DA LI STE I VI NA OVOM SPISKU? BANKE UVELE NOVE TROŠKOVE! Ljudi u šoku! DA LI JE VREME ZA PROMENU?
Podeli vest
Održavanje deviznog računa, trajni nalog, kao i elektronsko bankarstvo više nisu besplatni u pojedinim bankama. I druge usluge poskupele i do čak 70 odsto. Mnogi klijenti doživeli šok kada su dobili nove tarifnike bankarskih usluga
Mnogim građanima je nedavno stigla "čestitka" od banke sa novim tarifama usluga. Osim što su brojne usluge poskupele, banke su počela da naplaćuju i ono što je do sada bilo besplatno.
Tako su u tarifnike uvedene naknade za devizni račun, zatim za trajni nalog, a ono što je izazvalo najveću buru je početak naplate e-bankinga, koji je do sada bio besplatan. To je posebno iznerviralo klijente koji smatraju da banci plaćaju, a posao sami obavljaju umesto šalterskog službenika.
Problematična potraživanja dužnika prodaju i banke. To je razlog sve učestalijih poziva raznih agencija, koje teraju građane da uplate neizmirena dugovanja za kredit ili mobilni telefon. Udruženje potrošača Efektiva upozorava da to nije po zakonu.
21.04.2021
08:54
- Znači li to da ćemo i u kafanama i restoranima sami sebi točiti piće, služiti hranu, prazniti pepeljare. Što da ne! Nećemo prati sudove, a uštedećemo pare koje bi dali za bakšiš - bar neko vreme dok i to ne uvedu, kao i obavezno čišćenje sale i toaleta - metaforički je u jednom od mejlova koji su stigli na našu adresu odreagovala Katarina S. kada je dobila novi tarifnik banke.
Iako te cifre pojedinačno izgledaju kao sitan trošak (15, 20, 50, 100 dinara), koliko zapravo bankama damo na te provizije pravu cenu korišćenja bankarskih usluga možemo videti kada banke pošalju redovan godišnji izveštaj o svim naplaćenim naknadama u prošloj godini. One se najčešće kreću od nekoliko hiljada dinara, pa i više od stotinak evra.
Nadoknada gubitaka
Banke su se suočile sa smanjenjem prihoda, a jedan od načina kako su oni odlučili da se bore sa tim smanjenjem je povećanje ovih naknada i usluga
Mihailo Gajić, ekonomista
Prvo neprijatno iznenađenje koje su banke priredile svojim korisnicima od početka godine je poskupljenje održavanja tekućih računa, i to za bar 30 odsto. Zatim, skočila je i cena izdavanja čekova, SMS obaveštenja, ali je buru najviše izazvalo to što mnoge usluge više nisu besplatne.
Naknada umesto kamate
Prva stavka je plaćanje održavanje deviznog računa po 120 dinara, a koje je do sada uvek bilo besplatno.
- Kada sam pre nekoliko godina otvarala tekući račun u banci, rekli su mi da mi je otvoren i devizni račun. Kada sam im rekla da mi to ne treba i da nemam nikakve poslove sa devizama, poručili su mi da ga dobijam po automatizmu i da me to ništa ne košta. Ni evro nije realizovan na tom računu, a sada ću morati za njega da plaćam 120 dinara svakog meseca, bilo da ima ili nema nikakvih transakcija - kaže Nadežda Bakić iz Niša i dodaje:
- Dobila sam i obaveštenje da će mi se naplaćivati i trajni nalozi. Za sve komunalije i druge mesečne obaveza sam napravila trajni nalog, muž i ja ih imamo ukupno 10. Dakle, sad će mi i za to uzeti još 150 dinara svakog meseca.
