Održavanje deviznog računa, trajni nalog, kao i elektronsko bankarstvo više nisu besplatni u pojedinim bankama. I druge usluge poskupele i do čak 70 odsto. Mnogi klijenti doživeli šok kada su dobili nove tarifnike bankarskih usluga
Mnogim građanima je nedavno stigla "čestitka" od banke sa novim tarifama usluga. Osim što su brojne usluge poskupele, banke su počela da naplaćuju i ono što je do sada bilo besplatno.
Tako su u tarifnike uvedene naknade za devizni račun, zatim za trajni nalog, a ono što je izazvalo najveću buru je početak naplate e-bankinga, koji je do sada bio besplatan. To je posebno iznerviralo klijente koji smatraju da banci plaćaju, a posao sami obavljaju umesto šalterskog službenika.
- Znači li to da ćemo i u kafanama i restoranima sami sebi točiti piće, služiti hranu, prazniti pepeljare. Što da ne! Nećemo prati sudove, a uštedećemo pare koje bi dali za bakšiš - bar neko vreme dok i to ne uvedu, kao i obavezno čišćenje sale i toaleta - metaforički je u jednom od mejlova koji su stigli na našu adresu odreagovala Katarina S. kada je dobila novi tarifnik banke.
Iako te cifre pojedinačno izgledaju kao sitan trošak (15, 20, 50, 100 dinara), koliko zapravo bankama damo na te provizije pravu cenu korišćenja bankarskih usluga možemo videti kada banke pošalju redovan godišnji izveštaj o svim naplaćenim naknadama u prošloj godini. One se najčešće kreću od nekoliko hiljada dinara, pa i više od stotinak evra.
Nadoknada gubitaka
Banke su se suočile sa smanjenjem prihoda, a jedan od načina kako su oni odlučili da se bore sa tim smanjenjem je povećanje ovih naknada i usluga
Mihailo Gajić, ekonomista
Prvo neprijatno iznenađenje koje su banke priredile svojim korisnicima od početka godine je poskupljenje održavanja tekućih računa, i to za bar 30 odsto. Zatim, skočila je i cena izdavanja čekova, SMS obaveštenja, ali je buru najviše izazvalo to što mnoge usluge više nisu besplatne.
Naknada umesto kamate
Prva stavka je plaćanje održavanje deviznog računa po 120 dinara, a koje je do sada uvek bilo besplatno.
- Kada sam pre nekoliko godina otvarala tekući račun u banci, rekli su mi da mi je otvoren i devizni račun. Kada sam im rekla da mi to ne treba i da nemam nikakve poslove sa devizama, poručili su mi da ga dobijam po automatizmu i da me to ništa ne košta. Ni evro nije realizovan na tom računu, a sada ću morati za njega da plaćam 120 dinara svakog meseca, bilo da ima ili nema nikakvih transakcija - kaže Nadežda Bakić iz Niša i dodaje:
- Dobila sam i obaveštenje da će mi se naplaćivati i trajni nalozi. Za sve komunalije i druge mesečne obaveza sam napravila trajni nalog, muž i ja ih imamo ukupno 10. Dakle, sad će mi i za to uzeti još 150 dinara svakog meseca.
Šta je poskupelo, a šta je počelo da se plaća
USLUGE KOJE SU BILE BESPLATNE
Devizni račun - održavanje 120 dinara mesečno Plaćanje računa e-bankingom - 25 dinara po nalogu Trajni nalog - 15 dinara po transakciji Plaćanje na rate bez kamate - 50 dinara po rati Upit stanja na bankomatu kreditna kartica - 40 dinara
USLUGE KOJE SU POSKUPELE
USLUGA STARA CENA NOVA CENA PROCENAT POSKUPLJENJA Održavanje računa 160 190 20% SMS obaveštenje 70 100 40% Isplata na bankomatu ili šalteru druge banke min. 150 min. 200 33% Isplata novca u inostranstvu min. 240 min. 360 50% Zamena kartice (oštećena/izgubljena) 300 500 66% Reizdavanje PIN-a 300 400 33% Izdavanje potvrda 350 400 14%
*iznosi su u dinarima
Da su banke ciljano poskupele ili počele da naplaćuju najpopularnije usluge koje stanovništvo radi i često koristi, dokazuje i to što će se od sada plaćati i kupovina kreditnom karticom na rate bez kamate. Do sada je bilo dovoljno da provučete karticu u radnji sa kojom banka ima ugovor i da vam iznos bude podeljen na tri ili šest rata bez ikakve naknade. Međutim, ubuduće će za svaku ratu banka naplatiti naknadu od 50 dinara. Dakle, za šest rata, banci ćete platiti ukupno 300 dinara.
Kap koja je prelila čašu je naplata elektronskog bankarstva - za svaku transakciju po 25 dinara. Ovaj način plaćanja banke su velikodušno promovisale kao besplatnu olakšicu koja nas spasava od čekanja u redovima, a uzgred značajno smanjuje obaveze radnika u filijalama.Predsednik udruženja "Efektiva" Dejan Gavrilović smatra da su bankari sada pokazali svoje pravo lice.
NBS: Obavezno informisanje korisnika
U Narodnoj banci Srbije ističu da svaka banka samostalno odlučuje o ceni svojih usluga, a da je na građanima da biraju onu koja im nudi povoljnije uslove.
- S obzirom na to da u Srbiji trenutno posluje 26 banaka, svakoj banci je u interesu da ima konkurentnu ponudu svojih usluga. Banke, u skladu sa Zakonom o platnim uslugama, mogu da menjaju cene svojih proizvoda, ali imaju obavezu da informišu svoje korisnike pismenim putem - najmanje dva meseca ranije. Klijent nije dužan da prihvati povećanje naknada za platne usluge koje banka pruža i može raskinuti okvirni ugovor s bankom bez plaćanja naknade i drugih troškova. Banke moraju najkasnije 15 dana pre početka primene, na vidnom mestu u poslovnim prostorijama i na internet stranici da istaknu troškove koje naplaćuju korisnicima - objašnjavaju u NBS, na čijem sajtu možete naći uporedne tabele sa naknadama koje banke naplaćuju.
- Ne zanima ih stanje u društvu, već samo gledaju svoju korist i kako da što više povećaju svoju zaradu! Strašno je što to rade u doba korone. Ne solidarišu se sa svojim klijentima, ne zanima ih što su ljudi mahom u teškoj situaciji, ne razmišljaju da li ljudi imaju novca, da li uopšte primaju platu ili su ostali bez posla. Ne interesuje ih što mnogi sada imaju nikad manje para zbog smanjenog obima posla. Narodna banka Srbije donosi moratorijume i olakšice da bi pomogla napaćenom narodu, a oni povećavaju cene svojih usluga. Sramota! - kaže on i dodaje:
- Razne provizije, nadoknade za transakcije, održavanje računa... Sve su to naizgled sitne cifre koje su oni sada povećali za pet, deset ili 20 dinara. Ipak, ako uzmemo u obzir da svaka od ovih banaka ima veliki broj korisnika koji će u toku meseca izvršiti barem nekoliko ovih usluga možemo zaključiti da su one i te kako na dobitku, velike su to pare - objašnjava on.
Prvi čovek "Efektive" istakao je da je još strašnije što je su banke povećale cene održavanja računa, što je još jedna fantomska usluga za koju niko ne zna šta tačno predstavlja, a o naplati elektronskog bankarstva kaže:
- Zapravo se sve svodi na igru brojeva. Banka je pustila besplatno korisnicima e-banking i s vremenom došla je do određenog broja transakcija. Da kažemo da je to 100.000 transakcija. Izračunali su da ako sada svaku naplate 25 dinara, to će im biti čista zarada od dva i po miliona dinara na mesečnom nivou - smatra Gavrilović.
Gajić: Banke nadoknađuju gubitke
Ekonomista Mihailo Gajić smatra da banke na ovaj način nadoknađuju gubitke.
- Banke su se suočile sa smanjenjem prihoda, a jedan od načina kako su oni odlučili da se bore sa tim smanjenjem je povećanje ovih naknada i usluga. To nije bilo iznenada, najavljeno je nekoliko meseci unapred, dovoljno da mi znamo šta nas čeka. Najveći problem je u tome što mi ne čitamo mala slova na ugovorima koji često mogu imati velike reperkusije po naš život i odnose sa bankama. Molim vas, budite odgovorni prema sebi i dobro promislite pre nego što budete koristili neke pojedinačne bankarske usluge. Najbolju stvar koju svako od nas može da uradi je da pogleda te troškove koji se dobijaju u bankarskom cenovniku, tako da kada otvorite račun, dobijete tačan spisak usluga koji se naplaćuju i po kojoj ceni, s vremena na vreme se taj spisak i ažurira, usvajaju neke nove usluge i menja se bankarski cenovnik - rekao je Gajić za TV Prva.
Problematična potraživanja dužnika prodaju i banke. To je razlog sve učestalijih poziva raznih agencija, koje teraju građane da uplate neizmirena dugovanja za kredit ili mobilni telefon. Udruženje potrošača Efektiva upozorava da to nije po zakonu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Problematična potraživanja dužnika prodaju i banke. To je razlog sve učestalijih poziva raznih agencija, koje teraju građane da uplate neizmirena dugovanja za kredit ili mobilni telefon. Udruženje potrošača Efektiva upozorava da to nije po zakonu.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević do srži je raskrinkao finansijske mahinacije blokaderskog glumca i reditelja Dragana Bjelogrlića, koji je, kako je eksluzivno obelodanio naš medij, zgrnuo milione.
Gordan Kičić, glumac-blokader koji na svakom mestu i u svakoj prilici napada vlast, postao je tajkun zahvaljujući poslovima sa državom posle dolaska Srpske napredne stranke (SNS) na vlast.
Predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić učestvovala je kao gošća na događaju „The POLITICO Speakeasy” koji se održava u okviru GLOBSEC Foruma 2026.
Mila Pajić, koja se nalazi u Hrvatskoj nakon što je u Srbiji optužena za rušenje državnog poretka, sada postaje zvezda tamošnjeg filma, gde će biti predstavljena kao žrtva režima u Srbiji.
Predsednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević prokomentarisao je prijem povodom Dana nezavisnosti Crne Gore, koji je upriličio premijer Milojko Spajić, istakavši da je tamo bilo prisutnih za "ukupno 350 godina robije".
Samo na TV Informer danas u 13.30 ekskluzivna saznanja o poslovanju trojice najvećih blokadera - Dragana Bjelogrlića, Gordana Kičića i Tihomira Stanića.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Kako Informer nezvanično saznaje, policija u prisustvu tužilaca Višeg javnog tužilaštva u Beogradu i policije u Inđiji, pronašla je telo za koje se sumnja da je Aleksandar Nešović.
Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da je u dosadašnjem toku istrage, koja se vodi protiv 10 lica zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili različita krivična dela u vezi sa krivičnim delom teško ubistvo izvršeno na štetu A.N., za čijim telom se i dalje traga, ovo tužilaštvo donelo je ukupno 70 naredbi za različita veštačenja.
Molotovljev koktel bačen je noćas oko dva sata na poznati ugostiteljski objekat u beogradskom naselju Vračar čiji je vlasnik Vuk Bajrušević, prva žrtva "zemunskog" klana, kojeg je ekipa Informera zatekla ispred kafića.
Šest splavova je izgorelo u požaru koji je izbio na makiškoj strani Ade Ciganlije, dok su dva splava vatrogasci-spasioci uspeli da izvuku i spreče njihovo potpuno uništenje. Intervencija na terenu i dalje traje kako bi se osiguralo da se vatra ne proširi na okolne objekte.
Kako Informer nezvanično saznaje, mladić M. D. (24) koji je uhapšen jer je danas u restoranu "Džeri" ranio vlasnika G.S. angažovan je od strane tzv "vračarskog klana".
Diplomatski sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana bio bi onemogućen ukoliko bi Teheran uveo sistem naplate prolaza kroz Ormuski moreuz, izjavio je danas američki državni sekretar Marko Rubio.
Mađarski premijer Peter Mađar izjavio je danas da misli da će se, kada se rat u Ukrajini završi, cela Evropska unija vratiti kupovini ruskog gasa jer je jeftiniji od onog koji se isporučuje preko Baltičkog mora.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas ponovo je uspela ono što je u Briselu pre nje delovalo gotovo nemoguće da natera Evropsku komisiju da javno pere ruke od njenih izjava.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmiitrij Medvedev zjavio je da zapadne izjave podrške i lažna obećanja o ulasku u NATO ili Evropske unije neće zaustaviti sistemski raspad Ukrajine.
Radmila Savićević jedna je od najomiljenijih srpskih glumica, a mnogi njeni intervjui i mudre reči koje je tokom života izgovorila i danas se prepričavaju.
Glumac Zoran Rankić, poznat po ulozi Popare iz "Srećnih ljudi" u penziju je otišao tako što je ostavio oproštajnu poruku kolegama iz Beogradskog dramskog pozorišta, skočio kroz prozor i pobegao.
Srpski glumci Ljiljana Stjepanović, Ivan Bekjarev, Dragan Mićanović i Taško Načić imali su ozbiljnih neprijatnosti u privatnom životu zbog svojih uloga.
Poznata glumica Trejsi Šo (52), nekadašnja zvezda serije "Coronation Street", saopštila je u potresnom video obraćanju da ima rak dojke i da već sledeće nedelje kreće na agresivne hemoterapije.
Mnogi ljubitelji pasa teško biraju između Zlatnog retrivera i Border kolija, jer su obe rase poznate po inteligenciji, privrženosti i blagoj naravi. Upravo zato poslednjih godina veliku popularnost stiče njihov mešanac poznat kao Goli.
PlayStation 5 može da stoji uspravno ili položeno, ali način postavljanja nije važan samo zbog izgleda. Položaj konzole može da utiče na hlađenje, stabilnost i dugotrajnost uređaja, naročito kod starijih verzija PS5 modela.
Kada žena promeni frizuru, često se kaže da je spremna za novo poglavlje - a Milica Jokić je ovoga puta rešila da to poglavlje bude glasno, smelo i potpuno drugačije od svega što je publika do sada navikla da vidi od nje!
Muzička scena ostala je zatečena vestima da su Mihajlo Veruović Vojaž i Igor Panić Nući, nekada nerazdvojni saradnici i prijatelji, stavili tačku na odnos koji je godinama važio za jedan od najčvršćih na domaćoj estradi.
Pevačica Tanja Banđur devedesetih je sa Igorem Todorovićem činila sastav "Dr Igi", a onda su se odjednom povukli sa scene, međutim, sada ponovo nastupaju.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar