DA LI STE I VI NA OVOM SPISKU? BANKE UVELE NOVE TROŠKOVE! Ljudi u šoku! DA LI JE VREME ZA PROMENU?
Podeli vest
Održavanje deviznog računa, trajni nalog, kao i elektronsko bankarstvo više nisu besplatni u pojedinim bankama. I druge usluge poskupele i do čak 70 odsto. Mnogi klijenti doživeli šok kada su dobili nove tarifnike bankarskih usluga
Mnogim građanima je nedavno stigla "čestitka" od banke sa novim tarifama usluga. Osim što su brojne usluge poskupele, banke su počela da naplaćuju i ono što je do sada bilo besplatno.
Tako su u tarifnike uvedene naknade za devizni račun, zatim za trajni nalog, a ono što je izazvalo najveću buru je početak naplate e-bankinga, koji je do sada bio besplatan. To je posebno iznerviralo klijente koji smatraju da banci plaćaju, a posao sami obavljaju umesto šalterskog službenika.
Problematična potraživanja dužnika prodaju i banke. To je razlog sve učestalijih poziva raznih agencija, koje teraju građane da uplate neizmirena dugovanja za kredit ili mobilni telefon. Udruženje potrošača Efektiva upozorava da to nije po zakonu.
21.04.2021
08:54
- Znači li to da ćemo i u kafanama i restoranima sami sebi točiti piće, služiti hranu, prazniti pepeljare. Što da ne! Nećemo prati sudove, a uštedećemo pare koje bi dali za bakšiš - bar neko vreme dok i to ne uvedu, kao i obavezno čišćenje sale i toaleta - metaforički je u jednom od mejlova koji su stigli na našu adresu odreagovala Katarina S. kada je dobila novi tarifnik banke.
Iako te cifre pojedinačno izgledaju kao sitan trošak (15, 20, 50, 100 dinara), koliko zapravo bankama damo na te provizije pravu cenu korišćenja bankarskih usluga možemo videti kada banke pošalju redovan godišnji izveštaj o svim naplaćenim naknadama u prošloj godini. One se najčešće kreću od nekoliko hiljada dinara, pa i više od stotinak evra.
Nadoknada gubitaka
Banke su se suočile sa smanjenjem prihoda, a jedan od načina kako su oni odlučili da se bore sa tim smanjenjem je povećanje ovih naknada i usluga
Mihailo Gajić, ekonomista
Prvo neprijatno iznenađenje koje su banke priredile svojim korisnicima od početka godine je poskupljenje održavanja tekućih računa, i to za bar 30 odsto. Zatim, skočila je i cena izdavanja čekova, SMS obaveštenja, ali je buru najviše izazvalo to što mnoge usluge više nisu besplatne.
Naknada umesto kamate
Prva stavka je plaćanje održavanje deviznog računa po 120 dinara, a koje je do sada uvek bilo besplatno.
- Kada sam pre nekoliko godina otvarala tekući račun u banci, rekli su mi da mi je otvoren i devizni račun. Kada sam im rekla da mi to ne treba i da nemam nikakve poslove sa devizama, poručili su mi da ga dobijam po automatizmu i da me to ništa ne košta. Ni evro nije realizovan na tom računu, a sada ću morati za njega da plaćam 120 dinara svakog meseca, bilo da ima ili nema nikakvih transakcija - kaže Nadežda Bakić iz Niša i dodaje:
- Dobila sam i obaveštenje da će mi se naplaćivati i trajni nalozi. Za sve komunalije i druge mesečne obaveza sam napravila trajni nalog, muž i ja ih imamo ukupno 10. Dakle, sad će mi i za to uzeti još 150 dinara svakog meseca.
Šta je poskupelo, a šta je počelo da se plaća
USLUGE KOJE SU BILE BESPLATNE
Devizni račun - održavanje 120 dinara mesečno Plaćanje računa e-bankingom - 25 dinara po nalogu Trajni nalog - 15 dinara po transakciji Plaćanje na rate bez kamate - 50 dinara po rati Upit stanja na bankomatu kreditna kartica - 40 dinara
USLUGE KOJE SU POSKUPELE
USLUGA STARA CENA NOVA CENA PROCENAT POSKUPLJENJA Održavanje računa 160 190 20% SMS obaveštenje 70 100 40% Isplata na bankomatu ili šalteru druge banke min. 150 min. 200 33% Isplata novca u inostranstvu min. 240 min. 360 50% Zamena kartice (oštećena/izgubljena) 300 500 66% Reizdavanje PIN-a 300 400 33% Izdavanje potvrda 350 400 14%
*iznosi su u dinarima
Da su banke ciljano poskupele ili počele da naplaćuju najpopularnije usluge koje stanovništvo radi i često koristi, dokazuje i to što će se od sada plaćati i kupovina kreditnom karticom na rate bez kamate. Do sada je bilo dovoljno da provučete karticu u radnji sa kojom banka ima ugovor i da vam iznos bude podeljen na tri ili šest rata bez ikakve naknade. Međutim, ubuduće će za svaku ratu banka naplatiti naknadu od 50 dinara. Dakle, za šest rata, banci ćete platiti ukupno 300 dinara.
