Broj zaposlenih u IT sektoru je u stalnom porastu, a Srbija je prepoznata kao zemlja koja daje kvalitetne stručnjake, izjavio je danas Tanjugu direktor Inicijative "Digitalna Srbija" Nebojša Bjelotomić
Prepoznati smo u svetskom poretku kao zemlja koja daje pouzdane kadrove, a veliki broj studijskih programa đirom zemlje omoguchava svetskim kompanijama siguran rast i razvoj, rekao je Bjelotomić.
Srbija je u samom vrhu zemalja po povećanju broja zaposlenih u IT sektoru, s obzirom da je u 2021. godini imala gotovo 100.000 programera više.
Nasuprot tome, veliki broj evropskih zemalja beleži drastičan odliv zaposlenih u IT sektoru, koji je bio najviše izražen u Islandu i Hrvatskoj.
- Informacione tehnologije su najbrže rastuća industrija, kako u svetu tako i kod nas. Fleksibilno radno vreme, rad od kuće, ali i odlične plate samo su neki od faktora koji su uticali da se broj IT stručnjaka u Srbiji za samo nekoliko godina višestruko uveća - rekao je Bjelotomić.
Foto: Tanjug/AP
- Celom svetu su potrebni IT-evci, a mi smo našli svoje mesto u svetskom poretku. Prepoznati smo kao zemlja koja daje kvalitetne ljude i to u kontinuitetu, jer imamo veliki broj studijskih programa, tako da kompanije znaju da će za tri do ćetiri godine imati kvalitetan kadar. Takođe i naše kompanije rastu i postaju pouzdani partneri, što je jako zahtevno, jer se tada ne baviš samo delom već svim problemima korisnika - poručio je Bjelotomić.
Prosečne plate programera oko 260.000 dinara
Istraživanja pokazuju da su prosečne plate programera oko 260.000 dinara, a kada se na to doda i podatak da plate mogu biti veće i od milion dinara, ne iznenađuje činjenica što je broj IT stručnjaka u porastu.
- Trenutno svetu nedostaje oko milion i po programera, a procenjuje se da bi taj broj do kraja 2025. godine mogao biti vechi od ccetiri miliona. IT sektor postaje svakodnevnica u poslovanju, zato ne ccudi ssto je u nekim zemljama, poput nasse, sve vechi priliv IT struccnjaka - naglasio je Bjelotomich.
Nasuprot tome, veliki broj evropskih zemalja beleži drastičan odliv zaposlenih.
Najveći broj zaposlenih u IT sektoru koji je napustio svoju zemlju jeste Island, odakle je otišlo 1.300 programera, što čini pad od 14,3 odsto.
Foto: Cubes
Na neslavnoj listi, visoko drugo mesto zazuela je susedna Hrvatska, odakle je 2,8 odsto odnosno 1.700 programera napustilo zemlju.
Sledi Finska koja beleži pad od 1,8 odsto, a zatim Estonija u kojoj je ostalo svega 40.000 zaposlenih u IT sektoru.
Veliki broj ljudi i dalje migrira kako bi pronašli bolje uslove za život i rad, ali to ne mora biti formula za uspeh, kaže izvrsni direktor komapnije Vega IT Saša Popović.
Napominje da je kao mladi IT stručnjak, zajedno sa svojim partnerom, smatrao da je za uspeh potrebno da se odseli i znanje i iskustvo potraži u nekoj od razvijenih zemalja, poput Nemačke.
Ipak, shvatio je posle da Srbija pruža odlične mogućnosti za rad, rast i razvoj IT sektora.
- U Srbiji mozze da se radi na istim projektima, za iste uslove i za iste, svetske kompanije kao i u inostrastvu. Pri tom, zaradom koju ostvarujemo u nassoj zemlji mozzem imati mnogo bolji zzivotni standard i kvalitet zzivota nego u inostranstvu - kazze Popovich za Tanjug.
Na našim fakultetima stiče se odlično inženjersko znanje, smatra Popović i dodaje da je to razlog što je sve više svetskih kompanija zainteresovano za rad u Srbiji.
Foto: Pixabay
Srbiji u top pet zemalja
Zato ne iznenađuje podatak što se Srbiji našla u top pet zemalja po porastu broja zaposlenih u IT sektoru.
Zemlja koja je zabeležila najveći porast je Grčka, u kojoj je prošle godine broj programera skočio za 37,7 odsto, odnosno 110.700 programera.
Sledi Kipar gde je ukupno 16.600 programera više, odnosno 29,7 odsto, a zatim Portugal gde je ostvaren rast od 19,5 odsto odnosno 225.300 programera.
Na visokom četvrtom mestu nalazi se upravo Srbija, gde je bilo čak 93.900 programera više.
Visoke plate, fleksibilno radno vreme, ali i činjenica da potražnja za ekspertima u ovoj oblasti neprestano raste, razlozi su što se veliki broj ljudi odlučuje da radi u IT sektoru, a veliko interesovanje za kadrovima iz Srbije jeste obrazovanje, ocenjuje dekan Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu Srdjan Kolaković.
- Mi svake godine rastemo i otvaramo nove studijske programe. Zbog toga smo morali da izgradimo novu zgradu naučno tehnološkog parka, gde Fakultet tehničkih nauka ima svojih 10.000 kvadrata, kao nastavnu bazu, dok je dodatnih 20.000 kvadrata deo za razvoj gde, u saradnji sa kompanijama, radimo na razvoju i kreativnosti studenata - rekao je Kolaković Tanjugu.
Kako kaže, kompanije su shvatile da treba raditi sa kadrovima i da su im potrebni inženjeri koji će odmah po završetku fakulteta biti osposobljeni za rad.
Kolaković kaže da su profesori i nastavnici vrlo posvećeni i aktivni na kongresima, kao i u objavama naučnih radova i u naučnim dostignućima, zbog čega i ima veliki broj novih studijskih programa.
Iz Hrvatske je prošle godine otišlo 1700 programera. To nisu oni programeri koji su prestali da rade za hrvatske poslodavce i počeli preko interneta raditi za strance - tipa Toptala, Upworka ili za neku drugu američku kompaniju, a da su pritom fizički ostali ovdje
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Iz Hrvatske je prošle godine otišlo 1700 programera. To nisu oni programeri koji su prestali da rade za hrvatske poslodavce i počeli preko interneta raditi za strance - tipa Toptala, Upworka ili za neku drugu američku kompaniju, a da su pritom fizički ostali ovdje
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se iz Pariza gde će prisustvovati danas vojnoj paradi povodom obeležavanja Nacionalnog praznika Republike Francuske – Dana pada Bastilje i još jednom pokazao šta znači voditi nezavisnu, suverenu i ponosnu politiku, ostavivši komšije iz Hrvatske u potpunom šoku i neverici.
Hrvati danas pucaju od muke jer je Francuska predvođena Emanuelom Makronom našoj zemlji i predsedniku Aleksandru Vučiću učinila veliku čast stavivši ga da sedi u prvom redu tokom velike vojne parade povodom Nacionalnog praznika Republike Francuske - Dana pada Bastilje.
Ono što se dešava u taboru propalih blokadera i tajkunske opozicije prevazilazi čak i najluđe granice zdravog razuma! Nakon što su se juče međusobno poklali i izvređali na društvenim mrežama, u opšti cirkus i blato se sada uključila i dežurna srbomrziteljka Nataša Kandić.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas u Parizu prisustvuje vojnoj paradi povodom obeležavanja nacionalnog praznika Francuske -Dana pada Bastilje. Međutim, mrziteljima Srbije se jedna fotografija iz Pariza neće dopasti.
Perjanice blokaderskog pokreta, koje već duže od godinu i po dana aktivno rade na pokušajima rušenja Srbije, po unapred razrađenom scenariju "pobegle" su na luksuzne turističke destinacije.
Teška saobraćajna nezgoda dogodila se jutros oko 9.35 časova u mestu Veliki Crljeni kod Lazarevca, kada je putnički voz na pruzi Beograd–Bar naleteo na automobil na takozvanom divljem i neobezbeđenom pružnom prelazu.
Pet članova navodne organizovane kriminalne grupe uhapšeno je jutros na području Pirota u velikoj akciji Uprave kriminalističke policije (UKP) i Javnog tužilaštva za organizovani kriminal.
Suđenje Zoranu Marjanoviću za ubistvo supruge, pevačice Jelene Marjanović, koje je danas trebalo da bude nastavljeno u Višem sudu u Beogradu, odloženo je za 7. oktobar jer u sudnici trenutno ne postoje tehnički uslovi za pregledanje ključnih snimaka sa sigurnosnih kamera iz Borče.
Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru predložilo je određivanje pritvora Kotoraninu M. Lj. (68), koji se sumnjiči da je premoren upravljao mini-busom koji se 12. jula zakucao u betonski zid u mestu Lipci, kada je poginula Jovana Stanković (21) iz Niša, dok je još 16 državljana Srbije povređeno.
Italiju je zahvatio treći veliki toplotni talas ovog leta, a Ministarstvo zdravlja zemlje izdalo je crvena upozorenja zbog opasnosti po zdravlje u sedam gradova, dok se na Sardiniji očekuju temperature do 45 stepeni Celzijusa.
Kriminalistički filmovi o stvarnim događajima uvek imaju dodatnu dozu napetosti i neizvesnosti, jer su zasnovani na istinitim pričama koje su šokirale svet.
Jedan od najboljih filmova reditelja Kristofera Nolana stigao je na Netfliks, ali u ovom trenutku ovo ostvarenje još uvek nije dostupno za gledanje u Srbiji.
Mleveno meso je nezaobilazni deo domaće kuhinje, a iskusni kuvari savetuju da se izbegnu uobičajene greške i primene jednostavni trikovi koji daju bolje rezultate tokom pripreme jela.
Mlad Mesec očekuje nas u vodenom znaku Raka u 11.45 minuta, a imaće snažan uticaj na Rakove, Ribe i Škorpije. Ovakva pozicija Meseca donosi novi početak i trajaće dve nedelje.
Bubuljica na licu retko dolazi sama, a skoro uvek dolazi u najgorem trenutku. Dobra vest je da iza svake bubuljice stoji jasan mehanizam – višak sebuma, začepljena pora i upala – a kada razumete taj mehanizam, mnogo je lakše da izaberete pravi pristup umesto da nasumično menjate proizvode i nadate se najboljem.
Koncert Dženana Lončarevića planiran za 21. jul u okviru manifestacije "Ilijaški dani 2026" je otkazan, ova odluka je donesena iz istih razloga koji su ranije doveli do otkazivanja koncerta Alena Islamovića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.