U avgustu 1914. moćna Balkanska armija austrogarske monarhije krenula je preko Save i Drine na Srbiju. Za manje do dve nedelje srpska vojska, sastavljena većinom od uvojičenih seljaka, vratila je okupatora nazad, gde mu je mesto.
Do tog trenutka vojnike cara Franje Jozefa pobeđivale su samo Velike sile: Francuska i Pruska. Od male Srbije to niko, a najmanje on, nije očekivao. Pored toga što je prva velika, i možda najznačajnija, pobeda Srba u Velikom, iliti Prvom svetskom ratu, ova bitka je poznata i po tome što je u njoj prvi put u novijoj srpkoj istoriji prekršen lanac komandovanja.
Dok je načelnik Generalštaba, vojvoda Radomir Putnik čekao ishod austro-ugarskih operacija, general Stepa Stepanović je shvatio važnost planine Cer, obrazovao Cersku udarnu grupu, i samoinicijativno zauzeo kote Trojan i Kosanin grad. Zbog toga je i sam postao vojvoda.
Cerska bitka vođena je od 12. do 24. avgusta 1914. godine, a u istoriografiji se pominje i kao Jadarska bitka, jer su glavne vojne operacije vođene u slivu reke Jadar.
Foto: mod.gov.rs
Cerska bitka
Borbe su počele u zoru prelazom Prve austrougarske armije kod sela Batara i Samurovića ade, s ciljem daljeg prodiranja u Srbiju, dok je Druga armija forsirala reku Savu i zauzela Šabac. Neprijateljskim snagama su se hrabro suprotstavljali predstražni odredi srpske vojske na Drini sve do 15. avgusta.
Prvi okršaj i niz teških borbi
Do prvog velikog okršaja na planini Cer došlo je u noći između 15. i 16. avgusta kod Tekeriša, a potom su teške borbe vođene sve do 20. avgusta na frontu širine 50 kilometara i pravcu Šabac-Tekeriš-Krupanj.
Austrougarske snage, koje je predvodio komandant Balkanske vojske Oskar fon Poćorek, imale su više od 200.000 ljudi, dobro naoružanih i opremljenih, koji su dejstvovali uz odličnu logistiku i sadejstvo moderne artiljerije.
Vojska Kraljevine Srbije, čiji je vrhovni komandant bio regent Aleksandar Karađorđević, imala je ukupno samo 180.000 vojnika, ali i neviđen moral.
Pobedi Srba, pored toga, doprinela je ispravna strategija vrhovne komande, ali i iskustva u modernom ratovanju koja su stekli u Balkanskim ratovima. Austrougarske snage naterane su na povlačenje u noći između 19. i 20. avgusta, koje se nastavilo i narednog dana.
Isterivanjem neprijatelja do Drine i završnim operacijama, od 21. do 28. avgusta 1914. godine, kada je oslobođen Šabac, okončane su takozvane Cerske operacije.
Foto: printscreen youtube
Vojvoda Stepa Stepanović na konju
U teškim borbama Austrougarska je imala oko 25.000 poginulih i ranjenih i više od 4. 500 zarobljenih oficira i vojnika.
Na srpskoj strani iz stroja je izbačeno 16.045 podoficira i vojnika i 259 oficira, od toga je bilo 2.107 poginulih i 250 zarobljenih. U izveštaju o porazu austrougarske vojske, austrijski novinar Ervin Kiš je napisao:
- Armija je potučena i nalazi se u bezobzirnom, divljem i paničnom bekstvu. Jedna potučena vojska, ne, jedna razbijena rulja, jurila je u bezumnom strahu prema granici... Sjajni su momci ovi Srbi, oni znaju da brane svoju zemlju!
Po načinu vođenja i ishodu, Cerska bitka predstavlja remekdelo ratne veštine, a kao izuzetan primer prelaska iz strategijske odbrane u kontranapad, ona se i danas proučava na najpoznatijim vojnim akademijama, uključujući i američki Vest Point.
Uloga Druge armije
Presudnu ulogu odigrala je Druga armija, kao najznačajnija operativna grupa i njen komandant đeneral Stepa Stepanović, koji je izradio plan operativnih dejstava i u ključnom trenutku uputio jedan puk da ovlada grebenom Cer, što je odlučilo ishod bitke.
NAJPOPULARNIJI - MARŠ NA DRINU
Marš na Drinu, koračnica koju je u Valjevu napisao Stanislav Binički, a koja je posvećena pobedi srpske vojske nad austro-ugarskim trupama na Ceru, vojna je koračnica sa najvećim brojem verzija u rok muzici!
Ova legendarna melodija, koje postala simbol hrabrosti Srba tokom Prvog svetskog rata, doživela je 17 rok verzija, od kojih su najpoznatije verzija grupe Shadows, potom grupe Lajbah, Smak…
Marš na Drinu svirali su svi, izvođena je i u Ujedinjenim nacijama 2013. godine a gotovo da je zaboravljen podatak da je na referendumu početkom devedesetih godina izabrana za himnu, ali to nikad nije postala.
Zbog ovih zasluga, regent Aleksandar je Stepanoviću dodelio čin vojvode. Braneći otadžbinu i narod od austrougarske agresije, srpska vojska je pružila primer bezmerne hrabrosti i patriotizma, koji će zauvek ostati u kolektivnoj svesti nacije.