Kap koja je prelila čašu je naplata elektronskog bankarstva - za svaku transakciju po 25 dinara. Ovaj način plaćanja banke su velikodušno promovisale kao besplatnu olakšicu koja nas spasava od čekanja u redovima, a uzgred značajno smanjuje obaveze radnika u filijalama.Predsednik udruženja "Efektiva" Dejan Gavrilović smatra da su bankari sada pokazali svoje pravo lice.
NBS: Obavezno informisanje korisnika
U Narodnoj banci Srbije ističu da svaka banka samostalno odlučuje o ceni svojih usluga, a da je na građanima da biraju onu koja im nudi povoljnije uslove.
- S obzirom na to da u Srbiji trenutno posluje 26 banaka, svakoj banci je u interesu da ima konkurentnu ponudu svojih usluga. Banke, u skladu sa Zakonom o platnim uslugama, mogu da menjaju cene svojih proizvoda, ali imaju obavezu da informišu svoje korisnike pismenim putem - najmanje dva meseca ranije. Klijent nije dužan da prihvati povećanje naknada za platne usluge koje banka pruža i može raskinuti okvirni ugovor s bankom bez plaćanja naknade i drugih troškova. Banke moraju najkasnije 15 dana pre početka primene, na vidnom mestu u poslovnim prostorijama i na internet stranici da istaknu troškove koje naplaćuju korisnicima - objašnjavaju u NBS, na čijem sajtu možete naći uporedne tabele sa naknadama koje banke naplaćuju.
- Ne zanima ih stanje u društvu, već samo gledaju svoju korist i kako da što više povećaju svoju zaradu! Strašno je što to rade u doba korone. Ne solidarišu se sa svojim klijentima, ne zanima ih što su ljudi mahom u teškoj situaciji, ne razmišljaju da li ljudi imaju novca, da li uopšte primaju platu ili su ostali bez posla. Ne interesuje ih što mnogi sada imaju nikad manje para zbog smanjenog obima posla. Narodna banka Srbije donosi moratorijume i olakšice da bi pomogla napaćenom narodu, a oni povećavaju cene svojih usluga. Sramota! - kaže on i dodaje:
- Razne provizije, nadoknade za transakcije, održavanje računa... Sve su to naizgled sitne cifre koje su oni sada povećali za pet, deset ili 20 dinara. Ipak, ako uzmemo u obzir da svaka od ovih banaka ima veliki broj korisnika koji će u toku meseca izvršiti barem nekoliko ovih usluga možemo zaključiti da su one i te kako na dobitku, velike su to pare - objašnjava on.
Prvi čovek "Efektive" istakao je da je još strašnije što je su banke povećale cene održavanja računa, što je još jedna fantomska usluga za koju niko ne zna šta tačno predstavlja, a o naplati elektronskog bankarstva kaže:
- Zapravo se sve svodi na igru brojeva. Banka je pustila besplatno korisnicima e-banking i s vremenom došla je do određenog broja transakcija. Da kažemo da je to 100.000 transakcija. Izračunali su da ako sada svaku naplate 25 dinara, to će im biti čista zarada od dva i po miliona dinara na mesečnom nivou - smatra Gavrilović.
Gajić: Banke nadoknađuju gubitke
Ekonomista Mihailo Gajić smatra da banke na ovaj način nadoknađuju gubitke.
- Banke su se suočile sa smanjenjem prihoda, a jedan od načina kako su oni odlučili da se bore sa tim smanjenjem je povećanje ovih naknada i usluga. To nije bilo iznenada, najavljeno je nekoliko meseci unapred, dovoljno da mi znamo šta nas čeka. Najveći problem je u tome što mi ne čitamo mala slova na ugovorima koji često mogu imati velike reperkusije po naš život i odnose sa bankama. Molim vas, budite odgovorni prema sebi i dobro promislite pre nego što budete koristili neke pojedinačne bankarske usluge. Najbolju stvar koju svako od nas može da uradi je da pogleda te troškove koji se dobijaju u bankarskom cenovniku, tako da kada otvorite račun, dobijete tačan spisak usluga koji se naplaćuju i po kojoj ceni, s vremena na vreme se taj spisak i ažurira, usvajaju neke nove usluge i menja se bankarski cenovnik - rekao je Gajić za TV Prva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Problematična potraživanja dužnika prodaju i banke. To je razlog sve učestalijih poziva raznih agencija, koje teraju građane da uplate neizmirena dugovanja za kredit ili mobilni telefon. Udruženje potrošača Efektiva upozorava da to nije po zakonu.
Dogovor sa Iranom moguć je samo ako Teheran odustane od nuklearnog oružja, poručio je američki predsednik Donald Tramp, uz ocenu da je to suština svakog budućeg sporazuma između Vašingtona i Islamske Republike.
Sistemska nestašica avionskog goriva mogla bi da pogodi evropske aerodrome ako se prolaz kroz Ormuski moreuz ne uspostavi u naredne tri nedelje, upozorila je evropska aerodromska industrija.
Upozoravajuće reči predsednika Srbije Aleksandra Vučića da se svet nalazi u totalnom haosu i da će biti teško sprečiti izbijanje Trećeg svetskog rata bile su povod za dežurne politikantske narikače u Srbiji da krenu sa napadima i uvredama.
Pokušaj blokadera zgubidana da uzdignu političara i čoveka koji prikriva veliku tragediju na Filozofskom fakultetu - Vladana Đokića, završio je neslavno.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije "Na merama" otkrili smo vam o čemu su pričali blokaderi Gagi Jovanović i Jelena Kleut, čime se u slobodno vreme bavi još jedan blokader - glumac Dragan Bjelogrlić, kuda je išao političar Vladan Đokić, da li se pevač Beki Bekić snašao u ulozi dede, kako je samozvanom revolucionaru Jovu Bakiću propao "pokušaj" dinstanja na protestu…
Predsednik Srpske radikalne stranke profesor doktor Vojislav Šešelj gostujući u Info jutru objasnio je novi ugao gledanja na smrt studentkinje na Filozofskom fakultetu.
"Srpski dnevnik" postavlja standarde kada je reč o informativnim emisijama i ponovo je najgledaniji na svim kablovskim televizijama bez nacionalne frekvencije.
Stanovnik Foče K.A. (51) je, tokom naloženog policijskog pretresa njegovog stana, u panici kroz prozor bacio kesu sa heroinom, ne sluteći da ga s druge strane već posmatraju policijski službenici.
Dečak (16), koji se sumnjiči da je u Obrenovcu nasmrt izbo Mirelu M. (51), nevenčanu suprugu svog dede, dok je dedu Milana P. (77) ranio, tereti se za krivično delo ubistvo. S obzirom na to da je u pitanju stariji maloletnik, ovaj dečak je krivično odgovorno lice, te je uhapšen i određen mu je pritvor po nalogu sudije za maloletnike.
Devojčica Dž.N. (15), koja je upravljala električnim trotinetom u trenutku teške saobraćajne nesreće kod Novog Pazara, zadobila je višestruke prelome ruke i trenutno se nalazi van životne opasnosti, potvrđeno je za Informer iz medicinskih izvora.
Društvene mreže preplavljene su oproštajnim porukama od devojčice M.R. (16), učenice prvog razreda srednje škole u Novom Pazaru, koja je danas poginula dok je sa drugaricom vozila trotinet.
Bivša američka potpredsednica Kamala Haris izjavila je da razmatra novu kandidaturu na predsedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama 2028. godine, čime je prvi put javno potvrdila da bi mogla ponovo da uđe u trku za Belu kuću.
Kina razmatra isporuku sistema protivvazdušne odbrane Iranu u narednim nedeljama, dok Teheran navodno koristi primirje da uz pomoć ključnih stranih partnera obnovi deo vojne infrastrukture.
Brod misije Artemis 2 uspešno se vratio na Zemlju posle istorijskog leta oko Meseca, čime je NASA završila prvu pilotiranu lunarnu misiju posle više decenija.
Sjedinjene Američke Države spremne su da podrže ekonomiju Mađarske i upotrebe punu ekonomsku snagu za jačanje te zemlje, izjavio je američki predsednik Donald Tramp, uz poruku da Vašington računa na ulaganja u budući rast Mađarske pod daljim vođstvom Viktora Orbana.
Drugi brak mnogima donosi više harmonije i međusobnog razumevanja. Pet razloga zbog kojih se često smatra da je upravo taj brak mirniji i uspešniji od prvog.
Lizi Džejd Grambridž je žena koja zbog svoje visine često privlači veliku pažnju gde god da se pojavi. Visoka je 193 cm, što je čini znatno višom od svog dečka, a sada je objasnila kako to utiče na njihov odnos.
Turski karanfil je šaren i mirisan dvogodišnji ukrasni cvet koji lako uspeva u baštama i saksijama, cveta od proleća do kraja leta, otporan je na hladnoću i jednostavan za negu, a naše bake su ga uvek imale u svoijim baštama.
Bivša rijaliti učesnica Ljuba Pantović žestoko je komentarisala Maju Marinković, koja se umešala u brak njene ćerke Aleksandre Subotić i zeta Pece Raspopovića.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar