U SRBIJI NA USVAJANJE ČEKA 268 MALIŠANA! Oko 800 parova na čekanju za NAPUŠTENU DECU! Evo šta predstavlja najveći problem!
Podeli vest
Mnogi su izbirljivi, ne žele decu romskog porekla ili sa zdravstvenim problemima, a imaju i posebne želje da im dete ima plave ili zelene oči, kovrdžavu kosu...
U Srbiji u ovom trenutku na usvajanje čeka 268 mališana, dok istovremeno 800 parova želi da na ovaj način zasnuje porodicu, podaci su Ministarstva za brigu o porodici i demografiju!
Pre tačno tri meseca u Srbiji je otpočela besplatna vakcinacija protiv humanih papiloma virusa, koji mogu biti izazivači malignih bolesti, a do sada je u Srbiji oko 10.000 dece i mladih primilo vakcinu
15.09.2022
10:30
Iako je evidentno da u Srbiji postoji dovoljno usvojitelja za svu decu bez roditelja, najveći problem pravi to što Srbi su izbirljivi, ne žele da usvajaju mališane romskog porekla i decu sa zdravstvenim problemima, a imaju i posebne želje da im dete ima plave ili zelene oči, kovrdžavu kosu...
Država je zbog toga dozvolila da i stranci mogu da usvajaju srpsku decu. Svako treće dete porodicu pronađe u inostranstvu, a najčešće u Španiji, Italiji, Švedskoj, Izraelu, Americi i Kanadi.
Dug proces
Da bi mogli da usvoje dete, svih 800 parova prošlo je obavezne procene stručnjaka, kao i obuku koju organizuje Centar za socijalni rad. Zbog mnogobrojnih procedura koje treba obaviti, proces usvajanja u većini slučajeva nije kratak.
Foto: Informer
U Ministarstvu za brigu o porodici i demografiju potvrđuju da se usvojiteljske porodice u Srbiji u veoma malom broju odlučuju da usvoje decu sa smetnjama u razvoju, kao i romsku decu.
- Najčešće je ovoj deci jedina mogućnost za usvojenje upravo od strane inostranih usvojiteljskih porodica. Međutim, i ovde postoje ograničenja, pa od ukupnog broja dece koja se usvoje u jednoj godini, a prosek je između 90 i 100, manje od trećine upućuje se na međunarodno usvojenje. U ovom trenutku naša zemlja ima uspostavljenu saradnju sa Švedskom, Španijom, Amerikom, Izraelom, Kanadom i Italijom. Mada, ministarstvu se radi međunarodnog usvojenja dece iz Srbije povremeno javljaju i druge evropske zemlje, poput Austrije, Nemačke i Kipra - kažu u ministarstvu.
Ministarstvo: Procena usvojitelja
U Ministarstvu za brigu o porodici i demografiju objašnjavaju da se procedura usvajanja sastoji od više faza.
- One su podeljene na postupak utvrđivanja podobnosti za usvojenje dece i postupak utvrđivanja podobnosti za usvojenje budućih usvojitelja. Kada Centar za socijalni rad, koji je odgovoran za zaštitu deteta, dođe do odgovarajuće porodice, što osim podobnosti usvojitelja podrazumeva i podudarnosti sa potrebama deteta, dete se upućuje na uzajamno prilagođavanje u porodicu. Ono ne može trajati duže od šest meseci, sem kada je reč o međunarodnim usvojenjima - napominju oni.
Predsednica Udruženja hranitelja Srbije Vojka Lujić Miletić objašnjava da kada bračni par odluči da usvoji dete, prvi korak u tom procesu koji može biti dug jeste prikupljanje brojne dokumentacije.
- Kada se par prijavi za usvajanje, mora da prođe obuku. Koliko će proći vremena od tog trenutka do momenta kada će dobiti dete, zavisi od mnogo faktora, počev od toga da li su u konkretnom slučaju rešena prava bioloških roditelja ili to tek treba da se odradi, do toga šta budući roditelji žele. To kažem zbog toga što ima i izbirljivih ljudi sa brojnim zahtevima: neće mališane romske nacionalnosti, žele dete isključivo sa plavim očima ili kosom i slično. Ali ko navede da želi dete bez ikakvih posebnih zahteva mališana može da povede kući već posle tri meseca - kaže ona.
Foto: Informer
Dobra stvar
Naša sagovornica ističe da ukoliko se dete na listi za usvajanje nalazi više od godinu dana, a za njega se ne mogu naći domaći usvojitelji, onda se usvojenje može dozvoliti stranim državljanima.
- U stranim porodicama mališani imaju bolje uslove nego u domovima za nezbrinutu decu, tako da je usvajanje u inostranstvu dobra stvar - rekla je Lujićeva.
Procedura usvajanja po koracima:
* parovi podnose zahtev i dokumentaciju u Centru za socijalni rad opštine na čijoj teritoriji žive
* procena opšte podobnosti potencijalnih usvojitelja (ličnih svojstava, motivacije za usvojenje, partnerskog odnosa, stabilnosti braka...)
* centri za socijalni rad organizuju obuku za usvojiteljske parove
* nakon obuke edukatori podnose izveštaj o podobnosti para za usvojenje
* podaci se dostavljaju ministarstvu i parovi ulaze u Jedinstveni registar usvojitelja
* centri za socijalni rad koji su nadležni za dete koje treba da se usvoji pozivaju usvojitelje
* za svako dete, u zavisnosti od njegovih karakteristika, dostavlja se izabrana lista usvojitelja
* stručnjaci centra među njima biraju za dete usvojiteljsku porodicu, koja u najvećoj meri prati potrebe deteta (rok je do 30 dana)
Uslovi:
- između usvojitelja i deteta koje žele da usvoje starosna razlika ne sme biti manja od 18, niti veća od 45 godina
- među njima ne sme da postoji krvno srodstvo
- decu mogu da usvajaju i samci, muškarci i žene, s tim što im je neophodna dozvola ministra
Dokumenta:
- lične karte usvojitelja
- izvodi iz matične knjige rođenih
- izvod iz matične knjige venčanih (ukoliko su parovi)
- potvrde da nisu lišeni roditeljskog prava
- potvrde da nisu pod istragom i nisu osuđivani
- potvrda da nisu lišeni poslovne sposobnosti
- lekarsko uverenje
- dokumentacija o imovini i prihodima
* predaje se Centru za socijalni rad na opštini
na kojoj su potencijalni usvojitelji prijavljeni
Ko može biti usvojen:
* dete starije od tri meseca i mlađe od 18 godina
* dete koje nije steklo potpunu poslovnu sposobnost
* da su roditelji deteta preminuli, nepoznati ili nepoznatog boravišta
* ukoliko su roditelji živi i poznati, moraju biti lišeni poslovne sposobnosti ili roditeljskog prava (sa malom šansom da im ikada bude vraćeno), ili da prosto žele da daju dete na usvojenje
* da dete nije već usvojeno
Ko ne može biti usvojitelj:
* osobe potpuno ili delimično lišene roditeljskog prava
* osobe lišene poslovne sposobnosti
* oboleli od bolesti koja može štetno delovati na usvojenika
* osuđeni za neko od krivičnih dela protiv braka, porodice, polne slobode ili života i tela
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pre tačno tri meseca u Srbiji je otpočela besplatna vakcinacija protiv humanih papiloma virusa, koji mogu biti izazivači malignih bolesti, a do sada je u Srbiji oko 10.000 dece i mladih primilo vakcinu
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp nazvao je telefonski razgovor sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, koji je juče trajao skoro dva sata, "sjajnim" i rekao da su razgovarali o "mnogim temama" u cilju postizanja mira u ratu između Rusije i Ukrajine.
Premijer Srbije Miloš Vučević govorio je o važnim društveno-političkim temama za Pink televiziju u emisiji "Novo jutro", gde je istakao da će svi koji su širili dezinformacije o upotrebi zvučnog topa odgovarati.
Tokom obraćanja novinarima nakon sastanka s generalnim sekretarom NATO, predsedniku Srbije pitanje je postavio i dopisnik N1 iz Brisela, Nikola Radišić.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ocenila je večeras da je njen sastanak u Briselu sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem bio konstruktivan, navodeći da su razgovarali o konkretnim koracima na putu Srbije ka EU i primeni Plana rasta za Zapadni Balkan.
Oko 18.30 časova na magistralnom putu Zrenjanin Melenci dogodila s eteška saobraćajna nesreća u kojoj su tri osobe smrtno stradale, a četiri osobe su teško povređene i odvezene u Urgentni centar.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Odeljenja za borbu protiv korupcije UKP, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Kraljevu, uhapsili su B. M. (1985), odgovorno lice Privrednog društva „Marex Co“ doo Beograd, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo prevara u obavljanju privredne delatnosti u saizvršilaštvu.
Više javno tužilaštvo u Leskovcu okončalo je istragu ubistva sedamnaestogodišnjeg Andrije I. kojeg je 27. novembra prošle godine u Vlajkovoj ulici u ovom gradu, nasmrt pretukao njegov drug Nemanja Azirović (18).
Bivši fudbaler Partizana i reprezentacije Crne Gore Andrija Delibašić biće sahranjen u petak, 21. marta, na Gradskom groblju u Nikšiću. Ceremonija sahrane zakazana je za 15 časova.
Prema navodima portala "Bekdor podkast", Crvena zvezda je navodno ponudila srpskom košarkašu Vasiliju Miciću ugovor vredan 4,2 miliona evra kako bi se pridružio ekipi sa Malog Kalemegdana.
Selektor Srbije Dragan Stojković Piksi obratio se iz Beča pred prvi meč baraža za opstanak u A diviziji Lige nacija, u kome će Austrija dočekati "orlove" (četvrtak, 20.45).
Za azil u Sjedinjenim Američkim Državama zainteresovano je oko 70.000 državljana Južne Afrike, nakon ponude Vašingtona da će primiti pripadnike zajednice belaca Afrikanersa, zbog toga što su navodno diskriminisani, saopštila je Južnoafrička trgovinska komora u SAD (Saccusa).
Američki savezni sudija naložio je Ministarstvu za efikasnost vlade (DOGE), na čijem je čelu Elon Mask, da obustavi rasformiranje Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
Republikanski poslanici u Minnesoti podneli su predlog zakona kojim bi se izmenio državni zakon i ‘Sindrom poremećaja zbog Trampa’ (TDS) zvanično klasifikovao kao mentalni poremećaj.
Vlasti Amsterdama morale su proteklih nekoliko nedelja da odbiju ukrajinske izbeglice zbog nedostatka prostora u prihvatnim centrima, što se dogodilo prvi put, prenose danas holandski mediji.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju korisnike pametnih telefona na tri vrste aplikacija koje, iako naizgled bezopasne, mogu prikupljati lične podatke bez znanja korisnika.
Nošenje crvenog konca oko zgloba ruke je običaj koji se javlja u različitim kulturama i religijama, a mnogi nisu upoznati sa pravim značenjem ovog običaja.
Redovno kretanje ključno je za zdravlje i sreću psa, ali koliko često treba šetati ljubimca zavisi od njegovih specifičnih potreba, rase, veličine i zdravstvenog stanja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar