Goran Glišić (47), kamiondžija iz Valjeva, je dve nedelje proveo u ratom zahvaćenoj Ukrajini, od toga 12 dana na ukrajinsko-poljskoj granici na kojoj se, kako kaže nagledao haosa, bezumlja, dugih cevi, naslušao psovki
Glišić i njegov kolega Zoran Radosavljević su u predvečerje rata kamionima krenuli ka Moskvi da prevezu frižidere za rusko tržište. U Ukrajinu su ušli 23. februara preko Rumunije, na graničnom prelazu Đakovo.
- Odatle smo krenuli prema severu, ka graničnom prelazu Domanovo između Ukrajine i Belorusije. Tu smo stigli 24. u jedan sat iza ponoći. Kako nam je vožnja isticala, ostali smo da prenoćimo da bi ujutro mogli da dobijemo papire da nastavimo put ka Rusiji. Probudio sam se ujutru i video kolegu, koji je pre toga otišao da sređuje papire, kako se vraća prema meni. Nije nosio nikakva dokumena, a imao je i čudan izraz lica. Kazao je da mu je jedini od špeditera koga je zatekao rekao da je počeo rat, da mu dokumentaciju niko ne može izdati, da je tu vojska – priča za „Blic“ Goran Glišić.
Nadajući da će se nešto promeniti, on i Zoran ostali su na graničnom prelazu Domanovo na kome je bilo još mnogo kamiona koji su čekali da iz Ukrajine uđu u Belorusiju. Za to vreme, kaže on, građevinske mašine su u međuzonu dovlačile betonske barijere.
- U prodavnici nismo mogli ništa da kupimo jer je, tako nam je rečeno, pao platni sistem. Video sam kako ukrajinski vojnici sprovode dva kamiona-hladnjače sa srpskim tablicama u prostor gde se obavlja pregled vozila i okreću ih bočno da bi sebi napravili zaklon. Tada sam shvatio da se ipak dešava nešto ozbiljno. Kasnije je uspostavljen platni promet pa smo u prodavnici mogli da se snabdemo neophodnim – kaže Valjevac.
Kako se nije dešavalo ništa što bi nagovestilo da bi u skorije vreme mogli izaći iz Ukrajine, on i kolega su rešili da još jednu noć provedu na granici pa da ujutru krenu nazad.
- Bilo je jezivo. Nijedno svetlo nije gorelo. Ljudi su se tukli, vikali jedni na druge, vladala je panika, uznemirenost, anarhija. Sa Domanova se nisu čula nikakva ratna dejstva. Ujutru smo se odlučili, kako nam je i vojska naložila, da preko grada Kovelja krenemo ka Jagodinu, prelaz između Ukrajine i Poljske koji je od nas bio 136 kilometara. Dvojica naših kolega kojima su kamioni bili zaplenjeni i služili kao zakloni su ostali u svojim vozilima, dobro su se osećali, rekli su nam da im ne treba naša pomoć u tom trenutku – nastavlja Glišić.
Prioritet
Dvojici kamiondžija prioritet je bio nasuti gorivo jer su im rezervoari bili skoro pa prazni. Idući ka Kovelju nailazili su na barikade u vidu betonskih barijera i džakova sa peskom koje su zaobilazili vožnjom u cik-cak.
- U susret su nam došla četiri kamiona. Blicali su Zoranu koji je išao iza mene i rekli mu da se napred ne može, jer vojska sve kamione vraća nazad. Odlučili smo da ipak nastavimo dalje, pa kud puklo da puklo jer nazad znači vratiti se u ratnu zonu. Gledali smo ukopane tenkove i mitraljeska gnezda. Došli smo do jednog mosta na kome su bile barikade, vojnik koji je tu stajao nije pokušao da nas spreči da se „slalomom“ provučemo na drugu stranu. Nedaleko odatle čekala nas je druga barikada, vojnici sa puškama su istrčali ispred nas – prenosi Glišić.
Kaže da je reagovao prisebno, odmah stavio do znanja da nema loše namere, otvorio vrata i krenuo prema njima pokazujući dokumenta. Vojnik je počeo da viče, ali je najednom postao kulturniji kada je kamiondžija progovorio na engleskom. Ušao je u kamion, pogledao kilometražu, posle čega su dvojicu Srba pustili da nastave dalje. U prvom selu Valjevaci su, na dve pumpe, uspeli da naspu po 80 litara nafte.
- Odatle više nismo nailazili na barikade kroz sela, ali ih je bilo na raskrsnicama. Na parkinzima smo zaticali mnogo kamiona, ali nijedan na putu. Deset kilometara ispred graničnog prelaza uleteli smo u saobraćajni kolaps. Ukrajinci koji su hteli da beže iz svoje zemlje vozili su zaustavnom trakom, pa i zelenom površinom pored autoputa, formirali četiri kolone samo da se dokopaju Poljske. Izbeglice su se tukle, svađale, vladao je haos, a mi smo se odlučili da kontrastranom, u zabranjenom smeru, nastavimo put ka terminalu na Jagodinu. Prešli smo preko bankine i krenuli, nismo bili jedini, već se u toj levoj strani autoputa odvijavo dvosmeran saobraćaj. Po dolasku na punkt smo videli kako vojnici u kamione ubacuju izbeglice – pešake da bi prešli u Poljsku. Meni su u kamion uveli baku, majku i dvoje dece. Muškarac sa kojim su se pozdravili verovatno je bio muž te žene i otac te dece – u jednom dahu priča Goran Glišić.
Carinska procedura
Kada je stao da završi carinsku proceduru tad je za njega počeo pakao. Dočekale su ga crne i maskirne uniforme sa dugim cevima koje njemu i kolegi Zoranu nisu dale da izađu iz Ukrajine uz objašnjenje da prevoze robu za Rusiju. Naredili su im da se vrate na parking.
- Tražio sam objašnjenje, jer mi sva dokumenta "govore" da me ništa ne ograničava da nastavim put – priča kamiondžija.
Ukrajinska vojska i carinici, objašnjava naš sagovornik, bili su veoma represivni prema svojim sugrađanima koji su pokušavali da pobegnu u Poljsku. Muškarcima imeđu 18 i 60 godina nisu dozvoljavali da izađu iz zemlje, uz pretnju dugim cevima izvodili su ljude koji su u kamionima pokušavali da se prošvercuju preko granice.
- Cinično su nam govorili da ćemo dugo živeti ovde. Tada smo shvatili da tu gde smo nema pravde i prava, civilizacijskih normi. Pronela se vest da je jedan ruski vozač pretučen. Trojici Rusa su oduzeli kamione i odveli ih govoreći da će ih ispratiti do Rusije, mada smo od kolega sa ostalih graničnih prelaza čuli da ih niko nije video. Ko zna šta je bilo sa njima. Čovek koji se pitao za sve je mog kolegu Zorana gurao i „ćuškao“ pesnicom pokušavajući da ga isprovocira. Ponižavali su nas, tražili da se kao dobrovoljci pridružimo ukrajinskoj vojsci. Teško je poverovati da tako neko može da se iživljava nad ljudima koji nemaju nikakve veze sa ratom. Inače se kaže da međunardoni vozači nemaju naciju – dalje će Glišić.
Dan za danom
Dan za danom je prolazio. Na vezi je bio sa porodicom, firmom za koju radi, našim Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Udruženjem prevoznika Srbije, a kasnije i Privrednom komorom Srbije. Hrane je imao za dva – tri dana. U kantini na Jagodinu postoji kantina u kojoj su se Srbi hranili dok su imali grivni, ukrajinskih novčanica.
- Imao sam kod sebe grivni u vrednosti od 20-30 evra. Veliku zahvalnost dugujemo Viktoru, drugu našeg druga, čoveku sa naših prostora koji živi 50-ak kilometara od Jagodina. On je tri puta dolazio i donosio nam hranu, vodu i sve najneophodnije. Na granici je bilo nas četvorica Srba, dva Makedonca i 30-ak Belorusa. Iako su mnogim Belorusima kamioni bili prazni, i njih su držali zatočene. Svima ostalima su dozvoljavali da pređu granicu, samo nama ne, a od 27. februara više nikoga nisu zadržavali, svi su mogli da pređu u Poljsku – prepričava Glišić čega se sve nagledao.
Po ovlašćenju vlasnika firme nudio je Ukrajincima kamione sa robom kao humanitarnu pomoć, ali nije vredelo.
Nikakvi higijenski uslovi
Higijenski uslovi su bili nikakvi. Jedan jedini toalet su koristile i kamiondžije i stotine hiljada izbeglica koje su preko Jagodina prešle u Poljsku. Nemoguće je bilo okupati se. Mnogi se nisu ni brijali.
- Situacija je počela da se okreće u našu korist 7. februara. Taj dan smo dobili ono što su Ukrajinci tražili – potvrdu iz naše firme da će frižideri biti vraćeni nazad i dokaz da nisu plaćeni u Moskvi. Osmog februara rano ujutro nam je rečeno da možemo da izađemo iz zemlje, ali čim smo uzeli pasoše i krenuli naređeno nam je da se opet vratimo na parking. Tu smo proveli još neko vreme, shvatišvi da oni, kao i uvek, bilo da si "ispravan" ili nisi, traže mito. Dali smo im 200 evra po kamionu da nas puste – govori Goran Glišić.
On kaže da nijednog trenutka, uprkos svemu što je doživeo, nije klonuo, i napominje da su srpske kamiondžije na Jagodinu imale četiri stuba spasa.
- Prvi su naše kolege koje su pronele vest šta se dešava sa nama, pomogli su nam da nas medijski primete. Drugi stub je Udruženje „Drug na drumu“, svako od članova je svojim vezama tražio da se sazna istina. Treći stub je televiza srpske dijaspore u Ukrajini, ona je prva prenela tačnu vest, a njihov snimak mi smo nastavili da delimo. Četvrti stub je tim Marka Čadeža, predsednika Privredne komore Srbije, na čelu sa Zoranom Mićunovićem sa kojim smo bili u stalnoj vezi i koji nam je mnogo pomogao – zaključuje kamiondžija Goran Glišić.
U svoje Valjevo zajedno sa kolegom Zoranom Radosavljević stigao je 10. marta u pet ujutru.
Uprkos "tvitovima" glavnokomandujućeg SAD DŽozefa Bajdena da "sveobuhvatnost sankcija slama rusku ekonomiju", američki stručnjaci konstatuju da se to ne dešava. Za američki Foks njuz oni tvrde da su sankcije povećale popularnost ruskog predsednika Vladimira Putina kod kuće, dok je kažnjavanje Moskve najviše uplašilo svetska tržišta
Ruske bespilotne letelice „Geranj“ tokom noći napale su infrastrukturne objekte u pograničnom delu Odeske oblasti, a nakon udara na trajektni kompleks i granični prelaz „Orlovka“ potpuno je obustavljen saobraćaj na ovom pravcu ka Rumuniji.
Ruske snage izvele su tokom noći napad dronovima na međunarodni drumski granični prelaz Vinogradovka-Vulkanesti u Odeskoj oblasti, teško oštetivši infrastrukturu i potpuno zaustavivši prolazak ljudi i vozila na još jednoj važnoj saobraćajnici prema Moldaviji.
Ruske snage napale su bespilotnim letelicama jedan od graničnih prelaza između Ukrajine i Moldavije, saopštio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski, dok detalji o razmerama štete i eventualnim žrtvama za sada nisu objavljeni.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Uprkos "tvitovima" glavnokomandujućeg SAD DŽozefa Bajdena da "sveobuhvatnost sankcija slama rusku ekonomiju", američki stručnjaci konstatuju da se to ne dešava. Za američki Foks njuz oni tvrde da su sankcije povećale popularnost ruskog predsednika Vladimira Putina kod kuće, dok je kažnjavanje Moskve najviše uplašilo svetska tržišta
Veliki požar izbio je rano jutros u skladišnom objektu u Svjatošinskom okrugu Kijeva posle novog ruskog napada na ukrajinsku prestonicu, potvrdila je Kijevska gradska vojna administracija.
Litvanija je krenula ka ukidanju ustavne zabrane raspoređivanja nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, a Sejm planira da ključnu izmenu završi najkasnije početkom 2027. godine.
