ČEK, ŠTA ĆEMO MI I EU?! SRBIJA MEKA ZA STRANE RADNIKE, ČAK I ZA ONE IZ ZAMALJA EU! OTVORENI BALKAN "DOVEO" Ruse, Indijce... Ma, ljude iz celog sveta...

Najviše radnika u Srbiju dolazi iz Rusije, Kine, Turske i zemalja u okruženju. Potrebe privrednika za stranim radnicima su velike i ubuduće će rasti, posebno na građevinskim radovima, ističe Mirjana Kovačević iz Centra za edukaciju PKS. Naglašava da Srbiji nedostaju kadrovi i sa srednjom i sa visokom stručnom spremom i da je cilj promovisanje dualnog obrazovanja, da što više mladih ljudi ostane u zemlji

Dolazi nam hiljadu radnika iz Indije", "stiže 12.000 iz Azije", "Nepalci beru maline i kornišone", "dostavljači hrane iz Kazahstana i Uzbekistana". Svakog dana već nekoliko godina objavljuju se slične vesti, a pravih i tačnih podataka o tome koliko stranaca radi u našoj zemlji nema.  

Precizne podatke o broju stranih radnika u Srbiji ima Nacionalna služba za zapošljavanje koja je i zadužena za izdavanje radnih dozvola i vodi evidenciju.

Mirjana Kovačević ukazuje da podaci na koje se nailazi u medijima kažu da je 2020. godine izdato oko 13.000 radnih dozvola, 2021. skoro duplo više, a za prvu polovinu ove godine više nego za isti period prethodne. 

Ipak, napominje da su brojevi u medijima malo preterani, da se radi o velikom broju radnika, ali ne onom koji oni navode. 

Odakle dolaze strani radnici 

Kovačevićeva navodi da u Srbiju najviše dolaze radnici iz Rusije, Kine, Turske iz zemalja u okruženju, a da je glavni razlog pre svega što našoj zemlji nedostaju kadrovi.

Razlozi za to su različiti, pre svega demografska kretanja, odlazak naših građana u inostranstvo, ali i nezainteresovanost stanovništva za obavljanje određenih poslova. 

Kada je reč o regularnim kretanjima u zapošljavanju, korist je velika za budžet. Neregularnosti, kaže, svakako postoje i određene inspekcije u tim slučajevima preduzimaju mere.

Ono što je bitno, ističe, da poslodavci svoje potrebe za inostranim radnicima prijavljuju Nacionalnoj službi za zapošljavanje. 

- Ako na evidenciji nema radnika s našim državljanstvom ili stranaca sa stalnim boravkom onda poslodavcima treba izaći u susret i omogućiti im da angažuju strane državljane - rekla je Kovačevićeva. 

Koji kadrovi nedostaju 

Fokus rada Nacionalne službe je da doprinese da mladi ljudi ostanu u zemlji i to čine promovisanjem dualnog obrazovanja. Devedesetih godina je više od milion ljudi radilo u sektoru industrije, a danas oko 493.000.

Prepoznata je potreba da se organizuje 12 regionalnih trening centara koji će omogućiti prekvalifikaciju i dokvalifikaciju domaćeg stanovništva.

- Nemamo kadrova ni sa srednjom stručnom spremom, u oblasti građevinarstva, mašinske, metalske industrije, nedostaju nam vozači, kuvari i konobari u ugostiteljstvu, u poljoprivredi u prehrambenoj industriji - ukazala je Kovačevićeva.

Međutim, dodala je da nam nedostaju i kadrovi s visokim obrazovanjem, inženjeri, mašinski, elektro, građevinski, tehnolozi, biolozi, mikrobiolozi. 

Naglašava da treba da se informišu svi i privrednici kako treba da se angažuju kadrovi iz inostranstva i da se primenjuje postojeći zakonski okvir, jer to doprinosi izgradnji imidža naše zemlje.

Smatra da će i dalje biti potrebe za stranim radnicima posebno na izvođenju građevinskih radova i to zato što među našim stanovništvom nema interesovanja za tim poslovima.  

Oko 30 agencija posrednika se bavi dolaskom stranih radnika, a dolaze i direktno preko firme. Ugovori se najčešće sklapaju na šest meseci do godinu dana. Međutim, nisu samo povremeni poslovi važni za nas i strance 

Posebno je istakla da inicijativa "Otvoreni Balkan" ima za cilj da još više relaksira postojeće regulative u cilju angažovanja zapošljavanja radnika iz inostranstva.

 

Ostavite komentar

Pošalji komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.