem se sudi za zloglasne zločine pred Specijalnim sudom u Beogradu, i to putem bilborda.
U Višem sudu u Nišu danas je održan prvi dan suđenja M.M.M. i M.M, roditeljima 13-godišnjeg dečaka koji je ubio svog vršnjaka Andreja Simića 2023. godine u Niškoj Banji.
Dečak Demir K. (13) koji je teško povređen u stravičnoj saobraćajnoj nesreći u Sjenici, trenutno je stabilno i njegovo stanje se iz dana u dan popravlja na Institutu za majku i dete u Beogradu.
Viši sud u Jagodini doneo je presudu kojim J.M.(45) osuđuje na 11 godina zatvora jer je u julu 2022. godine izbola bivšeg supruga M.M. kuhinjskim nožem.
Rade M. iz Obrenovca, vlasnik šlep službe, juče je u teškoj saobraćajnoj nesreći na Šabačkom putu izgubio suprugu Marinu M. (49) i ćerku Valentinu M. (25).
Američko Ministarstvo odbrane identifikovalo je vojnika poginulog u iranskom napadu na bazu u Saudijskoj Arabiji kao 26-godišnjeg narednika Bendžamina N. Peningtona.
Dramatične scene odigrale su se u jednom hotelu u Alsfeldu u ranim jutarnjim satima u nedelju. Nekoliko gostiju iznenada se požalilo na ozbiljne zdravstvene probleme. Hitne službe su alarmirane oko 3 sata ujutru.
Takmičarka u kvizu "Potera" ispravila je gramatičku grešku tragaču Žarku Stevanoviću, a na njegovom licu se videlo da mu zbog toga nije bilo nimalo prijatno.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar