Radoslav Trlajić (37), poznatiji kao Bata Trlaja, vođa "novobeogradskog klana" i vlasnik FK Bežanija, likvidiran je u "sačekuši" nedaleko od zgrade u kojoj je stanovao u Ulici dr Ivana Ribara!
Ovaj zločin se desio tačno pre 25 godina, 25. februara 2000. Ubica, kao i u većini slučajeva iz tog doba, naravski nikad nije pronađen.
O motivu se takođe uveliko spekulisalo, a kao najverovatnija teorija se pominjala osveta zbog ubistva Željka Ražnatovića Arkana u januaru iste godine, da su egzekutori bili pripadnici "zemunskog klana"...
Kobne noći, ispostaviće se, čak trojica muškaraca su čekali žrtvu u automobilu na neosvetljenom parkingu. Bata Trlaja je neposredno pred pucnjavu bio u svom "BMW-u" i vozio se ka stanu u kojem je živeo.
Dok je prilazio zgradi, verovatno je primetio napadače. Dao je gas i automobilom pokušao da umakne smrti, bežeći ka drugom kraju naselja. Ubice su, međutim, baš u tom momentu zapucale. Hici iz "kalašnjikova" praštali su na sve strane.
I ranjen trčao
Uspeli su da ga rane i on je u sledećem trenutku, 200 metara dalje, izgubio kontrolu nad vozilom, skrenuo sa puta, sleteo u jarak i prevrnuo se. Teško ranjen Trlajić je, ipak, uspeo da se izvuče iz automobila i trčeći krene ka obližnjim zgradama da nađe spas.
Pod pravom kišom metaka, koja je odjekivala novobeogradskim Blokom 72, uspeo je da pretrči još stotinak metara, preko livade, ali su ubice bile brže. Stigle su ga i izrešetale. Trlaja je sav u krvi ostao da leži na pločniku.
Napadači su pobegli automobilom i usput se oslobodili oružja. U širem krugu mesta zločina, tokom uviđaja, policija je pronašla dva "kalašnjikova", jedan pištolj, okvir za automat i mnogo čaura različitog kalibra.
U prvom momentu se pretpostavljalo da je pištolj ispao Trlajiću koji je, po svemu sudeći, pokušao da uzvrati napad. To se kasnije pokazalo tačnim. Još iste noći policija je pronašla i "audi" kojim su ubice pobegle sa mesta zločina.
U njemu je bio ostavljen i treći "kalašnjikov", korišćen za likvidaciju. Ubice su se, međutim, potrudile da uklone sve druge tragove i otiske, koji bi mogli da pomognu policiji prilikom istrage. U "audiju" je pronađena i stara policijska odeća koju su nosili.
Foto: Facebook/Legende devedesetih
Trlajić u kultnom filmu "Vidimo se u čitulji"
Bata Trlaja, verovalo se, nasledio je Mihajla Divca kad je ubijen i preuzeo čitav Novi Beograd. Njegovo ime povezivano je sa poslovima vezanim za prostituciju, pogotovo kada su u pitanju bile ruske, rumunske i ukrajinske "kraljice noći" u toples barovima.
Verovalo se da ima veze i u poslu sa trgovinom narkotika. Kada je reč o legalnim poslovima, bio je vlasnik FK Bežanija, kao i restorana koji se nalazio u okviru stadiona.
Za Trlajića se u beogradskom podzemlju odavno govorilo da je na "crnoj listi". O poslovima vođe "novobeogradskog klana" uglavnom se sve znalo.
Beogradska policija uhapsila ga je u martu 1998., sumnjičeći ga da je organizovao transport gotovo četiri kilograma kokaina. Priveden je u pošti na Bežanijskoj kosi, kad je sa još četvoricom prijatelja došao po paket sa drogom.
Osim neraščišćenih računa u trgovini narkoticima, pominjali su se i drugi motivi za ubistvo Trlajića. Pričalo se da je njegovo ubistvo deo osvete zbog likvidacije Željka Ražnatovića Arkana, iako nije do kraja razjašnjena niti dokazana njegova eventualna umešanost.
Foto: Facebook/Legende devedesetih
Propagirao zdrav život, a u suštini se ponašao sasvim suprotno
Interesantno je da je pred drugima licemerno voleo da se diči sportskim načinom života. Svojevrsna opservacija, koju je izrekao Trlajić na temu kriminala u Srbiji i Beogradu devedesetih godina, ubrzo je postala jedna od često citiranih:
- Prilike se zaoštravaju iz dana u dan. Da se razumemo: 'Mala bara, puno krokodila'. Socijalno su svi ugroženi, a tužno je što ne umeju da prave pare, da pronađu sebe. Najjeftinija zabava im je da kupe 'tetejac' za 300, 400 maraka, da pucaju kako bi svoje ime videli u novinama. Devedeset odsto svega što rade nije finansijski motivisano. Sve zajedno da ih istreseš iz gaća ne bi našao 10 maraka. Ne mogu ja da idem i javno pucam, a posle toga kao pravim neki biznis. Kakav biznis? Oni prave zajebanciju. Najlakše im je da se našmrču heroina ili kokaina, zapašu oružje i upucavaju ljude bez razloga. Zna se kad Italijan ubija, kad ubijaju Kolumbijci. Kad ih ispale za milion dolara. A ovi? Da ih pitaš zašto to rade, ne bi znali da kažu.
Od 1999. do 2006. ubijena su trojica predsednika FK Bežanija. Pre Trlajića, 24. juna 1999. je likvidiran Petar Milošević Pjer, a 2. oktobra 2006. i Goran Mijatović Mita.
