U periodu od juna 1999. do decembra 2000. godine kidnapovan je veliki broj Srba, koji su završili kao "prisilni donatori" organa. Nemac Johan dobio je srce jednog Srbina i želeći da sazna podatke o svom donoru, otkrio je surovu istinu.
Knjiga "Srpsko srce Johanovo" Veselina Dželetovića nastala je po istinitom događaju. Nepravda načinjena nad jednim Srbinom i spasenje života jednog Nemca pretočeno je u istorijsko književno delo.
Ovo je priča o srpskoj porodici, jedinoj preostaloj u selu, gotovo iskorenjenoj, kao i priča o Nemcu Johanu koji nosi srce Srbina, kidnapovanog na Kosovu i Metohiji 1999. godine.
Pisac Veselin Dželetović upoznao je Johana 2004. godine na jednom srpskom groblju u selu na teritoriji Kosova i Metohije i tada saznao za neverovatnu priču.
- Knjigu sam želeo da napišem zbog susreta sa čovekom koji nosi srpsko srce i čija priča me je duboko dotakla. Tri godine smo bili u kontaktu, i u meni se probudila neverovatna želja da njegovu priču čuju mnogi. Nekoliko godina nakon transplantacije srca, Johan je želeo da sazna ko je donor i osoba koja mu je spasila život. Tada ga je put naveo na teritoriju Kosova i Metohije - rekao je Dželetović i dodao:
Foto: MIloš Rafailović
Veselin Dželetović
- Izgleda da su nastradali i kidnapovani Srbi 1999. godine bili primorani da potpišu određene papire kao dobrovoljni donatori organa, a to mnogi smatraju upravo jer je Johan ubrzo po dolasku na Kosovo i Metohiju dobio sve podatke o Srbinu koji mu je spasio život. On je bukvalno dobio činjenice o svom donoru od imena i prezimena, preko krvne grupe sve do adrese stanovanja.
Žuta kuća
U Žutoj kuci, koja se nalazi u centralnom delu Albanije, u blizini grada Burelja, rađena je selekcija zarobljenika, vršenu su brojne biohemisjke analize krvi kako bi se uspostavila podudrnost primaoca i "prisilnog davaoca" organa.
Po saznanjima Dika Martija ovde se radilo jedino o eksplantaciji bubrega. Drugi organi nisu bili podesni. Bubreg van organizma može da opstane 24 sata, dok srce recimo može samo 4.
Dvadeset cetiri sata je bilo dovoljno da se zarobljenik ubije, da mu se hirurški izvadi bubreg i da se potom avionom prebaci u drugu zemlju gde je bubreg bio transplantiran primaocu koji najcešce i nije imao saznanja o poreklu organa.
Susret pun emocija
Nemac nije želeo da sazna samo detalje o svom donoru, već mu je namera bila da upozna porodicu čoveka zbog kojeg je i danas živ.
- Nakon saznanja svih detalja, Johan je došao do porodice u nameri da im da novac, tačnije da im pomogne finansijski, jer se porodica nalazila u teškoj situaciji. Nemac je tada istakao da je njegov susret sa dečakom, tačnije sinom čoveka koji mu je spasio život, bio toliko emotivan, da je nakon istog on morao često da dolazi na Kosovo i Metohiju - rekao je Dželetović i istakao detalje susreta:
- Johan mi je lično ispričao da kada je došao ispred kuće nastradalog Srbina, koja je bila omeđana bodljikavom žicom, on je stavio ruke na ogradu. Ugledao je dečaka na dnu dvorišta, i kako mu je dete prilazilo, on je nesvesno sve više stiskao ogradu, toliko da su mu se oštice žice zarile u dlanove. Istakao je da kada je dečak prišao na metar od njega, da su šavovi od operacije hteli da popucaju. To srce oca je htelo da iskoči napolje!
Johan je piscu otkrio neverovatne detalje o događajima koji su usledili nakon prvog susreta sa dečakom
- Da li je srce prepoznalo svoje dete? Da li je njegova autosugestija ili božanska promisao? To mi nikada nećemo saznati, ali od tog momenta morao je da dolazi često na Kosovo i Metohiju i da redovno viđa dečaka - rekao je pisac.
Očevo srce tražilo sina
Mnogi ljudi širom Evrope dobijali su organe koji su 1999. godine oduzimani od kidnapovanih Srba. Međutim oni nisu znali da su "operacije" vađenja organa vršene na najsuroviji način od strane albanskih ekstremista, a da su takozvani dobrovoljni donatori zapravo bili nevini kidnapovani Srbi.
