• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

Izvor: telegraf.rs/informer.rs

13.02.2017

09:17

10 NAJPRLJAVIJIH TRGOVAČKIH TRIKOVA: Ovako nam prodavci legalno OTIMAJU PARE!

Zaštitnik potrošača

10 NAJPRLJAVIJIH TRGOVAČKIH TRIKOVA: Ovako nam prodavci legalno OTIMAJU PARE!

Podeli vest

Današnji kupci sve više postaju kao glavni junak filma "Trumanov šou". Svakog dana na njih motri čitava armija marketinških stručnjaka koji proučavaju navike mušterija prilikom kupovine i pokušavaju da smisle sve lukavije i sofisticiranije tehnike prodaje.

 

 
Ljudi iz prodaje ovako pokušavaju da vam podvale:

1. Reklame koje stvaraju pogrešan utisak
Da bi pokazali koliko su im proizvodi sveži i učinili ih sočnijim i primamljivijim, fotografi ih prskaju vodom. Ovu tehniku uspešno koriste i prodavci voća i povrća.

2. Antireklamni slogani
"Žao nam je, ali ovo ne možemo da vam prodamo", poruka je koja se čita između redova nekih od "Folksvagenovih" slogana. Da li je takav pristup ikoga sprečio da kupi njihov automobil? Naprotiv: veća pažnja znači veću prodaju!

3. Precenjivanje
Na ovaj mudri trik naseda gotovo svako, a evo kako funkcioniše: prvo se prikaže najskuplji proizvod, a onaj sa najnižom cenom na kraju. Iako deluje povoljnije u odnosu na ostale, njegova cena je ipak preterano visoka. Takva taktika se uspešno koristi u restoranima. Kisela voda istog proizvođača ima različitu cenu u samoposluzi, u kafiću na železničkoj stanici i u restoranu. Ljudi su skloni da veruju restoranima kada je u pitanju kvalitet, pa su cene i do dva-tri puta veće. Na ovom primeru, prodavac nudi automobile različite vrednosti za istu mesečnu ratu, što navodi kupca da se zapita: Zašto da kupim jeftinija kola, ako nema razlike?

Shutterstock

4. Cena mamac
Skupoća je relativna. Cena mamac funkcioniše tako što cene drugih proizvoda pored nje deluju povoljno, navodeći mušteriju da donese "ispravnu" odluku.

5. Lažna sniženja
U prodavnicima često možemo videti etikete s precrtanim i novim cenama, odštampanim krupnim brojevima. Mali je broj onih koji sagledavaju da su takva sniženja uglavnom lažna. Prodavnice jednostavno naduvaju staru cenu za 20 odsto, nadajući se da niko nije zapamtio originalnu cenu proizvoda. Drugi primer lažnih sniženja su takozvane "specijalne ponude", kod kojih se, recimo, kafa i kolač nude po navodno povoljnoj ceni, pri čemu zbir pojedinačne cene jednog i drugog zapravo odgovara toj ceni. Suština je u tome što „specijalnu ponudu" nesvesno doživljavamo kao povoljnu.

6. Smanjenje pakovanja
Proizvođači poznatih brendova i samoposluge često se služe ovim trikom kako bi obezbedili stabilan profit, bez podizanja cene.

AP PHOTO

7. Grinov efekat
Prvi potpuno zatvoren tržni centar projektovao je arhitekta austrijskog porekla Viktor Grin. Pre njega, šoping-molovi su se sastojali od odvojenih jednospratnih zgrada, međusobno povezanih prolazima. Arhitekta je objedinio više prodavnica pod jednim krovom, stvarajući supermarket nalik na lavirint. Grinov koncept podrazumeva potpuno zaštićen svet u kojem je uvek toplo, koji je dobro osvetljen i udoban. To je mesto bez prozora i satova. Danas su gotovo svi tržni centri napravljeni na ovaj način. U takvom okruženju ljudi upadaju u stanje dezorijentisanosti i blagog transa, zaboravljajući zašto su zapravo došli. Dok šetamo po ogromnom šoping-centru, gubimo sposobnost razumnog rasuđivanja. Kao posledica toga, skloni smo da impulsivno kupujemo stvari i potrošimo više novca nego što smo nameravali.

8. Velika kolica
Kada kupci koriste kolica, a ne korpe, skloni su da potroše i do 40 odsto više novca. Osoblje supermarketa namerno postavlja osnovne namirnice (hleb i mleko) na što udaljenijem mestu. Na taj način mogu biti sigurni da će mušterije usput ubaciti i nekoliko dodatnih (i ne baš neophodnih) proizvoda. U mnogim samoposlugama hodnici usmeravaju kupce u pravcu suprotnom od kretanja skazaljke na satu, što ih takođe tera na neplanirane kupovine.

9. Antropomorfizam
Reč je o našoj sklonosti da ulažemo u stvari i bića s ljudskim osobinama. Tu spada i raspravljanje s računarima ako ne rade kako treba, tepanje automobilima i razgovaranje sa životinjama kao da su ljudi.
Animirani filmovi, kao što su "Cars" i "Minions", tipični su primeri antropomorfizma.
Kada kompanije koriste maskote u obliku životinja u okviru promocije svog brenda ili u dizajnu ambalaže, potrošači razvijaju simpatije prema tom liku, a samim tim i prema proizvodu. Antropomorfizam jača poverenje potrošača u kompaniju i njene proizvode, što dovodi do povećanja prodaje.

Informer

10. Lukavo raspoređivanje proizvoda
U svakoj samoposluzi gornje police su rezervisane za manje poznate brendove. Na srednjim policama su popularni, često reklamirani brendovi, dok se na najnižim policama nalaze proizvodi nepoznatih kompanija i proizvoda za decu. Iznamljivanje "zlatnih polica" skupo košta kompanije, što naravno utiče i na cenu njihovih proizvoda. Ukoliko ne želite da se upecate na ovaj mamac, uvek sledite jednostavno pravilo: pre nego što se odlučite za proizvod sa srednje police, uporedite cenu i kvalitet s proizvodima na gornjim i donjim policama.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube, Viber.

Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.

Naše aplikacije možete skinuti na:


Tagovi:

Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.

Ostavite komentar

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

komentari
bgd

pre 8 godina

Svi misle da se razumeju u trgovinu pa školovani trgovinski znalci-prodavci nisu potrebni.To vam je isto kao da vam hiruršku intervenciju uradi mladi i atraktivni mesar!

Dragan

pre 8 godina

Mogu da koriste kakve god hoce trikove,uzalud im je novcanici u Srbiji su prazni... 5%bogatasa, 5 % srednjeg staleza i 90% sirotinje.

Politika

Tenzije! U Crnoj Gori bi sa vlasti da oteraju sve koji se ne plaše da kažu da su prvo Srbi, pa onda sve ostalo
Politika

Tenzije! U Crnoj Gori bi sa vlasti da oteraju sve koji se ne plaše da kažu da su prvo Srbi, pa onda sve ostalo

Nakon što je krajem prošle godine, tokom protesta u Botunu u Crnoj Gori, priveden Milan Knežević, predsednik DNP i dosledni borac za prava Srba u Crnoj Gori, usledio je novi udarac na Srbe u Crnoj Gori nakon što je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović pokrenuo disciplinski postupak i doneo rešenje o suspenziji lidera Slobodne Crne Gore i rukovodioca gradske Službe za građane Vladislava Dajkovića, još jednog borca za prava Srba, a sve zbog pružanja podrške građanima na prostestu u Botunu!

12.01.2026

21:39

Exatlon

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Planeta

Amerika i zvanično otima Grenland? Predlog aneksije pred kongresom
Planeta

Amerika i zvanično otima Grenland? Predlog aneksije pred kongresom

Američki republikanski kongresmen Rendi Fajn predstavio je u Kongresu predlog zakona koji bi omogućio Sjedinjenim Državama da započnu proces aneksije ili sticanja Grenlanda - autonomne teritorije Kraljevine Danske - u cilju jačanja strateških nacionalnih bezbednosnih interesa na Arktiku.

12.01.2026

21:55

JOŠ Planeta VESTI

Zabava

Magazin

Džet set