Priče o pucnjavama i obračuni u kojima je u;estvovao Aleksandar Knežević Knele preplavile su Beograd 1991. i 1992., godine, kada je tranzicija zakucala na vrata. "Primer" Kneževića, nažalost, mnogi su sledili, a većina njih je to platila životom.
Znalo se, naime u to vreme, da je Miša Cvijetinović "ordinirao" uglavnom u Nemačkoj, i to u Frankfurtu. Bio je u Ćentinom klanu kriminalaca, koji se u toj zapadnoevropskoj zemlji ponajviše bavio trgovinom narkoticima. Istoj ekipi pripadao je i Uške, za kojim je bila raspisana poternica zbog ubista Žapca nekoliko godina ranije u Beogradu.
Družinu su činili izvesni Toni iz Hrvatske i Milisav Kerovođa, koji je za sobom imao 12 godina robije u Zabeli, jer je u nekoj kafani kod Bariča zaklao jednog gosta, s kojim se zavadio.
Miša je bio neobično zgodan i lep momak, srednjeg rasta, i atletske građe. Sa dužom kosom izgledao je kao nekakav moderni Tarzan. Svakako, zbog toga, u njega je fatalno bila zaljubljena i Ćentina ćerka.
Knele i Mišini ključevi od auta i "Roleks"
Prilikom jednog od njegovih boravaka u Beogradu 1992. godine, verovatno sasvim slučajno, zadesio se u restoranu u kojem je tada bio i Aleksandar Knežević Knele. Iako dvadesetogodišnjak, Knele je već bio na zlom glasu zbog reketiranja dobrostojećih Beograđana, kao i zbog drugih teških krivičnih dela.
Ne znajući ko je Miša Cvijetinović, a ugledavši očigledno dobrostojećeg gosta, izvadio je pištolj i zatražio od njega da mu preda zlatni "roleks" s ruke i džip "micubiši pajero", čije ključeve je video na stolu ispred njega. Cvijetinović se uopšte nije uzrujao, niti je pokušao da se junači ispred uperenog pištolja. Pribrano je udovoljio Kneletu, kako je on i tražio.
Odmah po Kneletovom odlasku, alarmirao je svog "bosa" i budućeg tasta Ćentu. Nastala je opšta pometnja među svim beogradskim kriminalcima. Isprepadao se i sam Knele, kada je saznao na koga je udario. Zato je odmah prihvatio posredovanje Gorana Majmuna, da se ponovo sretne sa Mišom, i vrati mu oteto. Sastali su se u hotelu "Interkontinental" Pružio mu je ključeve džipa, a za sat je rekao da će ga doneti kasnije, jer ga je, navodno, nekome već prodao. Miša je uzeo ključeve i bez komentara se okrenuo i otišao. O pomirenju nije bilo ni reči.
Kneletov štek i smrt u "Hajatu"
Knele je, sasvim izvesno, nanjušio da mu predstoji velika nevolja, pa se u strahu, već istog dana, pod lažnim imenom "štekovao" u hotelu "Hajat". Nikome u Beogradu nije otkrio svoje tajno mesto boravka. Docnije se ispostavilo da je iz "Hajata" telefonom razgovarao samo sa jednim svojim prijateljem u Nemačkoj.
Istraga je usmerena i prema Miši, jer se o onom incidentu između njega i Kneleta već danima pričalo po čaršiji. Miša je, međutim, imao valjan alibi da je u vreme Kneletovog ubistva boravio u Nemačkoj.
Vidimo se u čitulji
Kako se pričalo u filmu "Vidimo se u čitulji", to je bila generacija koja je želela sve, i to odmah. Prvi koji se, poput kamikaze, pojavio na ulicama Beograda, pucao "na keca", bez razmišljanja o posledicama, bio je Aleksandar Knežević Knele, iz beogradskog naselja Braće Jerković.
U Frankfurtu je ubijen Kneletov prijatelj Darko Stanojević.
Nemačka policija je zbog toga uhapsila Mišu, Ušketa i Milisava. Miša je izručen našim vlastima, zato što je, u međuvremenu, ovde za njim bila raspisana poternica, zbog sumnje da je ubio Kneleta.
Susret sa Ćentom
Tako se jednom dogodilo da mu je u posetu došao lično Rade Ćaldović Ćenta. To je bio prvi slučaj da, kako se govorilo, kriminalac dođe u zatvor u posetu drugom kriminalcu. Ta poseta je, mimo uobičajenog protokola, organizovana u popodnevnim satima u izdvojenoj prostoriji za advokate.
Kada su se njih dvojica tu sreli, rukovali su se i poljubili, a onda stali jedan naspram drugog i desetak minuta se samo netremice gledali. Bez ijedne jedine izgovorene reči. Izgledalo je kao da očima razgovaraju. Napokon, Ćenta je samo kratko proslovio: "Sve je u redu" zatim se okrenuo i otišao. Miša je, očigledno, bio dirnut tim susretom. Vratio se u svoju sobu.
"Onaj koji je ubio Kneleta"
Kad su ostali kriminalci u CZ čuli da u jednom od blokova boravi "onaj koji je ubio Kneleta", postali su neuobičajeno radoznali. Često su zapitkivali komandire da im kažu "kako taj izgleda, "kakav je", "na koga liči", "je l` mnogo jak". Niko sa njim nije hteo da pravi kavgu, sem jednog izuzetno krupnog anonimusa, koji je od komandira tražio da "tom ubici prenese poruku da on hoće da ga razbije". Danima je to ponavljao, pa je komandiru Spiridonovu dosadilo da ga sluša. Zato je jednog poslepodneva omogućio okršaj njih dvojice, i to u kupatilu.
Miša je izazivača toliko isprebijao da je ovaj danima bio u modricama, sa pokidanim arkadama, slomljenim nosem i pocepanom usnom.
Iako se Cvijetinović prema stražarima ponašao sasvim pristojno, važio je za izuzetno opasnog tipa. Zato su kasnije, prilikom odvođenja na suđenje, u njegovoj pratnji uvek bila po trojica komandira, naoružana "kalašnjikovima". Strahovalo se da postoji opasnost da mu "vlastoručno" presude članovi "voždovačkog klana", kojem je Knele pripadao.
Miša je u pritvoru u CZ proveo oko tri meseca, pa je onda pušten, usled nedostatka dokaza. Odmah po izlasku iz zatvora oženio se Ćentinom ćerkom, i nastavio da živi u Beogradu. Ostao je fanatično privržen svom tastu.
Ubio tasta i pobegao iz Srbije?
Uprkos velikoj opreznosti, Ćenta je ubijen 15. februara 1997. godine, ispred "Kluba književnika" u Francuskoj ulici u Beogradu. Miša Cvijetinović, osumnjičen za ubistvo Kneleta, nestao je, policija sumnja da je ubijen u okolini Gornjeg Milanovca.
Posle Kneletove likvidacije, Cvijetinović je pobegao iz Srbije. Viđan je po Nemačkoj, a u Beograd je, prema tvrdnjama svojih prijatelja, svraćao povremeno, u strogoj tajnosti. Po jednoj verziji, Miša je likvidiran krajem 1996. godine u Italiji, ali je ova sumnja ubrzo pala u vodu kada se posle Ćentinog ubistva, 15. februara 1997. godine, u novinama pojavila velika čitulja u kojoj se Cvijetinović oprostio od Ćaldovića.
Bilo je i onih koji su se kleli da su Cvijetinovića videli na Ćentinoj sahrani, navodno, uz njegovog brata Mosketa?! Izvori iz podzemlja veruju da je Cvijetinović, ako je zaista mrtav, najverovatnije likvidiran posle Ćentine smrti, jer je njegovom likvidacijom izgubio najmoćnijeg zaštitnika
Rade Međed (32), vlasnik nekoliko velikih kockarnica, bio je prva žrtva beogradskog podzemlja koja je stradala u ekspoloziji podmetnute bombe pre tačno 30 godina.
Romeo Savić (24), "kralj beogradskog podzemlja" i vlasnik najteže kajle od 700 grama, pronađen je mrtav ispred svog stana na Voždovcu pre tačno 30 godina.
Mladi beogradski kriminalac Aleksandar Knežević Knele (21), pripadnik "voždovačkog klana" i telohranitelj Vuka Draškovića, ubijen je pre 31 godinu u hotelu "Hajat".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rade Međed (32), vlasnik nekoliko velikih kockarnica, bio je prva žrtva beogradskog podzemlja koja je stradala u ekspoloziji podmetnute bombe pre tačno 30 godina.
Pojavio se još jedan šokantan snimak incidenta sa blokaderskog skupa u Valjevu, na kojem se jasno vidi kako blokaderka Dijana Hrka drži motku u ruci, preti, udara, a zatim juri aktivistkinju Srpske napredne stranke (SNS) Nedu Perić.
Vlada Srbije razrešila je profesore Nebojšu Bojovića sa mesta predsednika, a Vladana Đokića sa mesta člana Upravnog odbora Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.
Pre nekoliko godina iz Hrvatske su stizale poruke podsmeha na račun Vojske Srbije, a danas se iz Zagreba mogu čuti sve zabrinutiji tonovi zbog ubrzanog jačanja srpskih odbrambenih kapaciteta.
Predsednica Skupštine Ana Brnabić poručila je jasno daje Univerzitet u Beogradu prebrodio svašta, ali političara na poziciji rektora Vladana Đokića, ne uspeva da prebrodi!
Aktivisti Srpske napredne stranke (SNS) širom Beograda pokrenuli su niz akcija usmerenih na uređenje javnih prostora, ali i razgovore sa građanima, slušajući njihove probleme i zajedno sa njima radeći na pronalaženju rešenja.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
Ministarstvo unutrašnjih poslova upozorava građane na internet prevare, a žrtva može biti svako ko koristi telefon, računar, društvene mreže ili elektronsko bankarstvo.
Fudbaleri Partizana u prvom meču plej-ofa za Ligu Konferencija gostuju Hetafeu, ali je već sada jasno da će Špance u Humskoj sačekati paklena atmosfera.
Marokanske snage bezbednosti sprečile su danas pokušaj više stotina migranata, uglavnom podsaharskih Afrikanaca, da ilegalno pređu granicu i uđu u španski grad, eksklavu Seutu.
Ukrajinske rakete FP-5 "Flamingo" pogodile su industrijska preduzeća vazduhoplovno-kosmičkog sektora u Samari, u Rusiji, u subotu, 15. avgusta, tokom istovremenih napada dronom na Krimu.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozorili su korisnike Android uređaja na aplikacije koje mogu pratiti njihovo ponašanje i prikupljati lične podatke. Istraživanje je pokazalo je da Android aplikacije traže brojne dozvole, a Xiaomi Home čak 91.
Ljubomora može biti signal dubljih problema u vezi, a najopasnija postaje kada preraste u kontrolu i neosnovane optužbe. Psiholog objašnjava kada ona predstavlja problem, a kada nije loša.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.