DA LI STE I VI NA OVOM SPISKU? BANKE UVELE NOVE TROŠKOVE! Ljudi u šoku! DA LI JE VREME ZA PROMENU?
Podeli vest
Održavanje deviznog računa, trajni nalog, kao i elektronsko bankarstvo više nisu besplatni u pojedinim bankama. I druge usluge poskupele i do čak 70 odsto. Mnogi klijenti doživeli šok kada su dobili nove tarifnike bankarskih usluga
Mnogim građanima je nedavno stigla "čestitka" od banke sa novim tarifama usluga. Osim što su brojne usluge poskupele, banke su počela da naplaćuju i ono što je do sada bilo besplatno.
Tako su u tarifnike uvedene naknade za devizni račun, zatim za trajni nalog, a ono što je izazvalo najveću buru je početak naplate e-bankinga, koji je do sada bio besplatan. To je posebno iznerviralo klijente koji smatraju da banci plaćaju, a posao sami obavljaju umesto šalterskog službenika.
Problematična potraživanja dužnika prodaju i banke. To je razlog sve učestalijih poziva raznih agencija, koje teraju građane da uplate neizmirena dugovanja za kredit ili mobilni telefon. Udruženje potrošača Efektiva upozorava da to nije po zakonu.
21.04.2021
08:54
- Znači li to da ćemo i u kafanama i restoranima sami sebi točiti piće, služiti hranu, prazniti pepeljare. Što da ne! Nećemo prati sudove, a uštedećemo pare koje bi dali za bakšiš - bar neko vreme dok i to ne uvedu, kao i obavezno čišćenje sale i toaleta - metaforički je u jednom od mejlova koji su stigli na našu adresu odreagovala Katarina S. kada je dobila novi tarifnik banke.
Iako te cifre pojedinačno izgledaju kao sitan trošak (15, 20, 50, 100 dinara), koliko zapravo bankama damo na te provizije pravu cenu korišćenja bankarskih usluga možemo videti kada banke pošalju redovan godišnji izveštaj o svim naplaćenim naknadama u prošloj godini. One se najčešće kreću od nekoliko hiljada dinara, pa i više od stotinak evra.
Nadoknada gubitaka
Banke su se suočile sa smanjenjem prihoda, a jedan od načina kako su oni odlučili da se bore sa tim smanjenjem je povećanje ovih naknada i usluga
Mihailo Gajić, ekonomista
Prvo neprijatno iznenađenje koje su banke priredile svojim korisnicima od početka godine je poskupljenje održavanja tekućih računa, i to za bar 30 odsto. Zatim, skočila je i cena izdavanja čekova, SMS obaveštenja, ali je buru najviše izazvalo to što mnoge usluge više nisu besplatne.
Naknada umesto kamate
Prva stavka je plaćanje održavanje deviznog računa po 120 dinara, a koje je do sada uvek bilo besplatno.
- Kada sam pre nekoliko godina otvarala tekući račun u banci, rekli su mi da mi je otvoren i devizni račun. Kada sam im rekla da mi to ne treba i da nemam nikakve poslove sa devizama, poručili su mi da ga dobijam po automatizmu i da me to ništa ne košta. Ni evro nije realizovan na tom računu, a sada ću morati za njega da plaćam 120 dinara svakog meseca, bilo da ima ili nema nikakvih transakcija - kaže Nadežda Bakić iz Niša i dodaje:
- Dobila sam i obaveštenje da će mi se naplaćivati i trajni nalozi. Za sve komunalije i druge mesečne obaveza sam napravila trajni nalog, muž i ja ih imamo ukupno 10. Dakle, sad će mi i za to uzeti još 150 dinara svakog meseca.
Šta je poskupelo, a šta je počelo da se plaća
USLUGE KOJE SU BILE BESPLATNE
Devizni račun - održavanje 120 dinara mesečno Plaćanje računa e-bankingom - 25 dinara po nalogu Trajni nalog - 15 dinara po transakciji Plaćanje na rate bez kamate - 50 dinara po rati Upit stanja na bankomatu kreditna kartica - 40 dinara
USLUGE KOJE SU POSKUPELE
USLUGA STARA CENA NOVA CENA PROCENAT POSKUPLJENJA Održavanje računa 160 190 20% SMS obaveštenje 70 100 40% Isplata na bankomatu ili šalteru druge banke min. 150 min. 200 33% Isplata novca u inostranstvu min. 240 min. 360 50% Zamena kartice (oštećena/izgubljena) 300 500 66% Reizdavanje PIN-a 300 400 33% Izdavanje potvrda 350 400 14%
*iznosi su u dinarima
Da su banke ciljano poskupele ili počele da naplaćuju najpopularnije usluge koje stanovništvo radi i često koristi, dokazuje i to što će se od sada plaćati i kupovina kreditnom karticom na rate bez kamate. Do sada je bilo dovoljno da provučete karticu u radnji sa kojom banka ima ugovor i da vam iznos bude podeljen na tri ili šest rata bez ikakve naknade. Međutim, ubuduće će za svaku ratu banka naplatiti naknadu od 50 dinara. Dakle, za šest rata, banci ćete platiti ukupno 300 dinara.