Mrtva trka u autošovinizmu i bežanju od sopstvenih korena među blokaderima dobila je svoje najsramnije poglavlje! Aktivisti "blokade DUNP", odnosno Državnog Univerziteta u Novom Pazaru objavili su fotografiju na kojoj poziraju uz transparent, ali je jedan detalj izazvao opšti bes građana!
Opoziciona farsa i jeftina obmana sa blokaderskom "studentskom listom" doživela je potpuni slom i to u sred programa na tajkunskim medijima, gde su dežurni mrzitelji i analitičari u sekundi sahranili sopstvene pulene!
Profesor u penziji Miodrag Zec dao je pedalu blokaderima, nazvao ih hordom i falangom, a potom ispalio izjavu koja je otkrila potpunu idiotizaciju i politički besmisao celokupnog opozicionog pokreta!
Kurtijevi teroristi i lažna "kosovska policija" nastavili su svoj bolesni i ničim izazvani teror nad srpskim narodom na Kosovu i Metohiji, udarivši ovoga puta direktno na – decu!
U drugoj epizodi najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija, koja je emitovana večeras na televiziji Informer, u borbi za nominaciju, pobedio je Crveni tim rezultatom 8:4.
Plavi tim je, zahvaljujući pobedi u prethodnoj igri, dobio mogućnost da izabere jednog takmičara Crvenog tima koji neće učestvovati u prvoj eliminacionoj borbi, a njihov izbor pao je na Marka, jednog od takmičara koji važi za najjače igrače Crvenog tima.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Polno uznemiravanje žena nastaje zbog potrebe muškarca za moći i dominacijom, a iza svega se krije kukavičluk. Ako primetite ovakav način ponašanja, to nije trenutni "gubitak kontrole", posebno kada se napadi ponavljaju, upozorava psiholog Snežana Repac, povodom hapšenja muškarca zbog nedozvoljenih polnih ranji nakon napada na žene u centru Beograda.
Tokom protekle noći u Beogradu se dogodila jedna saobraćajna nezgoda, u kojoj je u Ruzveltovoj ulici na Paliluli muškarac pao sa bicikla, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Saudijska Arabija počela je da otkazuje isporuke sirove nafte evropskim kupcima nakon što su napadi dronovima onesposobili ključni naftovod Istok–zapad i zaustavili utovar u luci Janbu na Crvenom moru, dok se pritisak na globalno tržište nafte istovremeno pojačava i zbog nove blokade proizvodnje u Libiji.
Naglo poskupljenje goriva izazvalo je najveći talas protesta u Siriji od svrgavanja Bašara el Asada pre gotovo dve godine, nakon što je vlada podigla cenu dizela za čak 40 odsto i dodatno pogodila stanovništvo zemlje u kojoj devet od deset ljudi već živi ispod granice siromaštva.
Najmanje tri osobe poginule su kada se helikopter televizijske ekipe En-Bi-Sija srušio i zapalio u Los Anđelesu, dok je iz vazduha pratio tešku saobraćajnu nesreću u kojoj su samo nekoliko sati ranije poginule još dve osobe.
Nik Rajner (33) neće se suočiti sa smrtnom kaznom ukoliko bude proglašen krivim za ubistvo svojih roditelja, holivudskog reditelja Roba Rajnera i Mišel Singer Rajner.
Slavni glumci Makoli Kalkin, Den Livi i Eni Marfi priredili su jedan od najemotivnijih trenutaka na 78. dodeli Emi nagrada, izašavši zajedno na scenu kako bi se na veličanstven način prisetili glumice Ketrin O'Hare, koja je preminula 30. januara u 72. godini usled posledica plućne embolije i borbe sa teškom bolešću.
Gotovo svaka žena ima ovu sitnicu u torbi, a da ni ne razmišlja o tome. Prema feng šuiju, upravo nered među stvarima može imati simbolično značenje kada su novac i finansije u pitanju.
Pevač Mitar Mirić progovorio je o glasinama koje ga godinama prate - da je na neobičan način upoznao svoju suprugu i pobegao iz hotelske sobe spuštajući se čaršafom kroz prozor.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.