Vojska Srbije, odnosno RViPVO od sutra postaje bogatije za još jedan najsavremeniji vazuhoplov - u ponedeljak, 25. septembra, biće isporučen prvi od dva kupljena transportna aviona Airbus C-295, potvrdio je Dr Nenad Miloradović, pomoćnik ministra odbrane za materijalne resurse.
Duže vreme najavljivana i još duže iščekivana nabavka novog savremenog transportnog aviona za RViPVO Vojske Srbije ozvaničena je tokom državne posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Kraljevini Španiji u februaru prošle godine: ugovor o nabavci dva srednja taktička trasportera C295 su potpisali predstavnik Ministarstva odbrane pukovnik Aleksandar Cakić i predstavnik Jugoimport-SDPR Miroslav Mijatović sa srpske strane i zvaničnici Airbus Bernhard Brener i Joanis Papahristofilu.
Prema rečima predsednika Vučića, vrednost ugovora je 81 milion evra, od čega 66 za dva aviona a ostalo za rezervne delove, obuku i podršku.
Ovom isporukom biće - reklo bi se skoro pa u poslednjem trenutku - udahnut novi život transportnoj komponenti srpskog vojnog vazduhoplovstva koja je protekle skoro pa dve decenije održavana "na resipratoru". Uz dva manja aviona - jedan preostali Antonov An-2 i novonabavljeni Piper Seneca - okosnicu 138. transportne avijacijske eskadrile činio je pouzdani transporter Antonov An-26.
Od ukupno 15 aviona ovog tipa koje je nabavila nekadasnja jugoslovesnka federacija u drugoj polovini sedamdesetih i sredinom osamdesetih iz SSSR, od kad je 2006. ustrojena Vojska Srbije kao oružana sila samostalne države, u letnom stanju nikad nije bilo više od dva aviona, u nekim periodima čak nijedan nije leteo.
Airbus C-295 je nastao je razvojem srednjeg taktičkog trasportera CN-235 koga su zajedno konstruisale i proizvodile Španija i Indonezija. Poznat je i pod ranijim nazivom EADS CASA C-295, a danas je španska fabrika deo multinacionalnog konzorcijuma Airbus čiji je ogranak Airbus Defence and Space zadužen za prodaju i podršku transportnih aviona.
U poredjenju sa prethodnikom C-295 ima produzen trup, veću nosivost za 50%, nove motore, najsavremeniju opremu i dodatna poboljšanja.
Ovaj transportni avion u upotrebi je ili je naručen od 36 država i isporućen u preko 200 primeraka, od poručenih 283. Airbus je posebno ponosan na činjenicu da od svih isporučenih primeraka, svi sem dva se i dalje koriste.
Pre Srbije, poslednji veliki kupac je Indija koja je poručila 56 aviona za 2.5 milijardi dolara, a deo će biti sklapan u Indijskoj fabrici Tata. Prvi primerak isporučen je sredinom septembra.
C-295 se koristi u Bangladešu, Brazilu (pod nazivom C-105A Amazonas), Kanadi, Poljskoj, Kolumbiji, Češkoj, Egiptu, Indoneziji, Kazahstanu, Filipinima, Portugalu, Saudijskoj Arabiji, Uzbekistanu...
Pored osnovne uloge transporta ljudi i tereta i za desantiranje dobranaca ili tereta različitim metodama uključujući sa visine ili iz niskog leta), C-295 kao i većina aviona ove kategorije, može se koristiti u zavisnosti od opreme ili varijante i mnoge druge namene.
Za medicinski transport C-295 može biti opremljen sa 24 nosila koja se postavljaju u tri nivoa u trasnportnoj kabini ili modulima sa mobilnim jedinicama za intenzivnu negu (ICU).
Ugradnjom odgovarajucih dodataka u teretni prostor, C-295 moze se pretvoriti u avion za gasenje pozara a postoji i opcija ugradnje opreme za pretakanje goriva u letu, čime C-295 postaje “leteća cisterna” sposobna da isporuči do 6.000 litara goriva drugim avionima i helikopterima.
Zahvaljujući velikoj autonomiji (dužina trajanja leta) koja u zavisnosti od količine opreme tereta može biti i preko deset časova, C-295 poslužio je kao zahvalna platvorma za specifične primene pa su u ponudi i posebno opremljeve vezije za patroloranje i nadzor akvatorija (C-295MPA Persuader), leteći radar za rano otkrivanje i upozoravanje (AEW&C), različite vezije za elektronsko izvidjanje (SIGINT).