Kap koja je prelila čašu je naplata elektronskog bankarstva - za svaku transakciju po 25 dinara. Ovaj način plaćanja banke su velikodušno promovisale kao besplatnu olakšicu koja nas spasava od čekanja u redovima, a uzgred značajno smanjuje obaveze radnika u filijalama.Predsednik udruženja "Efektiva" Dejan Gavrilović smatra da su bankari sada pokazali svoje pravo lice.
NBS: Obavezno informisanje korisnika
U Narodnoj banci Srbije ističu da svaka banka samostalno odlučuje o ceni svojih usluga, a da je na građanima da biraju onu koja im nudi povoljnije uslove.
- S obzirom na to da u Srbiji trenutno posluje 26 banaka, svakoj banci je u interesu da ima konkurentnu ponudu svojih usluga. Banke, u skladu sa Zakonom o platnim uslugama, mogu da menjaju cene svojih proizvoda, ali imaju obavezu da informišu svoje korisnike pismenim putem - najmanje dva meseca ranije. Klijent nije dužan da prihvati povećanje naknada za platne usluge koje banka pruža i može raskinuti okvirni ugovor s bankom bez plaćanja naknade i drugih troškova. Banke moraju najkasnije 15 dana pre početka primene, na vidnom mestu u poslovnim prostorijama i na internet stranici da istaknu troškove koje naplaćuju korisnicima - objašnjavaju u NBS, na čijem sajtu možete naći uporedne tabele sa naknadama koje banke naplaćuju.
- Ne zanima ih stanje u društvu, već samo gledaju svoju korist i kako da što više povećaju svoju zaradu! Strašno je što to rade u doba korone. Ne solidarišu se sa svojim klijentima, ne zanima ih što su ljudi mahom u teškoj situaciji, ne razmišljaju da li ljudi imaju novca, da li uopšte primaju platu ili su ostali bez posla. Ne interesuje ih što mnogi sada imaju nikad manje para zbog smanjenog obima posla. Narodna banka Srbije donosi moratorijume i olakšice da bi pomogla napaćenom narodu, a oni povećavaju cene svojih usluga. Sramota! - kaže on i dodaje:
- Razne provizije, nadoknade za transakcije, održavanje računa... Sve su to naizgled sitne cifre koje su oni sada povećali za pet, deset ili 20 dinara. Ipak, ako uzmemo u obzir da svaka od ovih banaka ima veliki broj korisnika koji će u toku meseca izvršiti barem nekoliko ovih usluga možemo zaključiti da su one i te kako na dobitku, velike su to pare - objašnjava on.
Prvi čovek "Efektive" istakao je da je još strašnije što je su banke povećale cene održavanja računa, što je još jedna fantomska usluga za koju niko ne zna šta tačno predstavlja, a o naplati elektronskog bankarstva kaže:
- Zapravo se sve svodi na igru brojeva. Banka je pustila besplatno korisnicima e-banking i s vremenom došla je do određenog broja transakcija. Da kažemo da je to 100.000 transakcija. Izračunali su da ako sada svaku naplate 25 dinara, to će im biti čista zarada od dva i po miliona dinara na mesečnom nivou - smatra Gavrilović.
Gajić: Banke nadoknađuju gubitke
Ekonomista Mihailo Gajić smatra da banke na ovaj način nadoknađuju gubitke.
