Od juče, 5. maja 2026. godine, Srbija je zvanično postala deo SEPA zone, što omogućava brža i jeftinija plaćanja u evrima sa EU i pridruženim zemljama.
Iako je sistem jedinstven, tarifnici 18 banaka u Srbiji se drastično razlikuju – istražili smo gde je najpovoljnije poslati, a gde primiti novac.
Glavna prednost SEPA sistema (Jedinstveno područje plaćanja u evrima) u odnosu na dosadašnji SWIFT je brzina – nalozi podneti do podneva biće realizovani istog dana. Ipak, cene variraju od fiksne naknade od nekoliko stotina dinara do visokih procenata koji za veće iznose dostižu i 45.000 dinara.
Foto: shutterstock/Informer
Kompletan cenovnik po bankama
👉RAJFAJZEN BANKA - Provizije zavise od paketa računa. Za devizni tekući račun u paketu, slanje novca (na šalteru ili e-bankingom) košta 0,50% (min 750, max 30.000 dinara). Prilivi do 10.000 evra se naplaćuju 0,35%, a za iznose preko 50.000 evra naknada ide do 45.000 dinara.
👉SRPSKA BANKA - Jedna od najpovoljnijih opcija za prilive: prijem novca iz inostranstva, kao i plata i penzija kroz SEPA sistem je besplatan. Slanje novca (doznaka) u zemlju ili inostranstvo košta fiksno 600 dinara, dok su humanitarne uplate bez naknade.
👉NLB KOMERCIJALNA BANKA - Slanje novca u inostranstvo iznosi 0,56% (min 800, max 32.000 dinara). Prenos članovima porodice u drugoj banci u evrima košta 0,40% (min 1.200, max 24.000 dinara). Prilivi se tarifiraju sa 0,28% (min 240, max 32.000 dinara).
👉MIRABANK - Ova banka koristi fiksne iznose: slanje do 20.000 evra košta 1.500 dinara, a preko tog iznosa 3.000 dinara. Prilivi su u potpunosti bez naknade.
👉YETTEL BANKA - Za odliv novca u inostranstvo naknada je 0,4% (min 600, max 4.000 dinara). Prijem sredstava se takođe naplaćuje 0,4%, ali sa drugačijim limitima (min 240, max 6.000 dinara). Humanitarne uplate su besplatne.
👉OTP BANKA - Slanje novca elektronskim nalogom košta 950 dinara, dok je papirni nalog na šalteru znatno skuplji – 2.550 dinara. Kroz uslugu „OTP ekspres“, slanje u inostranstvo je povoljnije (750 dinara elektronski, 2.000 dinara papirno).
Foto: Tanjug
👉BANKA INTEZA - Slanje novca iznosi 0,09% (min 300, max 5.500 dinara), dok je preko e-bankinga i m-bankinga povoljnije – 0,04% (min 150, max 2.750 dinara). Prijem novca se naplaćuje 0,06% (min 100, max 15.000 dinara).
👉ADRIATIC BANKA - Odliv evra košta 0,45% (min 900, max 18.000 dinara). Za prilive do 100 evra naknada je 180 dinara, a preko tog iznosa 0,18% (min 450, max 13.500 dinara).
👉ERSTE BANKA - Banka primenjuje fiksne tarife: bezgotovinski prenos novca (doznaka) košta 1.990 dinara, bez obzira da li se šalje u zemlju ili inostranstvo. Prijem novca (doznaka) košta fiksno 650 dinara.
👉AIKBANK - Prilivi su u ovoj banci besplatni. Slanje novca elektronskim putem iznosi 1% (min 600, max 1.750 dinara), dok su papirni nalozi fiksno 2.950 dinara.
👉PROKREDIT BANKA - Jednostavna tarifa: prilivi koštaju 2 evra, dok su odlivi (isključivo SHA opcija) fiksno 5 evra.
Foto: Shutterstock
👉ALTA BANKA - Slanje novca u inostranstvo košta 0,45% (min 720, max 27.000 dinara). Prijem novca do 100 evra košta 90 dinara, a preko tog iznosa 0,36% (min 450, max 27.000 dinara). Inostrane penzije do 100 evra oporezovane su sa 90 dinara.
👉ADIKO BANKA - Bezgotovinski prenos po nalogu fizičkog lica košta fiksno 10 evra, dok se prijem novca iz zemlje ili inostranstva naplaćuje 5 evra.
👉HALKBANK - Slanje novca putem e-bankinga je 550 RSD, dok je na šalteru 800 RSD. Svi SEPA prilivi se naplaćuju fiksno 400 RSD.
👉3BANK - Slanje i prijem do 20.000 evra košta fiksno 500 dinara. Za iznose preko 20.000 evra, provizija je 0,1% (min 2.400, max 6.000 dinara).
👉BANKA POŠTANSKA ŠTEDIONICA - Ova banka je uvela fiksnu naknadu za bezgotovinski prenos novca u SEPA sistemu u iznosu od 500 dinara.
👉UNICREDIT BANKA - Plaćanja u evrima su dostupna, ali tarifnici zavise od konkretnog paketa tekućeg računa koji klijent koristi.
Ako primate novac, najbolje je biti u AIK, Mirabank ili Srpskoj banci gde je usluga besplatna. Za slanje manjih iznosa elektronski, najpovoljnija je Banka Inteza, dok su za veće fiksne iznose konkurentne Poštanska štedionica i Prokredit banka.
Za korišćenje SEPA sistema neophodan je otvoren devizni račun u evrima. Sistem obuhvata ukupno 41 zemlju, uključujući članice EU i određene pridružene teritorije.
Crveni konac protiv uroka na rukama beba, dece i odraslih – šta Crkva kaže o crvenom koncu? Kako se u narodu pojavilo to praznoverje da crveni konac može da nas zaštiti od uroka i vradžbina? Evo šta je o tome govorio vladika Nikolaj Velimirović!
Prvi maj je ove godine pao u petak, što znači da pravoslavni hrišćani poste, što znači da ne roštiljamo i ne okrećemo prase na ražnju, rekao je teolog Aleksandar Đurđević.
Često se dešava da neki vernici badnjak od prošle godine čuvaju do sledećeg Božića. Teolog Aleksandar Đurđević objašnjava da li je bolje zapaliti ga ili okačiti na rodno drvo.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Crveni konac protiv uroka na rukama beba, dece i odraslih – šta Crkva kaže o crvenom koncu? Kako se u narodu pojavilo to praznoverje da crveni konac može da nas zaštiti od uroka i vradžbina? Evo šta je o tome govorio vladika Nikolaj Velimirović!
„Koalicija voljnih“ prelazi iz političkih saopštenja u konkretnu vojnu fazu: države okupljene oko Francuske i Velike Britanije održaće prve zajedničke vežbe u zemljama koje se graniče sa Ukrajinom, dok su Multinacionalne snage za Ukrajinu (MNF-U) proglašene spremnim za delovanje posle eventualnog prekida vatre.
Na propalom blokaderskom skupu koji je danas održan u Raški, pojavio se i rekto Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, koji se nalazi na blokaderskoj listi.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Milioni evra, tone kokaina, lažni identiteti i nemilosrdna borba za prevlast – iza imena balkanskih kartela krije se mračni svet u kojem se sve vrti oko novca, korupcije, nasilja i straha.
Carinski službenici su u saradnji sa policijom 17. jula 2026. godine na graničnom prelazu Horgoš sprečili pokušaj krijumčarenja 10 neprijavljenih pravoslavnih ikona.
Državljanin Bosne i Hercegovine Tomislav Petrović (38) oglašen je krivim i osuđen na jedinstvenu kaznu od osam godina i četiri meseca zatvora zbog teške saobraćajne nesreće na mostu kod Bačkog Petrovca, u kojoj je poginula majka troje dece S. J. (38), dok su njen suprug i ćerkice povređeni.
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa načelno je pristala da Saudijskoj Arabiji omogući obogaćivanje uranijuma na njenoj teritoriji, bez jednog od najstrožih međunarodnih mehanizama kontrole koji se koriste za sprečavanje tajnog razvoja nuklearnog oružja, objavio je Si-En-En.
Iran je izveo novi talas raketnih i bespilotnih udara na Kuvajt, pogodivši važan objekat naftne industrije i Akademiju bezbednosti, dok je posle napada izbio veliki požar, a gust dim bio vidljiv i na satelitskim snimcima.
Dvojica američkih vojnika su poginula, jedan se vodi kao nestao, dok su još četvorica ranjena u iranskom raketnom i bespilotnom napadu na vazduhoplovnu bazu Muvafak Salti u Jordanu, potvrdila je Američka centralna komanda (CENTCOM).
Većina građana Poljske prvi put se izjasnila protiv daljeg prihvatanja izbeglica iz Ukrajine, čime je zabeležen potpuni preokret raspoloženja u zemlji koja je od početka rata bila jedan od najglasnijih političkih saveznika Kijeva i glavno utočište za Ukrajince.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
Detaljno anatomsko istraživanje, koje je vodio Alfonso Cepeda-Emiliani sa Univerziteta u Santjagu de Komposteli, otkrilo je da titulu glavne erogene zone zapravo odnosi frenularna delta.
Američka tehnološka kompanija Gugl predstavila je novo ažuriranje svoje AI video platforme Vids, koje korisnicima omogućava da kreiraju personalizovane digitalne avatare.
Učesnica rijalitija Maja Marinković otvoreno je priznala da je tokom života imala veliki broj prekida trudnoće, kao i da je često koristila pilule za "dan posle".
Erotski model i nekadašnja striptizeta Vesna Počuča Šana ponovo je uspela da zapali internet - i to čim se pojavila u noćnom provodu sa atraktivnom drugaricom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.