Airbus reklamira i borbene varijante C-295 "topovnjaca" za podrsku trupama na zemlji, opremljenu laserkim vodjenim bombama, raketama, bocnim mitraljezima, topom i ostalom ne baš standardnim sredstvima za transportne avione.
Većina C-295 posebne namene oprema se po specifinacifikaciji naručioca. Za kanadsko vazduhoplovstvo razvijena je posebna varijnta C-295FWSAR za traganje i spasavanje, koji između ostalog ima ojačanu strukture i poseban otvor na krov za spasavanje posade u slučaju sletanja na vodu.
Evropski proizvođač kao glavni prodajni adut ističe u poređenju sa konkurencijom nižu ne samo samo nabavnu cenu, već i troškove korisćenja – jeftinije održavanja i manju potrošnju goriva.
Broj vojnika koji može da preveze zavisi od njihove opremljenosti i opterećenja, Airbus navodi da C-295 moze poneti 48 padobranaca sa punom opremom ili kombinovano 44 potpuno opremljenih vojnika zajedno sa jos 21 pod lakšom opremom, ili tri laka terenska vozila.
Ukupan koristan teret je 9250 kg. Dolet pod maksimalnim opterecenjem je 1277 km, sa 6000 kg je 3700 km, a sa tri tone 4587 km.
Srbija se odlučila za osnovnu, transportnu varijantu ali je i njena unutrašnjost modularna, pa se po potrebi i u zavisnosti od nabavljene opreme mogu instalirati i putniška sedista, u standardnoj (71 sedište) ili VIP konfiguraciji za prevoz putnika, gore pomenuta nosila ili ICU kontejneri.
Po proizvođackoj specifikaciji, potrebno mu je 670 metara za poletanje i samo 320 metara za sletanje.
Sudeci po prvim fotografija koje su došle iz Španije iz fabrike u Sevilji i sa probnih letova, novi srpski transporter je unapređene varijante C-295W, sa tzv. vingletima, odnosno vertikalnim nastavcima krila, dodatku koji izmenom aerodinamičkih svojstava poboljšava performanse aviona, bilo da je to smanjenje potrošnje goriva ili povećanje brzine, doleta ili nosivosti.
Ova poboljšanja su posebno primetna prilikom operacija na višim temperaturama i većim nadmorskim visima - “hot end haj” (hot and high) u vazduhoplovnom žargonu.
Evropski proizvođač je prilikom potpisivanja ugovora saopštio da je Srbija izabrala trenutno najsavremeniji na tržištu Collins paket letne i navigacione opreme pod nazivom Collins Aerospace Pro Line Fusion kakav se instalira u kanadske C-295FWSAR ali i u vazduhoplove iz segmenta poslovne avijacije
C295 će što se tiče avoinike biti najmoderniji avion u RViPVO i potpuno komparabilan ako ne i bolji od savremenih putničkih aviona što će posebno radovati pilote 138. transportne eskadrila od kojih mnogi po završetku vojne karijeje svoj profesionalni život nastavljaju upravu u putničkoj avijaciji - nije tajna da je dosta pilota nacionalne avio kompanije Air Serbia svoje letečke veštine i iskustvo sticalo upravo u RViPVO.
Glavni konkurent C-295 i na svetskom trzistu i za izbor novog srpskog transportera bio je italijansko-američki C-27J Spartan, nastao u saradnji fabrika Alenia i Lockheed Martin a danas ga prodaje konzorcijum Leonardo.
Osim po nižoj ceni i u nabavci i u eksploataciji, (Spartan je vise od 50 miliona dolara po komadu), evropski C-295 se nametnuo kao logičan izbor i u okviru znatno šire saradnje Srbije i Airbusa - vec su nabavljenihelikopteri H145M (pet za RViPVO i četiri za policiju), poručeno je jos 11 komada za RViPVO, MUP Srbije nabavio je pored H145M i tri H-215 Super Pume.
Ne treba zaboraviti ni da je Airbus naslednik nekadasnjeg francuskog proivođaca popularnog helikoptera Gazela koja je u upotrebi kod nas i za koju je i dalje potrebna podrska u delovima, alatima i tehnologiji. Pored svega toga, bilo je všse naznaka od strane najviših srpskih zvanilnika o mogućnostni znatno šire industrijske saradnje Srbije i evropskog konzorcijuma, konkretno u vezi lakog helikoptra H125.
Domaća publika mogla je da vidi avion španskog vazduhoplovstva EADS CASA 295 na velikom međunarodnom aeromitingu u Batajnici 2009.godine kada su mnogi ostali bez daha na oštro, skoro u maniru borbenog aviona, poletanje naizgled trome i nimalo 'akrobatske' letilice, kao i njegove manevarske sposobnosti u letu.
Još tada EADS, koji se kasnije utopio u “Erbas”, imao je svoj štand na aeromitingu gde je domaćoj pre svega stručnoj ali i široj javnosti predstavljen i C-295: epilog tih marketinških napora usledio je čak skoro trinaest godina kasnije ali su se oni očigledno isplatili - i za Airbus i za RViPVO
Nabavka dva transportna aviona Airbus C-295 za srpsko vojno vazduhoplovstvo de facto znači povratak transportne avijacije u život sa same “ivice izumiranja”.
Režiser i kolumnista Dagoslav Bokan je na svom Jutjub kanalu govorio o istorijskom putu vojske Srbije od 1806. godine i njenom neverovatnom naporu da se sačuva i održi nezavisnost i sloboda Srbije.
Svečana promocija najmlađih oficira Vojske Srbije održala se danas od 11 časova ispred Narodne skupštine. Prve oficirske činove dobilo je 175 kadeta Vojne akademije i Medicinskog fakulteta VMA.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Deo američkih demokrata usprotivio se novom zakonu o sankcijama Rusiji, upozoravajući da bi predsednik SAD Donald Tramp mogao da dobije gotovo neograničena ovlašćenja za uvođenje carina, dok bi posledice kroz više cene na kraju snosili američki građani.
Većina građana Poljske prvi put se izjasnila protiv daljeg prihvatanja izbeglica iz Ukrajine, čime je zabeležen potpuni preokret raspoloženja u zemlji koja je od početka rata bila jedan od najglasnijih političkih saveznika Kijeva i glavno utočište za Ukrajince.
Na propalom blokaderskom skupu koji je danas održan u Raški, pojavio se i rekto Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, koji se nalazi na blokaderskoj listi.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
P. T. (25) iz Niša uhapšen je zbog sumnje da je počinio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, dok je N. J. (31) lišen slobode zbog sumnje da je počinio krivično delo neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policijski službenici Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona pronašli su i uhapsili dve osobe za kojima su bile raspisane interne poternice.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Boru uhapsili su S. G. (21) zbog sumnje da je u jednom selu u okolini Bora, upravljajući vozilom marke "audi" bez vozačke dozvole, oborio maloletno lice koje je vozilo bicikl, a zatim napustio lice mesta.
U toku jučerašnjeg dana na teritorjii glavnog grada otkrivene su čak tri laboratorije za proizvodnju marihuane u veštačkim uslovima, a po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšeno je ukupno sedam osoba.
Iranski vrhovni vođa ajatolah Modžtaba Hamnei zapretio je da će Iran i njegovi savznici naučiti Sjedinjene Američke Države lekcijama koje neće zaboraviti.
Američki politikolog Džon Miršajmer ocenio je u Evropskom parlamentu da se Evropa suočava sa ozbiljnom nestabilnošću, koju je povezao sa ratom u Ukrajini.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
Detaljno anatomsko istraživanje, koje je vodio Alfonso Cepeda-Emiliani sa Univerziteta u Santjagu de Komposteli, otkrilo je da titulu glavne erogene zone zapravo odnosi frenularna delta.
Američka tehnološka kompanija Gugl predstavila je novo ažuriranje svoje AI video platforme Vids, koje korisnicima omogućava da kreiraju personalizovane digitalne avatare.
Erotski model i nekadašnja striptizeta Vesna Počuča Šana ponovo je uspela da zapali internet - i to čim se pojavila u noćnom provodu sa atraktivnom drugaricom.
Anica Lazić, devojka glumca Lazara Ristovskog, objavila je snimak iz šminkernice na kojem se jasno vidi kako njen nos izgleda tri meseca nakon operacije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.