U vaganju izbora između ruskih migova i francuskih rafala - na strani Rusije stoji gotovo sve - od tradicije, obučenog pilotskog i tehničkog kadra do logistike i cene
Kako su višenamenski borbeni avioni sa Zapada postali predmet razmatranja u srpskom javnom prostoru, te koja je pozadina ove priče analiziraju sagovornici Sputnjika.
Preskupi eksperiment i neizvestan sukob
Razmatrajući stavke na koje će biti opredeljen budžet za Vojsku Srbije, ministar odbrane Nebojša Stefanović, uz ogradu da će konačan sud na osnovu urađenih analiza doneti Vojska, ostavio je prostor da posle 60 godina duge tradicije letenja, srpski piloti ruske „migove" zamene borbenim avionima francuske marke „rafal".
Da li se iza dogovorene prodaje višenamenskih borbenih aviona rafal Hrvatskoj, Indiji, Grčkoj, Egiptu, UAE, a u najavi i Srbiji, kriju geopolitički motivi Pariza, koja je razlika između ruskih MIG-29 aviona i rafala F3R, te kolika je cena ovakve avanture razgovaramo sa Borišom Mandićem, predsednikom Udruženja pilota nadzvučnih aviona „Ma 2plus" i Jasminom Andrić, glavnom urednicom časopisa "Odbrana i bezbednost".
Prednost ruske u odnosu na zapadnu avijaciju su tradicija, očuvan kadar, izgrađena infrastruktura, i na kraju ekonomičnost, tvrdi Boriša Mandić, koji iza sebe ima iskustvo 22 godine letenja i obuke 33 pilota na avionima nadzvučne borbene avijacije.
- Priča o francuskim avionima čist je marketinški potez, u osnovi prevelika avantura, preskupi eksperiment i neizvestan ishod. Kao neko ko je ceo život leteo, tvrdim odgovorno da je nama - počevši od vojne neutralnosti do ekonomskog aspekta - najbolje da ostanemo na liniji ruske supersonične tehnike, ma kakve i ma koja ona bila. Mi imamo jaku, dugu tradiciju na toj i takvoj tehnici. To je prvo. Drugo, uspeli smo da očuvamo nit lovačke avijacije i nemamo prekid u kontinuitetu kao što je to u slučaju Hrvatske i drugih zemalja. I treće, sačuvali smo pilotski kadar, tehnički kadar i logistiku. Ruska tehnika je pouzdana, izdržljiva i žilava i može da parira svim trenutno najmodernijim lovačkim avionima".
Manevarske osobine ruske tehnike ispred zapadnih
Nasuprot žestokoj propagandi Zapada koja glorifikuje novu 4 plus generaciju aviona, stoje, tvrdi Mandić, drugačiji pokazatelji - od manevarskih osobina aviona do palete naoružanja.
- Reklama i propaganda su čudo. Mi nigde u svetu nismo videli direktan sukob ova dva tipa aviona - ruskog „miga" i francuskog „rafala" da bi mogli da iznesemo sud. Ono što je izvesno je da su manevarske osobine ruske tehnike mnogo bolje nego zapadne. Zapad ima elektroniku, ali elektronika je osetljiva stvar i lako se kvari - najmanji otkaz i avion je van upotrebe. Kod ruske tehnike imate trostruki sistem osiguranja-otkaže jedan, imate drugi, otkaže drugi imate treći sistem. Zdrava logika a ne poznavanje strategije i taktike govori da bi ovakav eksperiment prelaska na francuske rafale mogao biti skup i bez konačnih garancija -kaže Mandić insistirajući na tome da Srbiji lovačka avijacija treba zbog zaštite neba, eventualnih intervencija te da uzimajući u obzir činjenicu da mi nemamo veliku teritoriju niti morsku površinu nama i nisu potrebni radari za 200, 300 i više kilometara.
Migovi su donacija, šta je sa rafalima?
Analizirajući razliku između ruskih MIG-29 aviona i "rafala" F3R koje će za nekoliko godina imati i Hrvatska u svom ratnom vazduhoplovstvu, Jasmina Andrić napominje da je reč o avionima različite generacije i da s tog aspekta i nije na mestu praviti komparacije, čak ni kada je u pitanju modernizovana verzija MIG-ova.
"Rafali" spadaju po ruskim merilima u generaciju 4++, dok MIG-29 spada u generaciju 4. Dakle bilo bi primerenije da se porede „rafali" i MIG-35. Takođe od početka proizvodnje „rafal" je konstruisan kao borbeni avion dok je MIG-29 lovac. Takođe migovi su imali ograničene mogućnosti razvoja i modernizacije dok su „rafali" danas jedan od najboljih borbenih aviona".
Iako opremanje „migovima" nije dugoročno već privremeno rešenje s obzirom na to da bi „migovi" koje Srbija ima mogli da se koriste do 2030. godine, Andrićeva opominje da ne smemo zaboraviti da smo mi ove letelice dobili kao donaciju iz Rusije i Belorusije i da će se i u slučaju nabavke drugih aviona, „migovi" i dalje koristiti sve dok nove letelice ne dostignu optimalan nivo operativne sposobnosti.
„Jedan avion se ne može posmatrati odvojeno od celokupnog sistema. Takođe preobuka naših pilota koja se vršila u zemlji i inostranstvu je dosta jednostavnija za „migove" s obzirom na njihovo pređašnje iskustvo".
Obuka pilota od pet do 12 godina
Prelazak sa jedne tehnike na drugu žestok je, komplikovan, dug i neizvestan proces, upozorava Mandić.
- Imamo tradiciju, obučeni kadar, logistiku i očuvan sistem obuke ne samo pilota nego celokupnog osoblja. Po satu letenja i obuci pilota, ceni aviona, rezervnih delova i bojnih sredstava mnogo jednostavnije i isplativije je da ostanemo na liniji ruske lovačke avijacije.
Na pitanje koliko bi trebalo da prođe vremena od kupovine francuskog "rafala" do ulaska prvog srpskog pilota u njega, Mandić kaže minimum pet, maksimum 12 godina, koliko traje obuka.
- Kada bi danas krenuli sa procesom, u najboljem slučaju bi za osam do deset godina imali sposobnog pilota da izvrši zadatak noću-danju, po svakom vremenu. A mi to sada imamo na ovoj tehnici. Samo laici mogu da pričaju da se lako vrši preobuka, što nije tačno. To je druga filozofija, tehnički pristup i drugi principi koji mnogo koštaju".
Ko na kraju profitira?
Iza ofanzive "rafalima", stoji i geopolitika. Diplomatsko-oružana" ofanziva francuskog predsednika ukazuje, mišljenja je Andrićeva, na staro pravilo - da je trgovina oružjem ozbiljan geopolitički element.
- Veliki proizvode, a manji ratuju i kupuju. Jasno je ko na kraju profitira. U prilog tome govori i primer Indonezije koja je naprasno odlučila da odustane od nabavke Suhojevog Su-35E i počela da razmatra francuske „rafale" i Boingov F-15EH za nabavku. Iza ove odluke stoji strah od američkog embarga na kupovinu oružja. Ovakvu vrstu embarga legitimisao je američki Zakon o suzbijanju američkih protivnika kroz sankcije iz 2017. godine. Prodaju Emiratima kao i Hrvatskoj dogovorio je lično francuski predsednik Emanuel Makron koji se pri tom nije obazirao ni na međunarodne kritike s obzirom na to da Emirati učestvju u sukobima u Jemenu i Libiji.
Ukoliko bi se Srbija odlučila za nabavku "rafala", morala bi, zaključuje Andrićeva, da vodi računa o mnogim faktorima, od geopolitičkih implikacija i odnosa sa Ruskom Federacijom, preko finansijskih sredstava izdvojenih za takvu nabavku, opremanje i naoružavanje, prateću oprem u do preobuke pilota.
Ruski lovci su ispratili iznad Crnog mora vojne avione SAD i Francuske koji su pokušali da se približe granici Rusije, saopštili su u Nacionalnom centru za upravljanje odbranom Ministarstva odbrane Rusije
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski lovci su ispratili iznad Crnog mora vojne avione SAD i Francuske koji su pokušali da se približe granici Rusije, saopštili su u Nacionalnom centru za upravljanje odbranom Ministarstva odbrane Rusije
Na sastanku blokadera označenom kao sednica Radne jedinice za operacionalizaciju programa (RJOP), održanom 17. septembra, tokom rasprave o delu programa koji se odnosi na Kosovo i Metohiju iznet je predlog da prva mera bude - otkaz profesoru Dejanu Miroviću.
Moskva je odbila, kako je gradonačelnik glavnog grada Sergej Sobjanjin opisao, najveći napad dronovima do sada, a ruski sistemi protivvazdušne odbrane od subote su oborili više od 1.600 bespilotnih letelica.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić javio se uživo putem svog TikTok naloga na putu ka Kragujevcu, gde otvara novu obilaznicu, te tom prilikom otkrio ekskluzivne detalje iz razgovora sa svetskim liderima.
Novi blam blokadera zabeležen je na terenu, gde su građani u samo nekoliko minuta potpuno razmontirali i ogolili njihovo neznanje, prevare i jeftine laži.
Aleksandar Radovanović, generalni sekretar Pokreta slobodnih građana (PSG) koji zvanično podržava blokadere, razbio je kao kulu od karata blokaderske laži krađi izbora.
Na blokaderskoj listi našao se i Aleksandar Delić, profesor geografije u Čačanskoj gimnaziji, među učenicima i sugrađanima poznatiji pod skandaloznim nadimkom „Aco Mafija“.
Učesnice prve sezone Exatlona Srbija Anabela Zonai i Sanja Kalinović žestoko su se sukobile u emisiji "Exatlon Specijal", a varnice u studiju nisu jenjavale.
Iako se čini da turbulencije u Plavom timu Exatlona stvara Mensur Ajdarpašić, eliminisana takmčarka Sanja Jurošević smatra da je on samo srčan i borben.
Policija je u petak u Tuzli uhapsila H. K. (33) zbog sumnje da je pomogao Elvisu Selimoviću (44) nakon što je on iz automatske puške izrešetao svog rođenog brata Eldina (40) sa čak sedam hitaca.
Odlukom Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, optuženi pripadnici "kavačkog klana" Mario Milošević i Zoran Kažić brutalno su kažnjeni i bačeni u hladne samice spuškog zatvora Spuž, nakon što su tokom posete izveli mučki napad na Radoslava Gila Stanišića.
U subotu uveče se u naselju Skrobara dogodila saobraćajna nesreća u kojoj je život izgubila S.M. (71) , kada je na nju automobilom naleteo za sada nepoznati vozač koji je potom pobegao sa lica mesta.
Mladen Mijatović objavio je ekskluzivne fotografije zaplene lažnog novca u Banjaluci, gde su pripadnici Uprave za teški i organizovani kriminal MUP-a lišili slobode M. R. iz Banjaluke i državljanina Srbije E. Š. zbog sumnje da su u promet stavljali falsifikovane novčanice u evrima i dolarima.
Na moto-putu kod Studentskog grada u Beogradu, u delu gde se trenutno izvode radovi na putu, danas oko 10.30 časova dogodila se teža saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala četiri vozila.
Ubrzano jačanje nemačkih oružanih snaga počinje da izaziva zabrinutost u pojedinim evropskim prestonicama, piše američki list "Volstrit džornal", navodeći da se u Evropi ponovo otvara pitanje koliku vojnu moć bi Nemačka trebalo da ima.
Francuski predsednik Emanuel Makron poručio je da će arhipelag Sen Pjer i Mikelon ostati francuska teritorija, nakon što je američki predsednik Donald Tramp na društvenoj mreži objavio mapu na kojoj su brojne teritorije Severne Amerike, Kariba i okolnih područja prikazane u bojama američke zastave.
Severna Koreja lansirala je 12. septembra više balističkih raketa kratkog dometa iz Vonsana ka Istočnom moru, dan nakon vojnih vežbi Seula, Vašingtona i Tokija. Južna Koreja je hitno sazvala Savet za nacionalnu bezbednost.
Sjedinjene Američke Države suočavaju se sa talasom nestabilnog vremena, koji je tokom proteklih dana doneo obilne padavine, snažne grmljavinske oluje, grad, jak vetar i lokalnu opasnost od bujičnih poplava i tornada.
Od "Maratonaca" i "Ko to tamo peva" do "Tesne kože", "Žikine dinastije" i "Balkanskog špijuna", ovo su domaće komedije koje su obeležile generacije gledalaca i čije replike se i danas prepričavaju.
Poznati američki komičar Karot Top, čije je pravo ime Skot Tompson, navodno je bio žrtva žestoke ucene zbog eksplicitnog snimka u periodu koji je neposredno prethodio njegovoj novoj hospitalizaciji, nakon navodnog pokušaja samoubistva.
Influenserka, Kristina Kika Živković (37), odlučila je da prekine ćutanje i javno govori o teškom fizičkom i psihičkom nasilju koje je pretrpela od strane bivšeg partnera.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.