Vest da je srpska vojska do nogu potukla austrougarske trupe iznenadila je svetsku javnost, koja nije očekivala da se jedna mala država, iscrpljena Balkanskim ratovima u prethodne dve godine, može vojnički odupreti velikoj sili.
Ova pobeda je tim više proslavila srpsku vojsku, jer je ujedno bila i prva saveznička pobeda u Prvom svetskom ratu. Pobeda Srba doprinela je održanju morala sila Antante, koje su u početku rata gubile bitke na svim frontovima.
Zahvaljujući toj pobedi, Austrougarska je zakasnila s koncentracijom trupa prema ruskom frontu, što je kasnije olakšalo operacije saveznika.
Na današnji dan je umro slavni Vojvoda Stepa Stepanović u Kumodražu, a Srbija prepoznaje potrebu negovanja tradicije i potrebu sećanja na naše pretke koji su nas i te kako zadužili.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na današnji dan je umro slavni Vojvoda Stepa Stepanović u Kumodražu, a Srbija prepoznaje potrebu negovanja tradicije i potrebu sećanja na naše pretke koji su nas i te kako zadužili.
Počela je izborna tišina, koja traje do nedelje, 25. oktobra u 20 časova. Izborna tišina počinje 48 sati od početka izbornog dana i odnosi se i na izborni dan.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Bliži se dan izbora, a u vašem poštanskom sandučetu i dalje nema štampanog poziva za glasanje? Bez panike - to nikako ne znači da nećete moći da glasate. Potreban vam je samo jedan validan dokument.
Univerzitet u Beogradu odbija da dostavi povereniku za informacije od javnog značaja podatke o službenim putovanjima rektora Vladana Đokića, iako je rok istekao 21. oktobra.
Jakov Ćaleta funkcioner vladajućeg HDZ-a koji je pre samo mesec dana uhapšen pod optužbom da je nosio fantomku i sa grupom huligana terao mlade plesače iz Novog Sada i vukovarskog branitelja uz gnusne ustaške povike, jednoglasno je izabran za predsednika Veća Gradskog kotara Blatine-Škrape u Hrvatskoj.
Čedo Protić objavio je na društvenoj mreži "Iks" prepisku sa nepoznatim brojem sa kojeg je, kako tvrdi, dobio poziv da glasa za izbornu listu pod brojem 3.
Policija je na području Kutine, u Hrvatskoj, otkrila prostorije za uzgoj i sušenje marihuane i zaplenila gotovo 2,8 kilograma droge, automatsku pušku i veću količinu municije. Tom prilikom uhapšen je muškarac starosti 47 godina.
Automobil marke "lamborgini aventador" sleteo je u četvrtak sa kolovoza na auto-putu A1, kod odmorišta Sokolac, u blizini Brinja, u smeru ka Dubrovniku, nakon čega je udario u zaštitnu ogradu.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Francuska se priprema za novi talas masovnih protesta zakazanih za subotu, 24. oktobar, dok vlasti uvode zabrane okupljanja i policijski čas u pojedinim gradovima.
Tomas Markl Stariji (82), otac vojvotkinje od Saseksa Megan Markl, našao se u centru ozbiljnog skandala nakon što ga je sin Tomas Markl Mlađi prijavio policiji zbog navodnog posedovanja velikog broja fotografija i video-snimaka seksualnog zlostavljanja dece.
Legenda britanskog filma i pozorišta Džudi Denč (91) u emisiji Bi-Bi-Si radija 4 otkrila je da zbog problema sa vidom, tačnije zbog degeneracije makule, više ne može ni da glumi, ni da čita.
Glumica Milena Dravić je u jednom od svojih mnogobrojnih intervjua za života govorila da nije volela da snima intimne scene za potrebe neke serije ili filma.
U podnožju planine Helan, u kineskom gradu Jinčuanu, nalaze se carske grobnice Sija Sija, koje su u julu 2025. godine uvrštene na UNESCO-ovu listu svetske baštine.
Simpatični, tihi i obavijeni velom misterije, ježevi su poslednjih godina postali sve popularniji egzotični kućni ljubimci. Njihove preslatke njuškice i bodljikavi oklop osvajaju srca ljudi širom sveta.
Pevačica Dara Bubamara ponovo je uspela da privuče svu pažnju u "Zvezdama Granda", a ovoga puta otišla je korak dalje i nasmejala sve u studiju kada je skočila na sto direktora Granda!
Nekadašnja denserka Slađa Delibašić već 2 godine iznajmljuje kuću, a sada je njen komšiluk otkrio kakva je pevačica van scene i kakav utisak ostavlja na ljude sa kojima deli svakodnevicu.
Pevačica i starleta Dušica Grabović pokazala je svojim pratiocima na društvenim mrežama da je prava domaćica te se pohvalila kulinarskim umećem u kuhinji.
Pevačica Mina Kostić prvi put je progovorila o teškom periodu nakon izlaska iz psihijatrijske ustanove "Laza Lazarević" i otkrila kako joj je tada verenik Mane Ćuruvija Kasper bio najveća podrška.
Rijaliti zvezda Maja Marinković godinama privlači pažnju javnosti svojim izgledom, ljubavnim životom i učešćem u rijaliti programima, a posebno se često polemiše o njenim estetskim korekcijama te malo ko zna da ona ima samo 30 godina!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.