- Johan nije znao da srce koje je mu je spasilo život je uzeto na jedan surov, nehuman i krajnje ilegalan način od nevinog čoveka. I upravo zbog tog srca, on je stvorio prave roditeljske emocije prema dečaku. Nakon što je dečakova majka izvršila samoubistvo, Johan je dobio neobjašnjiv poriv da mora da usvoji to dete - kazao je pisac i dodao:
- On je tražio da dobije dete, ali stric, tačnije brat nastradalog Srbina to nije dozvoljavao uz objašnjenje da ne želi da njegov bratanac pređe u katolike. Johana to nije sprečilo, i upravo zbog dečaka i njegove želje da ga usvoji, on je prešao u pravoslavlje. I na kraju, srpsko srce Johanovo je dobilo pored sebe svog sina, tako da je Nemac usvojio dečaka. Očevo srce nije dozvolilo da bude drugačije!
Porodice otetih i nestalih sa KiM ne odustaju od potrage za istinom
Proces pronalaženja i identifikacije otetih i nestalih sa teritorije Kosova i Metohije u poslednje dve godine je u ozbiljnom zastoju - pre svega zbog opstrukcije Prištine. Aljbin Kurti zaustavio je rad Radne grupe komisije za nestala lica Beograda i Prištine, pa je poslednja sednica održana pre dve godine. Porodice traže otvaranje dosijea, policijskih i istražnih dokumenata, svedocenja onih koji znaju, a cute - decenijama.
Na Kosovu, prema statistici Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, još 1.621 osoba se vodi kao nestala, a za 23 godine identifikovane su samo 382 žrtve.
Većina civila srpske nacionalnosti, nestala je između juna 1999. i decembra 2000. godine, u period kada se rat na Kosovu i Metohiji završio, a snage Republike Jugoslavije povukle.
Porodice nestalih još cekaju Zakon o nestalima, i 23 godine posle neumorno tragaju za istinom o svojim najmilijima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević dotrčao je kod hrvatskih medija i preko njih otkrio svoje političke fantazije, istovremeno preteći aktuelnoj vlasti u Srbiji.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Skupina koja sebe naziva studentima u blokadi je još jednom pokazala da kada ne maltretiraju i ne napadaju građane Srbije kojima ne daju da mirno žive, onda napadaju i maltretiraju jedni druge.
Eparhija raško-prizrenska izrazila je danas duboku zabrinutost i najodlučniji protest povodom postupanja tzv. kosovske policije tokom i naročito nakon jučerašnjeg obeležavanja Vidovdana na Gazimestanu.
U istoriji pravosuđa postoje trenuci kada svedoci, teorije i spekulacije padaju u vodu pred jednim jedinim, neoborivim materijalnim dokazom. Tehnologija, forenzika i digitalni tragovi danas kroje sudbinu optuženih, a neki od najpoznatijih procesa u Srbiji i svetu prelomljeni su upravo u sekundi kada je na sto iznet dokaz koji je promenio sve.
Putevi opojnih droga se ukrštaju u Srbiji jer se nalazi na geografskoj sponi Evrope u Azije, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Viši sud u Bijelom Polju ukinuo je oslobađajuću presudu Osnovnog suda u Podgorici od 3. oktobra prošle godine i vratio predmet "Tunel“ na ponovno suđenje.
Prava drama odigrala se večeras u samom centru Novog Sada, kada je izbio požar u Kosovskoj ulici. Prema prvim informacijama, vatrena stihija je zahvatila jedan napušteni objekat, a gust dim je brzo počeo da se širi okolnim ulicama.
Komanda Oružanih snaga Ukrajine poslala je plaćenike koji govore španski na harkovski pravac, ali je deo njih odbio da izvrši naređenja i samovoljno napustio jedinicu, navode ruske bezbednosne strukture.
Nepoznata osoba ostavila je torbu u blizini zgrade u Monaku, koja je eksplodirala ubrzo nakon toga. Prema prvim izveštajima sa terena, najmanje tri osobe su povređene u ovoj eksploziji.
Tokom 28. juna i u noći na 29. jun, jedinice Odbrambenih snaga Ukrajine izvele su seriju koordinisanih udara na niz važnih vojnih ciljeva pod kontrolom ruskih snaga.
Oružane snage Ruske Federacije izvele su seriju snažnih vazdušnih udara na ukrajinske vojne i industrijske ciljeve u Harkovu, koristeći teške razorne avio-bombe tipa FAB opremljene univerzalnim modulima za planiranje i korekciju (UMPK).
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Plaža Glifoneri, koja se nalazi oko 7 kilometara od Limenasa na ostrvu Tasos, predstavlja odličan izbor za sve koji žele da uživaju u mirnom ambijentu i prirodnoj hladovini.
Ako zadobijete opekotine od sunca, važno je da što pre pružite koži odgovarajuću negu. Osim što treba da rashladite kožu i unosite dovoljno tečnosti, oporavak mogu da olakšaju i pojedini prirodni sastojci.
Srbi bruje o vreloj sceni sa Music Week-a kada su se smuvali Indodjija i Đekson, koji je dosta stariji od nje, a malo ko zna da je Đekson drug njenog rođenog brata.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.