U periodu od juna 1999. do decembra 2000. godine kidnapovan je veliki broj Srba, koji su završili kao "prisilni donatori" organa. Nemac Johan dobio je srce jednog Srbina i želeći da sazna podatke o svom donoru, otkrio je surovu istinu.
Knjiga "Srpsko srce Johanovo" Veselina Dželetovića nastala je po istinitom događaju. Nepravda načinjena nad jednim Srbinom i spasenje života jednog Nemca pretočeno je u istorijsko književno delo.
Ovo je priča o srpskoj porodici, jedinoj preostaloj u selu, gotovo iskorenjenoj, kao i priča o Nemcu Johanu koji nosi srce Srbina, kidnapovanog na Kosovu i Metohiji 1999. godine.
Pisac Veselin Dželetović upoznao je Johana 2004. godine na jednom srpskom groblju u selu na teritoriji Kosova i Metohije i tada saznao za neverovatnu priču.
- Knjigu sam želeo da napišem zbog susreta sa čovekom koji nosi srpsko srce i čija priča me je duboko dotakla. Tri godine smo bili u kontaktu, i u meni se probudila neverovatna želja da njegovu priču čuju mnogi. Nekoliko godina nakon transplantacije srca, Johan je želeo da sazna ko je donor i osoba koja mu je spasila život. Tada ga je put naveo na teritoriju Kosova i Metohije - rekao je Dželetović i dodao:
Foto: MIloš Rafailović
Veselin Dželetović
- Izgleda da su nastradali i kidnapovani Srbi 1999. godine bili primorani da potpišu određene papire kao dobrovoljni donatori organa, a to mnogi smatraju upravo jer je Johan ubrzo po dolasku na Kosovo i Metohiju dobio sve podatke o Srbinu koji mu je spasio život. On je bukvalno dobio činjenice o svom donoru od imena i prezimena, preko krvne grupe sve do adrese stanovanja.
Žuta kuća
U Žutoj kuci, koja se nalazi u centralnom delu Albanije, u blizini grada Burelja, rađena je selekcija zarobljenika, vršenu su brojne biohemisjke analize krvi kako bi se uspostavila podudrnost primaoca i "prisilnog davaoca" organa.
Po saznanjima Dika Martija ovde se radilo jedino o eksplantaciji bubrega. Drugi organi nisu bili podesni. Bubreg van organizma može da opstane 24 sata, dok srce recimo može samo 4.
Dvadeset cetiri sata je bilo dovoljno da se zarobljenik ubije, da mu se hirurški izvadi bubreg i da se potom avionom prebaci u drugu zemlju gde je bubreg bio transplantiran primaocu koji najcešce i nije imao saznanja o poreklu organa.
Susret pun emocija
Nemac nije želeo da sazna samo detalje o svom donoru, već mu je namera bila da upozna porodicu čoveka zbog kojeg je i danas živ.
- Nakon saznanja svih detalja, Johan je došao do porodice u nameri da im da novac, tačnije da im pomogne finansijski, jer se porodica nalazila u teškoj situaciji. Nemac je tada istakao da je njegov susret sa dečakom, tačnije sinom čoveka koji mu je spasio život, bio toliko emotivan, da je nakon istog on morao često da dolazi na Kosovo i Metohiju - rekao je Dželetović i istakao detalje susreta:
- Johan mi je lično ispričao da kada je došao ispred kuće nastradalog Srbina, koja je bila omeđana bodljikavom žicom, on je stavio ruke na ogradu. Ugledao je dečaka na dnu dvorišta, i kako mu je dete prilazilo, on je nesvesno sve više stiskao ogradu, toliko da su mu se oštice žice zarile u dlanove. Istakao je da kada je dečak prišao na metar od njega, da su šavovi od operacije hteli da popucaju. To srce oca je htelo da iskoči napolje!
Johan je piscu otkrio neverovatne detalje o događajima koji su usledili nakon prvog susreta sa dečakom
- Da li je srce prepoznalo svoje dete? Da li je njegova autosugestija ili božanska promisao? To mi nikada nećemo saznati, ali od tog momenta morao je da dolazi često na Kosovo i Metohiju i da redovno viđa dečaka - rekao je pisac.
Očevo srce tražilo sina
Mnogi ljudi širom Evrope dobijali su organe koji su 1999. godine oduzimani od kidnapovanih Srba. Međutim oni nisu znali da su "operacije" vađenja organa vršene na najsuroviji način od strane albanskih ekstremista, a da su takozvani dobrovoljni donatori zapravo bili nevini kidnapovani Srbi.
- Johan nije znao da srce koje je mu je spasilo život je uzeto na jedan surov, nehuman i krajnje ilegalan način od nevinog čoveka. I upravo zbog tog srca, on je stvorio prave roditeljske emocije prema dečaku. Nakon što je dečakova majka izvršila samoubistvo, Johan je dobio neobjašnjiv poriv da mora da usvoji to dete - kazao je pisac i dodao:
- On je tražio da dobije dete, ali stric, tačnije brat nastradalog Srbina to nije dozvoljavao uz objašnjenje da ne želi da njegov bratanac pređe u katolike. Johana to nije sprečilo, i upravo zbog dečaka i njegove želje da ga usvoji, on je prešao u pravoslavlje. I na kraju, srpsko srce Johanovo je dobilo pored sebe svog sina, tako da je Nemac usvojio dečaka. Očevo srce nije dozvolilo da bude drugačije!
Porodice otetih i nestalih sa KiM ne odustaju od potrage za istinom
Proces pronalaženja i identifikacije otetih i nestalih sa teritorije Kosova i Metohije u poslednje dve godine je u ozbiljnom zastoju - pre svega zbog opstrukcije Prištine. Aljbin Kurti zaustavio je rad Radne grupe komisije za nestala lica Beograda i Prištine, pa je poslednja sednica održana pre dve godine. Porodice traže otvaranje dosijea, policijskih i istražnih dokumenata, svedocenja onih koji znaju, a cute - decenijama.
Na Kosovu, prema statistici Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, još 1.621 osoba se vodi kao nestala, a za 23 godine identifikovane su samo 382 žrtve.
Većina civila srpske nacionalnosti, nestala je između juna 1999. i decembra 2000. godine, u period kada se rat na Kosovu i Metohiji završio, a snage Republike Jugoslavije povukle.
Porodice nestalih još cekaju Zakon o nestalima, i 23 godine posle neumorno tragaju za istinom o svojim najmilijima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Informer je došao u posed lekarskog izveštaja odbornice Kreni-Promeni Tatjane Mićić, koja je tvrdila da ju je fizički napao gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić, te da je zadobila teške povrede, ali pokazalo se upravo suprotno.
Aktivisti Srpske napredne stranke napadnuti su dok su razgovarali sa građanima, a jedan od njih posle incidenta završio je u Univerzitetskom kliničkom centru Niš.
Kapiten Crvenog tima Nikola Lakić ušao je u raspravu sa članicom svog tima Ivanom Ivanović zbog njenog odnosa sa Mihailom Adžićem koji je prešao u suparnički tim.
Osam maloletnika dobilo je vaspitne mere nakon što su preko aplikacije Grindr dogovarali susrete sa muškarcima, a zatim ih na području Vrbovca napadali i pljačkali.
Neki počinioci pokušavaju da uklone dokaze odmah nakon zločina. Raskomadaju telo, sakriju ga, odvezu na drugu lokaciju ili pokušaju da automobilom i odećom uklone tragove. Ali ponekad plan potpuno propadne.
Policija u Travniku, u BiH, u ponedeljak je pretresom kuće, okućnice, pratećih objekata i vozila koje koristi M. C. (59) iz Travnika, pronašla dve puške, veću količinu municije, četiri bombe kao i pripadajuću vojnu opremu.
Zajedničkom, munjevitom i profesionalno izvedenom akcijom pripadnika Uprave granične policije (UGP) i Policijske uprave u Novom Sadu, presečen je još jedan veliki krijumčarski lanac.
Penzionisani američki pukovnik Daglas Mekgregor tvrdi da se iza rata na Bliskom istoku već odvija veoma ozbiljna promena – slabljenje sistema petrodolara i pomeranje ekonomskog težišta prema Kini.
Ukrajinski politikolog Ruslan Bortnik smatra da je završetak parlamentarnih izbora u Rusiji uklonio važnu političku kočnicu Vladimiru Putinu i da Moskva sada dobija mnogo širi prostor za sledeći potez – od nove eskalacije do eventualnog pokušaja pregovora.
Film slavnog reditelja Lordana Zafranovića „Zlatni rez 42 - Djeca Kozare“, potresno svedočanstvo o stravičnom stradanju najmlađih sa Kozare u sistemu ustaških logora Nezavisne Države Hrvatske, uskoro kreće u bioskopsku distribuciju širom Srbije i Evrope.
Bivši verenik američke glumice Hejden Panetijer i nekadašnji svetski šampion u boksu Vladimir Kličko podneo je sudu u Los Anđelesu hitan zahtev da bude imenovan za privremenog zastupnika imovine njihove 11-godišnje ćerke Kaje, kako bi zaštitio njeno nasledstvo nakon smrti majke.
Glumica Dakota Džonson podigla je ogromnu prašinu u javnosti nakon što je otvoreno progovorila o snimanju izuzetno provokativnih i intimnih scena sa kolegicom En Hatavej za predstojeći film "Veriti".
Ćerka Anđeline Džoli i Breda Pita, Zahara, zvanično se odrekla očevog prezimena i od sada se preziva samo Džoli, čime je još jedan član nekadašnje porodice slavnog holivudskog para odlučio da ukloni "Pit" iz svog imena.
Na ovogodišnjoj Nedelji mode u Parizu, kozmetički gigant L’Oréal Paris priredio je spektakl za pamćenje. U centru pažnje našla se Eva Longorija, koja je ulogu brend ambasadorke još jednom pretvorila u čistu magiju.
Priprema zimnice ne mora da traje ceo dan. Otkrijte recept za brzi ajvar od babura koji se ne peče i ne ljušti, a zahvaljujući renu uvek dobija bogat, pikantan ukus i finu gustinu.
Starleta i influenserka Aleksandra Subotić oglasila se za Informer nakon što je na svom Instagram profilu objavila da je njena 12-godišnja ćerka doživela vršnjačko nasilje.
Majka Aleksandre Subotić i bivša sportiskinja Ljuba Pantović oglasila se povodom incidenta u kojem je njena unuka Magdalena učestvovala u tuči sa vršnjakinjom u školi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.