Hici u kafansku pevačicu
U Trlajićevom restoranu, koji se nalazio u bašti FK Bežanija, dogodio se i jedan od najkrvavijih obračuna u Beogradu. Od rafalne paljbe iz više oružja ubijen je Slaviša Pavić Pirke, a teško je ranjeno desetoro ljudi. Napadači su bili bezobzirni. Pucali su iz mraka, ne vodeći računa gde će hici završiti. Ranjeni su i muzičari, bubnjar sa šest metaka, pevačicu su pogodila tri metka, konobaricu dva.
- Gde je tu čast, ljudskost? Kako da to nazovem osim idiotizmom? To su uradili narkomani i alkoholičari. Zažmurili su i ošinuli rafalom. Taj kretenizam je počeo sa ratom. Mnogi su na front otišli da bi naučili da pucaju, da bi to zloupotrebili ovde. A onda se umešala i droga - ogorčeno je govorio Trlajić.
Nikada javno nije pričao o tome ko bi mogao da bude napadač, ali se po njegovim reakcijama moglo naslutiti da gotovo izvesno zna o kome je reč. U hronikama zločina tokom devedesetih ovaj slučaj se skoro i ne pominje. Istraga nije dala nikakve odgovore.
Nastupilo je zatišje u Beogradu te 2000. godine, a znalo se da sledi krvavo proleće. Posle ubistva Željka Ražnatovića Arkana, 15. januara 2000. počela je priprema za osvetu!
Miodrag Nikšić Nikša ubijen je na današnji dan pre tačno 28 godina ispred kafića "Mig" u Hadži Milentijevoj ulici na Vračaru. Bio je vlasnik fudbalskog kluba Zvezdara, kao i lanca kockarnica. Zajedno sa njim ubijen je i njegov prijatelj Petar Kotoranin, a ubica nikada nije pronađen.
Radoslav Trlajić (37) zvani Bata Trlaja, bio je vlasnik fudbalskog kluba Bežanija i vođa takozvanog novobeogradskog klana. On je, kako prenose beogradske novine, na lestvici beogradskih kriminalaca počeo da se penje posle ubistva Mihajla Divca, koji je bio vođa ove grupe pre njega.
Surovi bokser sa Bežanije vodio je novobeogradski gang i ubrzo postao predsednik fudbalskog kluba Bežanija. Ubijen je u 28. godini. Kobni hitac ga je pogodio u leđa 12. februara 1995. ispred hotela "Putnik", pre tačno 29 godina.
Nastupilo je zatišje u Beogradu te 2000. godine, a znalo se da sledi krvavo proleće. Posle ubistva Željka Ražnatovića Arkana, 15. januara 2000. počela je priprema za osvetu!
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Poznati novinar Ivan Radovanović i pisac Muharem Bazdulj u jednom podkastu brutalno su ogolili laži, teror i licemerje "Studentske liste" i njihovih političkih nalogodavaca!
Kako Informer saznaje, Milan Kuč, direktor korporativne bezbednosti Aerodroma "Nikola Tesla", koji se dodvorava tzv. Studenstoj listi i novoj budućoj vlasti u Srbiji, prijavio je prolazak Aleksandra Vulina preko VIP terminala, uz tvrdnju da Vulin nije prošao redovnu kontrolu na VIP terminalu.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, istakao je da je tokom okupljanja u Savskoj poslata jasna poruka, da građani više neće trpeti teror, i da ih očekuje novi važan zadatak – podrška Informer televiziji.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Menjači sa dvostrukim kvačilom bez većih kvarova mogu podneti vožnju i do 200.000 kilometara, ukoliko se pravilno koriste i održavaju, utvrdili su iz nemačkog automobilskog kluba ADAC.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je promenu vremenskih prilika u Srbiji tokom narednih dana, ali i mogućnost jačeg zahlađenja sredinom novembra, koje bi, prema trenutnim prognozama, moglo da donese sneg čak i u nižim predelima.
Demokratski kandidat za senatora iz Mičigena Abdul el Sajed proglasio je pobedu na međuizborima koji su u Sjedinjenim Američkim Državama održani 3. novembra, čime će, ukoliko i zvanični rezultati to potvrde, postati prvi musliman izabran u američki Senat.
Vladimir Zelenski opstaje na vlasti zahvaljujući sobama za mučenje koje su osnova njegove vlasti, izjavila je predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova za Sputnjik.
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Poznati turski glumački par Pinar Altug i Jagmur Atadžan privukao je veliku pažnju javnosti nakon što je otvoreno govorio o neprijatnim situacijama u kojima se nalaze kada ih rođaci i prijatelji zamole za novac.
Pravljenje i dekorisanje slavskog kolača zahteva umeće, a ključni trenutak za uspeh jeste - postavljanje ukrasa. Saznajte kada je pravo vreme za dekoraciju, kako da izbegnete uobičajene greške i da li je bolje da ukrase stavljate pre ili posle pečenja.
Kada je ChatGPT krajem 2022. godine postao globalni fenomen, mnogi su predviđali da bi tradicionalni internet pretraživači mogli postepeno da izgube svoju ulogu. Najnoviji rezultati pokazuju da se tržište razvilo drugačije nego što su mnogi očekivali.
Marina Tucaković, jedna od najpoznatijih tekstopisaca sa naših prostora, rođena je na današnji dan 1953. godine, a da je živa, danas bi proslavljala 73. rođendan.
Komentari