Epidemiološka situacija u Izraelu je trenutno takva da 52 odsto zaraženih čine deca mlađa od 11 godine. Zbog toga je od ponedeljka odobrena vakcinacija Fajzerovom vakcinom mališana uzrasta od pet do 11 godina u toj zemlji. Do sada se pokazalo da se epidemiološka situacija iz Izraela često "preslikava" i kod nas pa se postavlja pitanje da li će kroz par meseci u Srbiji na udaru biti upravo najmlađi, kako je sada slučaj u Izraelu
Četvrti talas infekcija koji je pogodio Izrael u junu počeo je da jenjava u septembru. Ali tokom protekle dve nedelje R broj, ili stopa reprodukcije virusa, koja je dva meseca ostala ispod jedan, počela je da se penje i sada je prešla taj prag, što ukazuje da bi se virus ponovo mogao eksponencijalno širiti.
Dnevni slučajevi su takođe porasli u poslednjih nekoliko dana, sa polovinom potvrđenih infekcija (precizno 52 odsto) trenutno među decom od 11 godina i mlađom.
Izraelska populacija od 9,4 miliona je relativno mlada, sa oko 1,2 miliona dece u starosnoj grupi od 5 do 11 godina. Prema podacima ministarstva zdravlja, ta grupa je do novembra činila više od trećine novih slučajeva. Naučnici i zvaničnici sumnjaju da zemlja može dostići "imunitet stada" ako deca nisu vakcinisana, takođe kažu da je vakcinacija mlađe dece prvenstveno namenjena zaštiti njihovog zdravlja, a ne samo zaustavljanju prenošenja virusa.
Prošle nedelje su naglasili da iako se COVID-19 retko manifestuje težim oblikom među malom decom i da mnoga ne pokazuju uopšte simptome, on može da nosi rizike na duži rok. Izraelsko ministarstvo zdravlja procenjuje da će jedno od 3.500 dece zaražene korona virusom kasnije razviti multisistemski inflamatorni sindrom kod dece (MIS-C) u kome se upale delovi tela, uključujući srce, pluća, bubrege, mozak, kožu i gastrointestinalne organe. Većina dece koja pate od ovog stanja zahtevaju intenzivnu negu i 1-2% umre.
Stručnjaci su takođe primetili rizik od dugotrajnih simptoma, kao što su poremećaj sna, bol u mišićima, gubitak mirisa i ukusa, glavobolja i kašalj, poznatiji kao "dugi Covid". Istraživanje koje je sprovelo ministarstvo zdravlja na više od 13.000 dece pokazalo je da je oko 11% patilo od dugotrajnih simptoma, sa oko 1,8% do 4,6%, u zavisnosti od njihovog uzrasta, koji su i dalje imali simptome šest meseci nakon što su se razboleli.
Iskustvo je pokazalo da izraelski tok epidemije kao i uvođenja mera ide bar dva ili tri meseca "ispred" nas. Ovo se najbolje videlo na primeru treće doze vakcina protiv kovida. Davanje buster doze u Izraelu počelo je još letos, a kod nas krajem avgusta.
Najmlađi na udaru korone!
Iako kod nas broj zaraženih iz nedelje u nedelju opada, vakcinacija objektivno gledano nije još na zadovoljavajućem nivou. Sa nešto više od 50 odsto imunizovanog stanovništva, daleko smo od kolektivnog imuniteta, kažu stručnjaci. Ova statistika je još lošija kada se na papir stave i procenat vakcinisane dece od 12 do 18 godina. Zbog svih ovih razloga, veoma je moguće da sledeći na udaru korone budu baš najmlađi.
Da je situacija generalno nestabilna, ne samo kada su deca u pitanju kratko i jasno je poručio dr Radmilo Janković, zamenik direktora Kliničkog centra u Nišu.
- Mi ne možemo ni starije da vakcinišemo, a imamo dilemu oko dece - rekao je dr Janković.
Sa dr Jankovićem je u potpunosti saglasan dr Tomislav Radulović, epidemiolog u penziji.
- Mi ne vakcinišemo dovoljno ni starijih od 18 godina, a kamoli dece. Kada je počela pandemije vrlo retko se zaraza pojavljivala kod najmlađih, najviše se pričalo o najstarijim. Potom je najviše zaraženih bilo među onim srednjih godina tako da su sada na redu oni najmlađi. To kao prvo, kao drugo ne bi me uopšte čudilo da se i kod nas odobri vakcinacija dece mlađe od 11 godina. I kao treća stvar, neka deca imaju veoma ozbiljne zdravstvene komplikacije izazvane koronom. Budu na respiratorima. Povremeno dobijemo vest da je neko dete, nažalost i preminulo. Juče je umrla beba! Prema tome, bolje je vakcinisati milion dece nego jedno da ode. Od vakcina vam neće biti ništa. Od vakcine neće imati nikakvih posledica, osim zaštite. Pogotovo mladi. A ako obolitete, možete samo da čekate kakvu ćete kliničku sliku imati i vrlo verovatno ćete osećati neke posledice i nakon preležane bolesti - zaključuje dr Radulović.
Dugačkom nizu simptoma korona virusa pridružio se još jedan - takozvano kovid-uvo. Naime, nakon što su stručnjaci utvrdili da zaraženi ovim virusom ili oni koji su ga čak i preležali mogu da pate od kovid prstiju ili kovid ruke, sve je više informacija da kod obolelih može doći i do problema sa ušima, piše "IFL Science"
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dugačkom nizu simptoma korona virusa pridružio se još jedan - takozvano kovid-uvo. Naime, nakon što su stručnjaci utvrdili da zaraženi ovim virusom ili oni koji su ga čak i preležali mogu da pate od kovid prstiju ili kovid ruke, sve je više informacija da kod obolelih može doći i do problema sa ušima, piše "IFL Science"
Američki Stejt department oglasio se povodom najave da od sutra počinje strateški dijalog Srbije i Sjedinjenih Američkih Država, istakavši kako to odražava novu eru odnosa dve zemlje.
Poznati pevač narodne muzike Milan Topalović Topalko, koji je u jednom trenutku odlučio da postane blokader, otvoreno se nudi za nosioca takozvane studentske liste.
Bivši predsednik Crne Gore Milo Đukanović priprema knjigu o svojoj višedecenijskoj političkoj karijeri, a u oblikovanju rukopisa mogao bi da mu pomogne hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina.
Zajedničkom akcijom srpske policije i bezbednosnih službi Sjedinjenih Američkih Država razbijen je veliki lanac krijumčarenja ljudi na teritoriji Surčina.
Posle iznenadne smrti Vuka Matića (22) Šabac je ponovo zavijen u crno, kao 27. aprila kada je u teškoj saobraćajnoj nezgodi kod Hrtkovaca poginulo troje mladih ljudi iz ovog grada.
Nišlija Martin Ivić (36) optužen za ubistvo Darka Vacića (27) danas je pred Višim sudom priznao zločin ali je odbio da rasvetli misteriju zbog čega je sa više hitaca iz pištolja lišio života čoveka sa kojim se družio.
Glavni inženjer nuklearne elektrane Zaporožje Aleksej Lihačov, koja se nalazi pod ruskom kontrolom, poginuo je u ukrajinskom napadu dronom u blizini elektrane, saopštio je u sredu direktor ruske državne nuklearne korporacije Rosatom.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmail Bakaei saopštio je da je bolnica „Šahid Bakaei“, u kojoj se leče deca obolela od raka, evakuisana.
Savet Evrope pozvao je danas pet država članica Evropske unije da u potpunosti zaštite prava, u skladu sa međunarodnim pravom, odbijenih tražilaca azila.
Supruga španskog premijera Pedra Sančeza, Begonja Gomez, biće izvedena pred porotu zbog optužbi za trgovinu uticajem i proneveru, odlučio je danas sud.
Američki proizvođač čipova Intel saopštio je da će uložiti pet milijardi evra u svoj centar za proizvodnju čipova u Irskoj kako bi povećao proizvodnju procesora za centre podataka i ojačao položaj u segmentu proizvodnje za druge tehnološke kompanije.
Pevač Marko Simičić nedavno je otkrio da je naveći bakšiš uzeo na venčanju sina Dragane Mirković Marka Bijelića koja je organizovana u raskošnom dvorcu u Beču.
Atina Tošić, ćerkA pevačice Jelene Karleuše, ovih dana uživa u pravom luksuzu na turskom primorju, a njene objave sa odmora ne prestaju da intrigiraju javnost.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.