- Banke su se suočile sa smanjenjem prihoda, a jedan od načina kako su oni odlučili da se bore sa tim smanjenjem je povećanje ovih naknada i usluga. To nije bilo iznenada, najavljeno je nekoliko meseci unapred, dovoljno da mi znamo šta nas čeka. Najveći problem je u tome što mi ne čitamo mala slova na ugovorima koji često mogu imati velike reperkusije po naš život i odnose sa bankama. Molim vas, budite odgovorni prema sebi i dobro promislite pre nego što budete koristili neke pojedinačne bankarske usluge. Najbolju stvar koju svako od nas može da uradi je da pogleda te troškove koji se dobijaju u bankarskom cenovniku, tako da kada otvorite račun, dobijete tačan spisak usluga koji se naplaćuju i po kojoj ceni, s vremena na vreme se taj spisak i ažurira, usvajaju neke nove usluge i menja se bankarski cenovnik - rekao je Gajić za TV Prva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Problematična potraživanja dužnika prodaju i banke. To je razlog sve učestalijih poziva raznih agencija, koje teraju građane da uplate neizmirena dugovanja za kredit ili mobilni telefon. Udruženje potrošača Efektiva upozorava da to nije po zakonu.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da se vode "vrlo dobri razgovori" u vezi sa ratom između Rusije i Ukrajine, navodeći da bi kao rezultat pregovora "nešto moglo da se desi", bez iznošenja dodatnih detalja.
Reditelj Srđan Dragojević, danas jedan od glavnih ideologa blokaderskog pokreta, nastavio je da vređa svoje kolege, nazivajući ih "debilima" i "Ćacijima".
Šef poslaničke grupe SNS u Skupštini Srbije, Milenko Jovanov, odgovorio je na prozivke blokadera da Tužilaštvo za visokotehnološki kriminal štiti članove SNS od napada na društvenim mrežama.
Odbornik Marko Bošnjak našao se u žiži javnosti zbog niza teških optužbi – od navodnih finansijskih malverzacija i porodičnog nasilja koje je sam priznao, preko senki iz porodične prošlosti, do otvorenih napada na novinare i pokušaja zastrašivanja medija.
Član Plavog tima Jovan Ikić još jednom je pokazao fer-plej prema Jovanu Raduloviću Jodžiru tako što mu je rekao da je najspremniji u celom Exatlonu, iako ima blizu 40 godina.
Miljenik publike i ostalih takmičara Jovan Radulović Jodžir održao je emotivan govor prilikom oproštaja od Exatlona i zakleo se da nikada nije video toliko dobrih ljudi.
Prošle sedmice u Informerovoj spektakularnoj emisiji “Na merama” otkrili smo vam kako izgleda kad se okoreli opozicionar Miki Aleksić prepusti gastronomskim užicima, na koji način popularno TV lice Žika Šarenica “krcka” penziju, gde provodi vreme perjanica Đilasove stranke Branko Miljuš, šta kupuje pevač Dragan Kojić Keba…
Član predsedništva SNS Miroslav Čučković gostujući u Info jutru komentarisao je učešće rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića na narednim izborima i to ispred tzv. Studentske liste.
Policajci u Novom Pazaru uhapsili su E. M. (33) iz Novog Pazara zbog sumnje da je pripremao ubistvo i zbog nedozvoljene proizvodnje, držanja, nošenja i prometa oružja i eksplozivnih materija.
Američka ambasada je saopštila da je u subotu ujutro došlo do kontrolisane eksplozije u centru za „diplomatsku podršku“ koji se nalazi u okviru ambasadnog kompleksa u Bagdadu.
Među milionima dokumenata koje je nedavno objavilo Ministarstvo pravde SAD nalaze se i izveštaji o smrti Džefrija Epstina 2019. godine u pritvorskoj jedinici u Njujorku, iz kojih se vidi prisustvo neidentifikovane osobe na spratu gde je bila njegova ćelija i spominje odsustvo omče kojom se navodno obesio.
Italijanska manekenka Vitorija Sereti, devojka holivudske zvezde Leonarda Dikaprija, pojavila se na svečanom otvaranju Zimskih olimpijskih igara kao nosilac nacionalne zastave i svojom pojavom zasenila čitavu ceremoniju
Dok se "Leptirica" danas prikazuje u njujorškom Linkoln centru, njen autor Đorđe Kadijević objašnjava zašto ovaj film i posle pola veka plaši više od savremenih horora, jer zlo nema lice, a đavo je lep i šaljivdžija.
Rerna je omiljeni saveznik svake kuhinje, a većinu posla obavlja sama. Zato je korisno poznavati mali trik koji može smanjiti potrošnju električne energije dok pripremate jela.
Dr Kunal Sud, anesteziolog i lekar specijalista za intervencione metode lečenja bola, objašnjava ulogu vitamina D u zaštiti od kardiovaskularnih bolesti i smanjenju rizika od srčanih udara.
Milica Todorović oženjenog partnera N.M. sa kojim je dobila dete upoznala je kada ih je zajednički prijatelj povezao kako bi pevačica od njega kupila automobil.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar