Narodna banka Srbije (NBS) objavila je na svom sajtu dokument sa primerima šta tačno podrazumeva zastoj u otplati kreditnih obaveza.
NBS objašnjava da klijenti koji prihvate zastoj (moratorijum) u otplati nemaju obavezu plaćanja svojih kreditnih obaveza, ni po osnovu kamate ni po osnovu glavnice, u narednih 90 dana.
Zastoj u plaćanju mogu koristiti privredna društva, preduzetnici i građani, po osnovu svojih kreditnih obaveza - stambeni krediti, potrošački i gotovinski krediti, kreditne kartice i pozajmice po tekućem računu.
"Za sva privredna društva i preduzetnike u većoj meri pogođene trenutnom situacijom ovo je prilika da odlože plaćanje svojih obaveza dok teška situacija traje, da tako izbegnu mogućnost da dugovanja postanu dospela i na tako dospela dugovanja obračunava zatezna kamata", kažu u NBS.
Za privredna društva i preduzetnike u određenoj meri pogođene trenutnom situacijom ovo je mogućnost, navode u NBS, da se komotnije osećaju u finansijskom smislu zato što će odlaganjem placanja obaveza dobiti dodatnu likvidnost za svoje poslovanje.
Za građane pogođene trenutnom situacijom, dodaju, zastoj pruža mogućnost da svoje umanjene prihode ili povećane troškove bar ublaže time što ne moraju da plate svoje anuitete po osnovu kreditnih obaveza ali i da ne moraju da se, kattu, u ovako teškoj situaciji bave aktivnostima vezanim za plaćanje mesečih rata.
"Iako se moratorijum odnosi na sve klijente, klijenti koji se ne osećaju pogođenim trenutnom situacijom, imaju relativno stabilne prihode, mogu da nastave da plaćaju svoje kreditne obaveze bez korišćenja moratorijuma", kaču u Centralnoj banci.
Objašnjavaju da zastoj u otplati obaveza ne znači otpis ili otpust tromesečnih kreditnih obaveza klijenta - obaveza po osnovu kredita koje se odnose na period zastoja (tri mesečna anuiteta) moraju se izmiriti po isteku perioda zastoja.
Ističu da zastoj u otplati kreditnih obaveza u trajanju od 90 dana ne proizvodi nikakve dodatne troškove za klijenta - efektivna kamatna stopa, kao univerzalna i sveobuhvatna mera ukupnih troškova kredita za korisnika, za svaki kredit koji uđe u moratorijum ostaće ista, i u anuitetskom planu koji će korisnik dobiti nakon moratorijuma.
Kako bi olakšala klijentima otplatu, Narodna banka Srbije je kao osnovni model preporučila da banke tri mesečna anuiteta dodaju na kraj perioda otplate produžavanjem perioda otplate za tri meseca i raspoređivanjem obračunate redovne kamate na period otplate kredita, kažu u NBS.
Objašnjavaju da ukoliko bi klijent po isteku perioda zastoja imao mogućnost da izmiri svoje tromesečne kreditne obaveze iz perioda zastoja, njegov anuitet nakon perioda zastoja ostao bi nepromenjen ali bi mesečne obaveze koje dospevaju u prvom mesecu po isteku perioda zastoja (četvrti mesec od sada) bile enormno uvećane (četiri puta četiri mesečna anuiteta).
"Model koji je NBS preporučila ne stvara nikakve dodatne troškove za klijenta i neznatno uvećanje anuiteta nakon perioda zastoja rezultat je datih mogućnosti klijentu da obaveze nastale tokom perioda zastoja finansira raspoređivanjem na produženi period otplate".
Odlukom NBS klijentima je ostavljena mogućnost da sa bankom dogovore i neki drugi (alternativni) način otplate svojih obaveza nakon isteka perioda zastoja, ukoliko procene da je to prihvatljivije za njih.
Osnovni model za primenu Odluke NBS - tri anuiteta iz perioda zastoja se dodaju na kraj otplatnog perioda produžetkom otplatnog perioda za tri meseca.
Cilj je da se mesečne obaveze po isteku zastoja previše ne opterete dugom po osnovu anuiteta iz perioda zastoja.
"Anuitet nakon perioda zastoja se minimalno uvećava zbog raspoređivanja obračunatih obaveza iz perioda zastoja na preostali period otplate", navodi se u dokumentu NBS.
NBS nudi moguće alternativne modele gde anuitet ostaje isti ali celokupne tromesečne obaveze iz perioda zastoja padaju na teret klijenta odmah po isteku zastoja.
U prvoj varijanti da po isteku zastoja (četvrti mesec) klijent plati ođednom sva tri anuiteta iz perioda zastoja (glavnicu i kamatu), a u drugoj da po isteku zastoja (četvrti mesec) klijent plati samo kamatu koja se odnosi na period zastoja.
Iz NBS ukazuju da su banke obavezne da klijentu ponude osnovni model, a drugi modeli su moguci samo na izričit zahtev klijenta.
Narodna banka Srbije je na danas održanoj vanrednoj sednici Izvršnog odbora usvojila odluke kojima se propisuje zastoj u otplati obaveza dužnika (moratorijum).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Narodna banka Srbije je na danas održanoj vanrednoj sednici Izvršnog odbora usvojila odluke kojima se propisuje zastoj u otplati obaveza dužnika (moratorijum).
Britanski premijer Kir Starmer je, prema navodima Dejli mejla, ljudima iz najbližeg kruga rekao da namerava da napusti svoju funkciju, ali da želi da sam odredi trenutak i način odlaska.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Blokaderi su na društvenim mrežama urnisali svog dojučerašnjeg pajtosa sa tajkunske televizije Nova S, Slobodana Georgieva, a u rat sa njim uključio se i čuveni zgubidanski siledžija Marko Marjanović, poznatiji po pseudonimu Kristal Met Dejmon.
Predsednik SRS prof. dr Vojislav Šešelj oštro je kritikovao odnos pojedinih institucija prema blokaderima, poručivši da građani više ne mogu nemo da posmatraju haos i nasilje na ulicama.
Vredna ekipa Informerove emisije “Na merama” spazila je voditelja blokadera Zorana Kesića koji po svemu sudeći uživa, dok vodi, kako kaže, "težak život" u Srbiji.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
U Zagrebu se, u četvrtak oko 19 sati, desila saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovala jedna policajka koja je svojim službenim vozilom jurila drugi automobil.
Sinoć oko 23 časa u Kirovljevoj ulici se dogodila saobraćajna nesreća u kojoj su povrećene tri osobe, muškarci starosti 23 i 47 godina i žena starosti 50 godine.
Donald Tramp ponovo je podigao temperaturu oko Irana objavom na društvenoj mreži Trut soušal, gde je podelio montirani video u kojem se vidi američki ratni brod kako obara letelicu sa iranskom zastavom.
Ruski gas se u Nemačku još nije vratio, ali se priča o njemu vratila na velika vrata — i to baš u zemlji kroz koju „Severni tok“ ulazi u nemačku politiku, ekonomiju i sve stare podele koje Berlin godinama pokušava da gurne pod tepih.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Vašington još nije doneo odluku da pređe na otvorenu akciju protiv Havane, ali se u američkoj administraciji već razmatra scenario koji na Kubi budi najgore moguće asocijacije — ponavljanje venecuelanskog modela, ovog puta sa Raulom Kastrom u glavnoj ulozi.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Na prvi pogled, bežični miš izgleda kao savršenstvo moderne tehnologije, nema kablova koji se zapetljaju, a pokreti su slobodni. Kada se sagledaju njegovi nedostaci, slika je manje idilična.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar