Broj zaposlenih u IT sektoru je u stalnom porastu, a Srbija je prepoznata kao zemlja koja daje kvalitetne stručnjake, izjavio je danas Tanjugu direktor Inicijative "Digitalna Srbija" Nebojša Bjelotomić
Prepoznati smo u svetskom poretku kao zemlja koja daje pouzdane kadrove, a veliki broj studijskih programa đirom zemlje omoguchava svetskim kompanijama siguran rast i razvoj, rekao je Bjelotomić.
Srbija je u samom vrhu zemalja po povećanju broja zaposlenih u IT sektoru, s obzirom da je u 2021. godini imala gotovo 100.000 programera više.
Nasuprot tome, veliki broj evropskih zemalja beleži drastičan odliv zaposlenih u IT sektoru, koji je bio najviše izražen u Islandu i Hrvatskoj.
- Informacione tehnologije su najbrže rastuća industrija, kako u svetu tako i kod nas. Fleksibilno radno vreme, rad od kuće, ali i odlične plate samo su neki od faktora koji su uticali da se broj IT stručnjaka u Srbiji za samo nekoliko godina višestruko uveća - rekao je Bjelotomić.
Foto: Tanjug/AP
- Celom svetu su potrebni IT-evci, a mi smo našli svoje mesto u svetskom poretku. Prepoznati smo kao zemlja koja daje kvalitetne ljude i to u kontinuitetu, jer imamo veliki broj studijskih programa, tako da kompanije znaju da će za tri do ćetiri godine imati kvalitetan kadar. Takođe i naše kompanije rastu i postaju pouzdani partneri, što je jako zahtevno, jer se tada ne baviš samo delom već svim problemima korisnika - poručio je Bjelotomić.
Prosečne plate programera oko 260.000 dinara
Istraživanja pokazuju da su prosečne plate programera oko 260.000 dinara, a kada se na to doda i podatak da plate mogu biti veće i od milion dinara, ne iznenađuje činjenica što je broj IT stručnjaka u porastu.
- Trenutno svetu nedostaje oko milion i po programera, a procenjuje se da bi taj broj do kraja 2025. godine mogao biti vechi od ccetiri miliona. IT sektor postaje svakodnevnica u poslovanju, zato ne ccudi ssto je u nekim zemljama, poput nasse, sve vechi priliv IT struccnjaka - naglasio je Bjelotomich.
Nasuprot tome, veliki broj evropskih zemalja beleži drastičan odliv zaposlenih.
Najveći broj zaposlenih u IT sektoru koji je napustio svoju zemlju jeste Island, odakle je otišlo 1.300 programera, što čini pad od 14,3 odsto.
Foto: Cubes
Na neslavnoj listi, visoko drugo mesto zazuela je susedna Hrvatska, odakle je 2,8 odsto odnosno 1.700 programera napustilo zemlju.
Sledi Finska koja beleži pad od 1,8 odsto, a zatim Estonija u kojoj je ostalo svega 40.000 zaposlenih u IT sektoru.
Veliki broj ljudi i dalje migrira kako bi pronašli bolje uslove za život i rad, ali to ne mora biti formula za uspeh, kaže izvrsni direktor komapnije Vega IT Saša Popović.
Napominje da je kao mladi IT stručnjak, zajedno sa svojim partnerom, smatrao da je za uspeh potrebno da se odseli i znanje i iskustvo potraži u nekoj od razvijenih zemalja, poput Nemačke.
Ipak, shvatio je posle da Srbija pruža odlične mogućnosti za rad, rast i razvoj IT sektora.
- U Srbiji mozze da se radi na istim projektima, za iste uslove i za iste, svetske kompanije kao i u inostrastvu. Pri tom, zaradom koju ostvarujemo u nassoj zemlji mozzem imati mnogo bolji zzivotni standard i kvalitet zzivota nego u inostranstvu - kazze Popovich za Tanjug.
Na našim fakultetima stiče se odlično inženjersko znanje, smatra Popović i dodaje da je to razlog što je sve više svetskih kompanija zainteresovano za rad u Srbiji.
Foto: Pixabay
Srbiji u top pet zemalja
Zato ne iznenađuje podatak što se Srbiji našla u top pet zemalja po porastu broja zaposlenih u IT sektoru.
Zemlja koja je zabeležila najveći porast je Grčka, u kojoj je prošle godine broj programera skočio za 37,7 odsto, odnosno 110.700 programera.
Sledi Kipar gde je ukupno 16.600 programera više, odnosno 29,7 odsto, a zatim Portugal gde je ostvaren rast od 19,5 odsto odnosno 225.300 programera.
Na visokom četvrtom mestu nalazi se upravo Srbija, gde je bilo čak 93.900 programera više.
Visoke plate, fleksibilno radno vreme, ali i činjenica da potražnja za ekspertima u ovoj oblasti neprestano raste, razlozi su što se veliki broj ljudi odlučuje da radi u IT sektoru, a veliko interesovanje za kadrovima iz Srbije jeste obrazovanje, ocenjuje dekan Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu Srdjan Kolaković.
- Mi svake godine rastemo i otvaramo nove studijske programe. Zbog toga smo morali da izgradimo novu zgradu naučno tehnološkog parka, gde Fakultet tehničkih nauka ima svojih 10.000 kvadrata, kao nastavnu bazu, dok je dodatnih 20.000 kvadrata deo za razvoj gde, u saradnji sa kompanijama, radimo na razvoju i kreativnosti studenata - rekao je Kolaković Tanjugu.
Kako kaže, kompanije su shvatile da treba raditi sa kadrovima i da su im potrebni inženjeri koji će odmah po završetku fakulteta biti osposobljeni za rad.
Kolaković kaže da su profesori i nastavnici vrlo posvećeni i aktivni na kongresima, kao i u objavama naučnih radova i u naučnim dostignućima, zbog čega i ima veliki broj novih studijskih programa.
Iz Hrvatske je prošle godine otišlo 1700 programera. To nisu oni programeri koji su prestali da rade za hrvatske poslodavce i počeli preko interneta raditi za strance - tipa Toptala, Upworka ili za neku drugu američku kompaniju, a da su pritom fizički ostali ovdje
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Iz Hrvatske je prošle godine otišlo 1700 programera. To nisu oni programeri koji su prestali da rade za hrvatske poslodavce i počeli preko interneta raditi za strance - tipa Toptala, Upworka ili za neku drugu američku kompaniju, a da su pritom fizički ostali ovdje
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom jučerašnjeg obraćanja povodom presude bivšim čelnicima OVK upozorio da, prema njegovom tumačenju, ni potvrđivanje zatvorskih kazni ne bi nužno značilo kraj pravnog postupka.
Iran se obratio Rusiji sa zahtevom za isporuku modernizovanih bespilotnih letelica iz porodice "Geran", objavio je "Fajnenšel tajms", pozivajući se na zapadne bezbednosne izvore i osobu blisku Kremlju.
Šiptarski analitičari na sve načine pokušavaju da umanje razmere zločina koje su po naređenju osuđenih vođa UČK učinjeni nad Srbima sa Kosova i Metohije.
Velika uzdanica blokadera Milo Lompar, o kome se mesecima spekulisalo u kontekstu studentsko-blokaderske liste, sada se prvi put oglasio u vezi sa tim ko podržava blokadere.
Deo pristalica tzv. OVK, koje su juče protestovale na Trgu Skenderberg u Prištini zbog presude bivšim liderima u Hagu, sinoć je po završetku protesta otišao ka zgradi Euleksa, gde su bacali kamenje i pirotehnička sredstva, zbog čega se deo krova objekta zapalio.
Ilija Srdanović, prvi blokader na takozvanoj studentskoj listi, potvrdio je da hejteri neće dijalog, odbivši televizijski duel sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem!
Nakon uzbudljive večeri, pobedu je odneo Crveni tim rezultatom 8:4, a ovim porazom Plavi tim našao se u situaciji u kojoj je jedna od devojaka ugrožena za opstanak u Exatlonu.
Takmičar Plavog tima u Exatlonu Mensur Ajdarpašić sa svojom ekipom podelio je svoj stav da timu nisu potrebne individualne medalje i da bez njih mogu pobediti.
Vuk Džudović i Ivan Markioli komentarisali su atmosferu u Exatlon timovima i zaključili da su u prednosti jer za razliku od Crvenih nemaju ego i složni su.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Suđenje Ognjenu Dabetiću za ubistvo Noe Milivojev u svom stanu u Beogradu, juče je nastavljeno u Višem sudu u Beogradu saslušanjem veštaka psihologa i psihijatra.
Policija u Subotici, po nalogu Osnovnog јavnog tužilaštva iz tog grada, uhapsila je M. N. (34) i A. Ј. (33), zbog sumnje da su izvršili krivično delo falsifikovanje i zloupotreba platnih kartica.
Visokopozicionirani pripadnici "kavačkog" klana Radoje Živković Žuti i Dragan Knežević prema presretnutim glasovnim porukama koje su razmenjivali preko Skaj aplikacije komentarisali su propuste koji su napravljeni i zbog kojih su "škaljarci" uspeli da lociraju i teško rane Radoja Zvicera u Kijevu 27. maja 2020.
Priča o poštaru Stipi Jukiću iz Višića kod Čapljine dobila je novi nastavak. Nakon što mu se početkom septembra izgubio trag, informacije su vodile sve do Tajlanda, a Jukić se sada pojavio i na društvenim mrežama.
U toku večeri, došlo je do saobraćajne nezgode u Loznici kada je automobil "audi A3" kod "Tigra" sleteo sa kolovoza niz liticu dugu oko 15 metara i završilo u kanalu, gde je ostalo bukvalno da visi.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ocenio je kao "smešan" predlog Evropske unije da Kanada postane njen prvi pridruženi član i upozorio Brisel da bi Vašington mogao da uvede "veoma ozbiljne tarife" ili dodatno smanji trgovinu sa EU.
Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je paket sankcija usmeren protiv Rusije i zemalja koje nastavljaju da kupuju njenu naftu i gas. Zakon daje predsedniku Donaldu Trampu mogućnost da uvede carine do 100 odsto na robu iz zemalja koje spadaju među najveće kupce ruskih energenata.
Kijev je tokom noći bio meta snažnog ruskog raketnog i dron napada. U ukrajinskoj prestonici odjeknulo je oko 10 eksplozija, dok su prijavljeni udari na infrastrukturne i skladišne objekte.
Nemačka se suočava sa ozbiljnim nedostatkom vode, pokazuju najnoviji podaci nemačkog Geološkog centra (GFZ), zasnovani na merenjima satelita misija GRACE i GRACE-FO, koje sprovode NASA, GFZ i nemački DLR.
Čuveni holivudski glumac Deni Devito rešio je da otvori dušu i priseti se zlatnih dana svoje karijere, ali i potpuno lulih i neobuzdanih zabava koje su obeležile snimanje kultne humorističke serije "Taxi".
Glumica Anica Lazić Ristovski je posle venčanja sa Lazarom Ristovskim osvojila nagradu na prestižnom festivalu u Italiji zbog čega joj stižu čestitke sa svih strana.
Ako ti je kosa posle leta beživotna, naelektrisana i sklona pucanju, za oporavak možete da probate jednostavnu prirodnu masku od kokosovog ulja, meda i aloe vere.
Pevačica Milica Todorović pred kamerama Informera je otkrila kako izgleda njen život nakon porođaja, kako uklapa poslovne obaveze sa brigom o sinu, ali i kako se nosi sa komentarima javnosti.
Radomir Taki Marinković, otac Maje Marinković, ponovo je uspeo da privuče pažnju javnosti, ali ovoga puta izazvao je pravi talas podsmeha i negativnih reakcija na račun bahaćenja na Instagramu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.