

Shutterstock
Vesti
Od poreza na priređivanje igara na sreću u Srbiji može da se izgradi 30 bolnica
Direktni javni prihodi od industrije igara na sreću u 2024. godini iznosili oko 320.000.000 evra.
Industrija igara na sreću je jedna od najbolje regulisanih u zemlji i od nje se slivaju jedne od najvećih uplata javnih Prihoda u budžet Republike Srbije i budžete lokalnih samouprava i fondova, jer plaća namete po osnovu većeg broja poreskih oblika.
Osnovni namet koji industrija igara na sreću uplaćuje u budžet Republike Srbije su naknade za odobrenje i priređivanje igara na sreću, a one su značajno porasle za oko 20% na skoro 150.000.000 evra u 2024.
Pored naknada za priređivanje igara na sreću, industrija plaća i poreske namete koji imaju i drugi privredni subjekti u Srbiji: PDV, porezi i doprinosi na zarade, poreski oblici koji se plaćaju prilikom zakupa poslovnog prostora, porez na dobit, porez na prihode od kapitala (dividende), komunalne takse, poreze po odbitku na ino usluge i drugo.
Procena je da su prihodi budžeta po ovim osnovama nešto viši od prihoda po osnovu naknada za priređivanje i odobrenje igara na sreću, te da su direktni javni prihodi od industrije igara na sreću u 2024. godini iznosili oko 320.000.000 evra. Na godišnjem nivou bi od tog novca, recimo, moglo da se izgradi 30 bolnica.
Postoji veliki broj sektora koji zavise od industrije igra na sreću – mediji, industrija hrane i pića, ugostiteljstvo, sektor nekretnina, građevinska industrija, industrija nameštaja, IT, telekomunikacije, osiguranje, bankarstvo, transport i logistika i mnogi drugi, pa industija igara na sreću ima i multiplikativne tj. indirektne efekte na celu privredu Srbije.
Ukupna direktna dodata vrednost industrije igara na sreću privredi Srbije je procenjena na 630.000.000 evra (0,8% BDP-a), a indirektna vrednost – uključujući i kompanije u lancu vrednosti na još oko 500.000.000 evra tako da industrija direktno ili indirektno utiče na kreiranje BDP Srbije od najmanje 1,4%.
Sa indirektnim efektima doprinos industrije igara na sreću javnim prihodima Republike Srbije je oko 540.000.000 evra.
Industrija podržava 100.000 radnih mesta
Jedna od najbrže rastućih industrija u Srbiji direktno zapošljava gotovo 15.000 radnika i podržava oko 100.000 radnih mesta, imajući u vidu da sarađuje i sa brojnim drugim sektorima. Prema istraživanju Udruženja priređivača igara na sreću, od beting industrije, kada se uzmu u obzir i članovi porodica, direktno i indirektno živi više od 400.000 ljudi, što je ekvivalentno populaciji većeg grada u našoj zemlji!
Beting sektor je i jedan od najvećih oglašivača, imajući u vidu da troškovi kompanija iz ove industrije za oglašavanje putem različitih marketing kanala, sponzorstva klubova i federacija, promocije događaja i manifestacija prevazilaze 50.000.000.
Prosečan godišnji iznos investicija beting kompanija iznosi oko 60.000.000 evra, a osim ulaganja u opremu i razvoj mreže uplatnih mesta, u poslednje vreme sve više investiraju u modernizaciju i nove tehnologije. Domaće kompanije, priređivači igara na sreću, ističu se i po ekspanziji na inostranim tržištima i malo je sektora koji u tome mogu da im pariraju.
Milionska ulaganja u razvoj zajednice
Kompanije iz ove oblasti na godišnjem nivou izdvajaju i milionske iznose za društveno odgovorne akcije i ulaganje u razvoj zajednice. Podrška je upućena zdravstvenom sistemu, kulturnim ustanovama i manifestacijama, borbi za ekologiju i zdravije okruženje, ekonomskom osnaživanju žrtava porodičnog nasilja, mladim talentima i startapima, humanitarnim organizacijama i pojedincima kojima je to bilo najpotrebnije...
Upozorenje:
U skladu sa važećim zakonskim propisima, deci i maloletnicima zabranjeno je učestvovanje u igrama na sreću.

Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar