Dekan Rudarsko - geološkog fakulteta Biljana Abolmasov izjavila je danas da su ljudi postali potpuno nesvesni značaja geoloških istraživanja i rudarstva, ne samo po pitanju litijuma već i za svakodnevni život.
- Da li možete da zamislite da nema Đerdapa, da nema autoputeva, da nema naftnih postrojenja i da vi svi nemate kola, nemate struju, nemate vodu. Znači u svim tim istraživanjima učestvujemo mi kao geolozi, a rudari kao struka vade sve one elemente koji su neophodni za naš savremeni život - rekla je Abolmasov za Tanjug.
Ona je naglasila i da je upravo zbog toga danas poslato zajedničko saopštenje Rudarsko -geološkog fakulteta, Geološkog zavoda, Komore rudarskih i geoloških inženjera Srbije, Saveza inženjera rudarstva i geologije Srbije, Tehničkog fakulteta iz Bora i Rudarskog instituta iz Beograda u kome se tvrdi da bez rudarenja i kritičnih mineralnih sirovina nije moguć tehnološki razvoj i napredak, kao ni prelazak na obnovljive izvore energije u proizvodnji energije i zaštiti životne sredine, odnosno smanjenje uticaja na klimatske promene.
- Smatrali smo da u ovom trenutku kada se vodi ozbiljna hajka protiv našeg fakulteta i naše struke, da je neophodno da tako nešto kažemo. Jer čini mi se da svi oni koji nisu, pre svega, edukovani, da na bilo koji način komentarišu ni geološka istraživanja, niti rudarstvo su apsolutno uzeli u svim medijima i u javnosti dominantan uticaj, što mislim da je pogrešno - kazala je ona.
Dekan Rudarsko geološkog fakulteta je naglasila i da je celokupna kampanja koja se jako dugo vodi u javnosti sigurno uticala da taj fakultet upisuje jako malo studenata.
- Na žalost, ove godine mi smo upisali rekordno mali broj studenata, znači svega 25 odsto naših kapaciteta - rekla je ona i istakla se sa druge strane studenti tog fakulteta nakon završetka studija zapošljavaju u roku od jednog do tri meseca.
Abolmasov je naglasila da tako slabo interesovanje za ovaj fakultet upozorava da uskoro nećemo imati ljude koji će nam raditi u našim istraživačkim organizacijama, u našim rudnicima, u našim građevinskim i projektantskim firmama, kao i u našim firmama koje se bave vodosnabdevanjem.
Ona je poručila u vezi sa litijumom treba ostaviti struku da radi svoj posao.
U današnjem zajedničkom saopštenju Rudarsko - geološkog fakulteta, Geološkog zavoda, Komore rudarskih i geoloških inženjera Srbije, Saveza inženjera rudarstva i geologije Srbije, Tehničkog fakulteta iz Bora i Rudarskog instituta iz Beograda istaknuto je da pitanje ne treba i ne sme da bude "Rudarstvo da ili ne" već samo "Kakvo rudarstvo".
- Povodom informacija koje se mogu čuti u javnosti o rudarenju i rudarskoj struci osećamo profesionalnu odgovornost da istaknemo ključnu ulogu koju rudarstvo i geologija imaju u globalnom kontekstu, kao i u našem nacionalnom kontekstu. Ove discipline ne samo da omogućavaju eksploataciju mineralnih resursa, koje se koriste u granama kao što su energetika za proizvodnju električne i toplotne energije, građevinska i farmaceutska industrija, metalska i hemijska industrija, već igraju ključnu ulogu u održivom ekonomskom razvoju širom sveta - navodi se u saopštenju.
Dodaje se i da je u Srbiji, konkretno prema podacima Zavoda za statistiku na kraju 2023. godine, u sektoru rudarstva bilo više od 30.000 zaposlenih.
Prema analizama na svakog direktno zaposlenog u rudarstvu dolaze još četiri indirektna radna mesta, što dovodi do toga da desetine hiljada porodica u Srbiji zavise od rudarske industrije.
Naglašeno je i da su geološka istraživanja dug i kompleksan proces, koji u svom početku nosi mnoge neizvesnosti, dok je za otvaranje rudnika metaličnih sirovina potrebno u proseku pet do 10 godina.
Drugim rečima od momenta započinjanja istraživanja pa do prve proizvodnje potrebno je u proseku od 15 do 20 godina.
Kada govorimo o istraživanju litijuma, u Republici Srbiji imamo jedno istraživanje koje se vodi kao aktivno, ali se istražni radovi ne izvode.
- Međutim, dug je put od istraživanja do eksploatacije. Samo istraživanje ne znači odmah i eksploataciju. Podsećamo da je rudarstvo temelj modernog industrijskog društva, pružajući sirovine neophodne za proizvodnju i izgradnju infrastrukture. Bez njih, tehnološki napredak koji smo doživeli ne bi bio moguć. Geologija, s druge strane, pruža duboko razumevanje geoloških procesa i formacija koje nam omogućavaju da racionalno upravljamo našim prirodnim resursima - navodi se u saopštenju.
Istaknuto je da zato političke borbe ne smeju da ugroze integritet rudarske i geološke struke.
- One zahtevaju stručnost, odgovornost, nezavisnost i poštovanje. Očuvanje rudarske i geološke struke od političkih uticaja ključno je za dugoročnu održivost i sigurnost u industriji - navodi se u zajedničkom saopštenju.
Pozivaju sve relevantne aktere, kako u Srbiji tako i širom sveta, da podrže stručni pristup u rudarstvu i geologiji, kao i da zajednički rade na očuvanju i unapređenju ovih važnih disciplina za dobrobit svih.
Bez rudarenja i kritičnih mineralnih sirovina nije moguć tehnološki razvoj i napredak, kao ni prelazak na obnovljive izvore energije u proizvodnji energije i zaštiti životne sredine, odnosno smanjenje uticaja na klimatske promene, navedeno je u zajedničkom saopštenju Rudarsko geološkog fakulteta, Geološkog zavoda, Komore rudarskih i geoloških inženjera Srbije, Saveza inženjera rudarstva i geologije Srbije, Tehničkog fakulteta iz Bora i Rudarskog instituta iz Beograda.
Premijer Srbije Miloš Vučević govorio je na Blic televiziji o glavnim društvenim i političkim temama, i naveo da je rudarstvo neotuđivi deo naše zemlje.
Akademik, profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu i jedan od inicijatora ProGlasa Vladica Cvetković kritikovao je lažne ekologe rekavši da su stvorili antirudarsku histeriju koja prevazilazi pitanje jednog projekta.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bez rudarenja i kritičnih mineralnih sirovina nije moguć tehnološki razvoj i napredak, kao ni prelazak na obnovljive izvore energije u proizvodnji energije i zaštiti životne sredine, odnosno smanjenje uticaja na klimatske promene, navedeno je u zajedničkom saopštenju Rudarsko geološkog fakulteta, Geološkog zavoda, Komore rudarskih i geoloških inženjera Srbije, Saveza inženjera rudarstva i geologije Srbije, Tehničkog fakulteta iz Bora i Rudarskog instituta iz Beograda.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.