Šta je poskupelo, a šta je počelo da se plaća
USLUGE KOJE SU BILE BESPLATNE
Devizni račun - održavanje 120 dinara mesečno Plaćanje računa e-bankingom - 25 dinara po nalogu Trajni nalog - 15 dinara po transakciji Plaćanje na rate bez kamate - 50 dinara po rati Upit stanja na bankomatu kreditna kartica - 40 dinara
USLUGE KOJE SU POSKUPELE
USLUGA STARA CENA NOVA CENA PROCENAT POSKUPLJENJA Održavanje računa 160 190 20% SMS obaveštenje 70 100 40% Isplata na bankomatu ili šalteru druge banke min. 150 min. 200 33% Isplata novca u inostranstvu min. 240 min. 360 50% Zamena kartice (oštećena/izgubljena) 300 500 66% Reizdavanje PIN-a 300 400 33% Izdavanje potvrda 350 400 14%
*iznosi su u dinarima
Da su banke ciljano poskupele ili počele da naplaćuju najpopularnije usluge koje stanovništvo radi i često koristi, dokazuje i to što će se od sada plaćati i kupovina kreditnom karticom na rate bez kamate. Do sada je bilo dovoljno da provučete karticu u radnji sa kojom banka ima ugovor i da vam iznos bude podeljen na tri ili šest rata bez ikakve naknade. Međutim, ubuduće će za svaku ratu banka naplatiti naknadu od 50 dinara. Dakle, za šest rata, banci ćete platiti ukupno 300 dinara.
Kap koja je prelila čašu je naplata elektronskog bankarstva - za svaku transakciju po 25 dinara. Ovaj način plaćanja banke su velikodušno promovisale kao besplatnu olakšicu koja nas spasava od čekanja u redovima, a uzgred značajno smanjuje obaveze radnika u filijalama.Predsednik udruženja "Efektiva" Dejan Gavrilović smatra da su bankari sada pokazali svoje pravo lice.
NBS: Obavezno informisanje korisnika
U Narodnoj banci Srbije ističu da svaka banka samostalno odlučuje o ceni svojih usluga, a da je na građanima da biraju onu koja im nudi povoljnije uslove.
- S obzirom na to da u Srbiji trenutno posluje 26 banaka, svakoj banci je u interesu da ima konkurentnu ponudu svojih usluga. Banke, u skladu sa Zakonom o platnim uslugama, mogu da menjaju cene svojih proizvoda, ali imaju obavezu da informišu svoje korisnike pismenim putem - najmanje dva meseca ranije. Klijent nije dužan da prihvati povećanje naknada za platne usluge koje banka pruža i može raskinuti okvirni ugovor s bankom bez plaćanja naknade i drugih troškova. Banke moraju najkasnije 15 dana pre početka primene, na vidnom mestu u poslovnim prostorijama i na internet stranici da istaknu troškove koje naplaćuju korisnicima - objašnjavaju u NBS, na čijem sajtu možete naći uporedne tabele sa naknadama koje banke naplaćuju.
- Ne zanima ih stanje u društvu, već samo gledaju svoju korist i kako da što više povećaju svoju zaradu! Strašno je što to rade u doba korone. Ne solidarišu se sa svojim klijentima, ne zanima ih što su ljudi mahom u teškoj situaciji, ne razmišljaju da li ljudi imaju novca, da li uopšte primaju platu ili su ostali bez posla. Ne interesuje ih što mnogi sada imaju nikad manje para zbog smanjenog obima posla. Narodna banka Srbije donosi moratorijume i olakšice da bi pomogla napaćenom narodu, a oni povećavaju cene svojih usluga. Sramota! - kaže on i dodaje:
- Razne provizije, nadoknade za transakcije, održavanje računa... Sve su to naizgled sitne cifre koje su oni sada povećali za pet, deset ili 20 dinara. Ipak, ako uzmemo u obzir da svaka od ovih banaka ima veliki broj korisnika koji će u toku meseca izvršiti barem nekoliko ovih usluga možemo zaključiti da su one i te kako na dobitku, velike su to pare - objašnjava on.
Prvi čovek "Efektive" istakao je da je još strašnije što je su banke povećale cene održavanja računa, što je još jedna fantomska usluga za koju niko ne zna šta tačno predstavlja, a o naplati elektronskog bankarstva kaže:
- Zapravo se sve svodi na igru brojeva. Banka je pustila besplatno korisnicima e-banking i s vremenom došla je do određenog broja transakcija. Da kažemo da je to 100.000 transakcija. Izračunali su da ako sada svaku naplate 25 dinara, to će im biti čista zarada od dva i po miliona dinara na mesečnom nivou - smatra Gavrilović.
Gajić: Banke nadoknađuju gubitke
Ekonomista Mihailo Gajić smatra da banke na ovaj način nadoknađuju gubitke.
- Banke su se suočile sa smanjenjem prihoda, a jedan od načina kako su oni odlučili da se bore sa tim smanjenjem je povećanje ovih naknada i usluga. To nije bilo iznenada, najavljeno je nekoliko meseci unapred, dovoljno da mi znamo šta nas čeka. Najveći problem je u tome što mi ne čitamo mala slova na ugovorima koji često mogu imati velike reperkusije po naš život i odnose sa bankama. Molim vas, budite odgovorni prema sebi i dobro promislite pre nego što budete koristili neke pojedinačne bankarske usluge. Najbolju stvar koju svako od nas može da uradi je da pogleda te troškove koji se dobijaju u bankarskom cenovniku, tako da kada otvorite račun, dobijete tačan spisak usluga koji se naplaćuju i po kojoj ceni, s vremena na vreme se taj spisak i ažurira, usvajaju neke nove usluge i menja se bankarski cenovnik - rekao je Gajić za TV Prva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Problematična potraživanja dužnika prodaju i banke. To je razlog sve učestalijih poziva raznih agencija, koje teraju građane da uplate neizmirena dugovanja za kredit ili mobilni telefon. Udruženje potrošača Efektiva upozorava da to nije po zakonu.
Sramna scena zabeležena je u Zemunu, gde je jedna starija sugrađanka morala peške da se probija kroz gužvu, budući da saobraćaj nije funkcionisao na mestu gde su se blokaderi okupili.
Poznati biznismen Branko Babić, koji je poslednjih meseci ozbiljno nagazio blokadere i zadao im velike muke na društvenim mrežama jer razobličava njihove laži, ali i namere u rušenju Srbije, ponovo je na duhoviti način opleo po nekadašnjem košarkašu, a sada zgubidanu broj jedan Vladimiru Štimcu.
Favorizovanje Albanije u procesu proširenja EU je potpuno neprihvatljivo, kaže šef poslaničke grupe Slobodarske stranke Austrije (FPO) u bečkom parlamentu Maksimilijan Kraus i ukazao da EU na Srbiju vrši pritisak jer ne želi da se priključi "ludilu sankcija".
Napadi na sve koji podržavaju aktuelnu politiku, napredak Srbije, rad institucija, nastavak školovanja đaka i studenata i prestanak svih blokada nastavljaju se, jer oni, kao tzv. "ćaciji", predstavljaju suprotnost "blokaderima".
U Šidu se održava veliki skup građana protiv blokada gde se trenutno nalazi preko dve hiljade ljudi ali taj broj se konstantno povećava, dok je sa druge strane okupljeno jedva 100 aktivista blokaderskog pokreta koji se razilaze i broj se vidno smanjuje.
Tajno novinarsko udruženje Informera uspelo je da uđe u trag i lažnom revolucionaru Aleksandru Jovanoviću Ćuti koga smo uhvatili na jednom protestu, gde je samozadovoljno pozirao pred TV kamerama.
Šesta epizoda Informerovog TV spektakla “Na merama”, koja se emituje večeras od 20h, otkriće vam zašto je “žuti političar” Borko Stefanović dobio “titulu” “Pakleni vozač”, šta u teretani radi Borkov partijski šef i tajkun Dragan Đilas, gde posle Skupštine odlazi njihova stranačka drugarica Marinika Tepić…
Prošle sedmice u popularnoj Informerovoj TV emisiji "Na merama" mogli ste, između ostalog, da vidite, kako biznismen iz Ratkova Branko Babić sa Draganom J. Vučićevićem dogovara kupovinu medija Junajted grupe, šta na pijaci pazari ministarka Milica Đurđević Stamenkovski, kakve turustičke aranžmane merka poslanica-blokaderka Biljana Đorđević, gde penzionerske dane provodi nekadašnji lider SPO-a Vuk Drašković…
Gosti Info jutra Nikola Rađen, bivši vaterpolista, Dragan Vasiljković, fondacija "Kapetan Dragan" i Branko Babić, biznismen komentarisali su uvrede na račun Srba koje dolaze iz regiona.
Nenad K. (30) koji je pogođen sa više hitaca u restoranu "Durmitor" na Novom Beogradu prebačen je sa teškim povredama u operacionu salu u Urgentnom centru!
U Beogradu su večeras uhapšeni Vladimir Ulama (32) i Igor Tomašević (28), članovi visokorizične organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore "škaljarci" za kojima je NCB Interpola Podgorica raspisao međunarodne poternice, saopštila je Uprava policije.
Predsednik SAD Donald Tramp kritikovao je novinarku Kejtlin Kolin iz Si-En-Ena zbog pitanja o povećanju troškova nove Balne dvorane Bele kuće, nazivajući je „glupom i gadnom“ i označivši Si-En-En kao „lažne vesti“.
Grčka policija i lokalne vlasti razotkrile su organizovanu mrežu koja je žene iz Ukrajine, Rumunije, Moldavije, Gruzije i Albanije eksploatisala kao donorke jajnih ćelija i surogat majke, pod lažnim obećanjima o boljem životu.
Berlinskoj policiji će biti dozvoljeno da tajno ulazi u privatne domove radi instaliranja špijunskog softvera, nakon što je Predstavnički dom odobrio izmene gradskog zakona o policiji.
Penzionisani britanski državni službenik Derek Riči (63) suočava se sa prinudnim povraćajem 28.640 evra preplaćenih penzijskih davanja, koja je primao u prethodnih 11 godina na osnovu pogrešnog obračuna iz 2014. godine, saopštile su nadležne službe.
Na ulicama Atine i Soluna održani su marševi i skupovi u znak sećanja na Aleksandrosa Grigoropulosa, tinejdžera ubijenog 2008. godine od strane policijskog specijalca.
Književnik Radivoj Raša Popov je pre 11 godina doživeo veliku neprijatnost kada su ga napala dvojica maloletnika koji su mu oteli novac, a onda pokušali i da provale u njegov stan.
Iako kalendarska zima još nije stigla, dani su već izuzetno hladni, što osećaju i naši kućni ljubimci, uprkos svom krznu, a stručnjaci su posebno izdvojili pet rasa.
Na svom Instagram profilu, popularni lekar i nutricionista dr Poma nedavno je objavio listu ulja za koja smatra da su najzdravijim izborima u ishrani. Istakao je tri namirnice: goveđi loj, ulje oraha makadamije i kokosovo ulje.
Ako tražite jednostavnu, ukusnu i posnu torta koja se ne peče, onda je posna pesak torta idealan izbor. Kombinacija namirnica dovešće vas do najboljeg užitka posle kog će svako tražiti parče više.
Dani kada ste morali da pitate za šifru ili tražite papirić zalepljen na ruteru polako odlaze u prošlost. Zahvaljujući savremenim opcijama povezivanja, sada možete pristupiti WiFi mreži bez ikakvog kucanja lozinke.
Pravila drugog kruga "Zvezda Granda" razlikuju se od onih u prvom, a voditelj Voja Nedeljković objasnio je koncept koji će važiti u narednim emisijama.
Pevačica Suzana Jovanović otkrila je za Informer da će se Lepa Brena pojaviti u dokumentarnom filmu o pokojnom kreativnom direktoru Granda Saši Popoviću.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar