Rak grlića materice drugi je vodeći uzrok obolevanja i četvrti uzrok umiranja od raka kod žena u Srbiji
Informisanost o Humanom papiloma virusu (HPV) u Srbiji je izrazito mala u poređenju sa Evropskim zemljama. Samo 31 odsto naših građana zna da HPV može da izazove rak i kod muškaraca i kod žena, dok je u Evropi taj procenat mnogo veći i iznosi 67 odsto.
Nemamo poverenje u vakcine, ali se i manje konsultujemo sa lekarima, pa se tako svega 12 odsto građana proaktivno obraća lekaru u vezi sa vakcinacijom deteta protiv HPV, dok to čini čak tri puta više Evropljana (42 odsto).
Foto: Foto: Jakov Simović
Dr Fazlagić: Mladi ne koriste zaštitu
Više nije bolest starijih žena
Ovo su podaci iz velikog istraživanja, koje je sprovedeno tokom proleća i leta 2022. godine u devet evropskih zemalja: Nemačkoj, Francuskoj, Italiji, Sloveniji, Austriji, Portugalu, Rumuniji, Švedskoj i Srbiji, na reprezentativnom uzorku većem od 9.000 ispitanika.
Rak grlića materice je četvrti najčešći oblik raka kod žena u svetu i godišnje od njega umre oko 300.000 pacijentkinja. Sa više od 1.300 novoobolelih i približno 500 umrlih žena, rak grlića materice drugi je vodeći uzrok obolevanja i četvrti uzrok umiranja od raka kod žena u Srbiji.
- U našoj zemlji se uočava da je veliki broj mladih zaraženo HPV virusom. Smatra se da je u svetu populacija od 17 do 23 godina zaražena više od 80 odsto ovim virusom. Kod nas je malo više, jer mladi ne koriste zaštitu. Ta masovna zaraženost HPV-om je uzrokovala da se rak grlića materice javlja u većem procentu. Najalarmantnije je što je sada pik pojavljivanja prvih simptoma raka grlića materice kod žena oko 32. do 35. godine života, u odnosu na period od pre nekoliko decenija kada je ovaj tip karcinoma bila “bolest starijih žena” – kaže dr Mima Fazlagić ginekolog i predsednica Udruženja žena “Naša Aska” koje je u saradnji sa Udruženjem za borbu protiv raka grlića materice i jajnika „Progovori“ uradilo istraživanje za Srbiju.
Rezultati istraživanja pokazali su da su ljudi u Srbiji, ali i u Evropi, nakon kovida, na isti način opterećeni novim informacijama o vakcinama, ali su u međuvremenu povećali znanje o njima.
Međutim, na pitanje ko donosi odluku o imunizaciji, odgovori su potpuno suprotni od evropskih zemalja. Kod nas odluku o imunizaciji u najvećem broju slučajeva, donosi jedan roditelj, čak 71 odsto, dok u Evropi samostalnu odluku donosi samo 34 odsto ispitanika.
Naši građani nisu dobro informisani
Važnost da dete bude vakcinisano protiv svega, osim COVID-a, potvrdno je odgovorilo 71,8 odsto ispitanika, dok je u Evropi ta svest među građanima daleko veća i iznosi čak 90 odsto. Da se vakcinom može sprečiti neki oblik raka smatra približno isti broj građana i u Srbiji (52 odsto) i Evropi (58 odsto), ali je zato dobra informisanost o HPV kod nas svega 49,8 odsto, a u Evropi 73 odsto. Ono što važi za našu zemlju i Evropu jeste da ljudi koji su dobro informisani, njih dve trećine zna o raku grlića materice i vakcini, ali ta dobra informisanost kod nas je duplo manja nego u Evropi. To potkrepljuje i činjenica da je poverenje u HPV vakcinu kod nas 40,9 odsto, a u Evropi 80 odsto, ali isto tako i da 55, 6 odsto naših građana odbija vakcinaciju zato što smatra da nije bezbedna, a to čini i 50 odsto Evropljana, ističe dr Fazlagić.
Foto: Foto: Jakov Simović
Dr Mitrović: Dete sa 12. godina treba da primi HPV vakcinu
''Zlatni standard''
HPV vakcina počela je da se daje u domovima zdravlja širom Srbije o trošku osiguranja. Obezbeđena je najsavremenija, devetovalentna vakcina koja predstavlja ''zlatni standard'' prema preporuci struke.
- U protekle dve nedelje vakcinisali smo više od 180 dece, a među njima je bilo čak 40 dečaka. Prvi put smo dobili 100 doza za celu Čukaricu i to smo za tri dana potrošili. Za sada smo zadovoljni odzivom i interesovanjem roditelja. Imamo spisak roditelja koje ćemo pozvati kad stigne sledeći kontigent - objasnila je dr Jelena Mitrović, načelnica pedijatrije u Domu zdravlja “Dr Simo Milošević”.
Ona je pojasnila da je najbolje da dete sa 12 godina primi vakcinu, kao i da se ona može dati istovremeno sa vakcinom protiv difterije i tetanusa u sedmom razredu. Imunitet nakon vakcinacije traje sigurno 10 godina, ali nema indicija da nakon toga on opada.
Kada dete treba da primi vakcinu
Ono što je bitno da svi roditelji znaju, jeste da ako dete ima ispod 15 godina, vakcinu prima u 2 doze. Nakon 15 godina ona se daje u tri doze, jer je imunogenost bolja kod mlađe dece i zato oni primaju jednu dozu manje. Takođe, ako je osoba već imala prvi seksualni kontakt treba da primi vakcinu, jer se nije sigurno susrela sa svih 9 tipova virusa. Menstrualni ciklus nema veze sa davanjem vakcine, kao ni to da primanje vakcine ne isključuje jednog dana redovan odlazak ginekologu i korišćenje kontracepcije. Sama upotreba kondoma bez vakcine nije dovoljna, jer se HPV prenosi i putem kože pre nego što se kondom uopšte stavi, navela je dr Mitrović.
Foto: Foto: Jakov Simović
Đokić: Širenje svesti o HPV imunizaciji
Besplatne vakcine protiv HPV virusa
- Jedna od najboljih vesti u prethodnom periodu je da je država o trošku RFZO omogućila vakcinaciju devojčica i dečaka protiv HPV. Ovu mogućnost treba iskoristiti i zato pozivamo roditelje da vakcinišu decu, jer se na ovaj način sprečava pojava karcinoma raka grlića materice, kao i rak penisa, vagine, anusa, ždrela i dr., dok organizam nakon vakcinacije stvara antitela na HPV - istakla je Gorica Đokić, potpredsednica Udruženja za borbu protiv raka grlića materice i jajnika “Progovori”.
Iskustva zemalja, kao što je Australija i skandinavske zemlje, pokazuju da je kod više od 95 odsto stanovništva iskorenjen HPV, a samim tim i rak grlića materice.
Ako za ovako tešku bolest postoji vakcina, treba iskoristi tu mogućnost i sprečiti svaki mogući rizik da do nje ne dođe, napominje Đokić. Međutim, ono što u ovom trenutku zabrinjava jeste slaba informisanost ljudi, što je pokazalo i istraživanje.
-Zato mi, kao Udruženje počinjemo sa projektom osnaživanja, okupljanja šire alijanse za borbu protiv HPV u kojoj bi bili uključeni svi, od države i struke, škole, preko pacijentkinja i poznatih ličnosti, jer cilj udruženja "Progovori" i jeste da širi svest o značaju HPV imunizacije, bolje informise javnost, kako bi obuhvat vakcinacije bio veći a samim tim i sprečila bolest – dodala je Đokić.
Nemamo poverenje u vakcine
Informisanost o Humanom papiloma virusu (HPV) u Srbiji je izrazito mala u poređenju sa Evropskim zemljama. Samo 31 odsto naših građana zna da HPV može da izazove rak i kod muškaraca i kod žena, dok je u Evropi taj procenat mnogo veći i iznosi 67 odsto. Nemamo poverenje u vakcine, ali se i manje konsultujemo sa lekarima, pa se tako svega 12 odsto građana proaktivno obraća lekaru u vezi vakcinacije deteta protiv HPV, dok to čini čak tri puta više Evropljana (42 odsto). Ovo su podaci iz velikog istraživanja koje je sprovedeno tokom proleća i leta 2022. godine u devet evropskih zemalja: Nemačkoj, Francuskoj, Italiji, Sloveniji, Austriji, Portugalu, Rumuniji, Švedskoj i Srbiji, na reprezentativnom uzorku većem od 9.000 ispitanika.
U Srbiji je od 17. juna 2022. godine do danas registrovano pet importovanih potvrđenih slučajeva obolevanja od majmunskih boginja, među osobama muškog pola. Slučajevi su registrovani na teritoriji Beograda i Vojvodine, rečeno je u Institutu za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut"
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Srbiji je od 17. juna 2022. godine do danas registrovano pet importovanih potvrđenih slučajeva obolevanja od majmunskih boginja, među osobama muškog pola. Slučajevi su registrovani na teritoriji Beograda i Vojvodine, rečeno je u Institutu za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut"
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Da se sve zaista vidi na Vidovdan, dokaz je i propali blokaderski skup koji je održan u Kraljevu. Građani su još jednom pokazali da nisu za blokadersku politiku pod palicom rektora Vladana Đokića, koji se takođe pojavio na pomenutom skupu.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Ruska vazduhoplovna industrija predstavila je novu, duboko modernizovanu verziju svog prepoznatljivog aviona. Novi ruski laki jurišnik Jak-130M uspešno je poleteo i izveo svoj debitantski let, označavajući novu eru za ovu letelicu.
Nakon pune dve decenije intenzivnog razvoja, indijski sistem za rano upozoravanje i kontrolu vazdušnog prostora Netra zvanično je dobio konačno odobrenje za punu operativnu i borbenu upotrebu.
Jastrebovi unutar NATO proveli su godine gurajući narativ o navodnoj ruskoj pretnji kako bi opravdali masovno ponovno naoružavanje, ali u stvarnosti, evropska namenska industrija doživljava ozbiljnu krizu.
Iran nastavlja sa nesmetanom realizacijom svog ambicioznog kosmičkog programa, sa fokusom na stvaranje složene satelitske mreže, demonstrirajući vojnu i tehnološku otpornost na polju na kom su Sjedinjene Američke Države i Izrael godinama pokušavale da stave veto.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.