Jedna od najkontroverznijih biljaka koje su stigle u Srbiju je svakako paulovnija, koju su od početka pratile nedoumice - od prevarenih ljudi koji su želeli da je gaje, a onda dobijali su nešto sasvim drugo, preko onih koji su uzimali loš sadni materijal, do onih koji nisu ni znali da ima više vrsta i da većina nije pogodna za naše podneblje.
Na kraju su se održali samo oni koji su uzgoj ove biljne kulture shvatili ozbiljno i pride se dobro informisali, a sadni materijal kupili od proverenih proizvođača i u svemu pratili reč struke. Ipak, sve ovo ne menja činjenicu da je reč o biljci koja izuzetno brzo raste i čija je korist višestruka.
Izvrsnim izolacionim materijalom je čine vlaknasta struktura sa vazdušastim porama, kao i otpornost na vlagu, uz postojanu formu pri ekstremnim uslovima, a može se koristiti i za ogrev, u pčelarstvu jer je i medonosna biljka, a služi i kao stočna hrana. Postoji devet vrsta paulovnije, kao i niz hibrida. Za naše uslove se preporučuje se hibrid Paulownia bellisia, jer je prilagođena za naše klimatske uslove, naš teren i nije invazivna vrsta.
Ukoliko se koristi za ogrev može da se seče dosta ranije, a za prvu eksploataciju kao tehnička građa treba da raste osam do deset godina posle čepovanja. Paulovnija može da se sadi na njivama najviše do 1.200 metara nadmorske visine, a kao i svaka biljka, i ona traži određene uslove. Teško uspeva na kiselijim zemljištima, pa joj tamo nije mesto a ni ne trpi zabarenu zemlju.
Zemljište sa visokim podzemnim vodama i ono koje ne propušta vodu su temelj za neuspeh u uzgoju paulovnije. Zatim, nije imuna na napade različitih štetočina. Ima veoma široku primenu u svetu; u industriji se koristi za izradu muzičkih instrumenata, njena primena nađena je i u brodogradnji, avio-industriji, izradi dasaka za jedrenje, montažnih kuća, građe, stolarije, parketa, furnira, nameštaja, igračaka i drugih predmeta od drveta.
Ukoliko se gaji u dobrim uslovima, stabla će dostići 20 metara visine i 40 cm obima debla (mereno u visini grudi) za pet do sedam godina, a biće spremna za industrijsku upotrebu za sedam do deset godina.
Stabla paulovnije gore kao plin, a kalorijska vrednost jednog kubika paulovnije je ravna jednom kubiku mrkog uglja. Jedan hektar, na kojem stane 6.200 sadnica, za četiri godine može da donese zaradu i do 50.000 evra.
Evropska unija je jedan od globalnih lidera u organskoj proizvodnji, a udeo organskog poljoprivrednog zemljišta u EU dostigao je 10,5 odsto ukupne poljoprivredne površine još 2023. godine.
U potrazi za dodatnom zaradom, mnogi Srbi se odlučuju za poslove koji nisu vezani za njihovu osnovnu delatnost, a veliki broj njih na taj način zarade skoro isto kao i na primarnom poslu.
Pokretanje biznisa u Beogradu uz ulaganje do 5000 evra moguće je, naročito ako se fokusirate na kreativne ideje i potrebe tržišta, tvrdi veštačka inteligencija.
Ova hibridna vrsta voća je sve popularnija u Evropi, posebno kod ljudi koji preferiraju zdravu ishranu. Međutim, iako obiluje mnoštvom vitamina i ima pozitivne uzgojne karateristike, kod nas je zapostavljena, iako donosi odličnu zaradu.
Seme gorkog komorača se koristi u proizvodnji biljnih čajeva, eteričnih ulja, farmaceutskih preparata i različitih začina, a uzgajanje istog može vam doneti zaradu i do 5.000 evra po hektaru.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropska unija je jedan od globalnih lidera u organskoj proizvodnji, a udeo organskog poljoprivrednog zemljišta u EU dostigao je 10,5 odsto ukupne poljoprivredne površine još 2023. godine.
Dok se preko tajkunskih medija lažno predstavljaju kao nekakva hrabra "studentska lista" koja menja Srbiju, blokaderi su na prvom ozbiljnom testu i pred kamerama Informera pokazali svoje pravo, preplašeno lice.
Na propalom blokaderskom skupu koji je danas održan u Raški, pojavio se i rekto Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, koji se nalazi na blokaderskoj listi.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Policijski službenici Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona pronašli su i uhapsili dve osobe za kojima su bile raspisane interne poternice.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Boru uhapsili su S. G. (21) zbog sumnje da je u jednom selu u okolini Bora, upravljajući vozilom marke "audi" bez vozačke dozvole, oborio maloletno lice koje je vozilo bicikl, a zatim napustio lice mesta.
U stanu u novosadskoj ulici Molnar Đule došlo je do požara kada se zapalila veš mašina, a zahvaljujući brzoj intervenciji vatrogasaca sa dva vozila, vatra je ugašena i sprečena je veća materijalna šteta.
U toku jučerašnjeg dana na teritorjii glavnog grada otkrivene su čak tri laboratorije za proizvodnju marihuane u veštačkim uslovima, a po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšeno je ukupno sedam osoba.
Iranski vrhovni vođa ajatolah Modžtaba Hamnei zapretio je da će Iran i njegovi savznici naučiti Sjedinjene Američke Države lekcijama koje neće zaboraviti.
Američki politikolog Džon Miršajmer ocenio je u Evropskom parlamentu da se Evropa suočava sa ozbiljnom nestabilnošću, koju je povezao sa ratom u Ukrajini.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
Detaljno anatomsko istraživanje, koje je vodio Alfonso Cepeda-Emiliani sa Univerziteta u Santjagu de Komposteli, otkrilo je da titulu glavne erogene zone zapravo odnosi frenularna delta.
Američka tehnološka kompanija Gugl predstavila je novo ažuriranje svoje AI video platforme Vids, koje korisnicima omogućava da kreiraju personalizovane digitalne avatare.
Erotski model i nekadašnja striptizeta Vesna Počuča Šana ponovo je uspela da zapali internet - i to čim se pojavila u noćnom provodu sa atraktivnom drugaricom.
Anica Lazić, devojka glumca Lazara Ristovskog, objavila je snimak iz šminkernice na kojem se jasno vidi kako njen nos izgleda tri meseca nakon operacije.
Alen Dragosav, suprug pevačice Maje Berović, danas je uspešan biznismen, a malo je poznato da je put započeo kao vozač kamiona. Vremenom je izgradio sopstveni biznis, a njegova kompanija danas broji čak 83 zaposlena.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.