Udala se za mrtvaka: Posthumno venčanje od koga se godinama ledi krv u žilama
Podeli vest
U svetu gde se brak tradicionalno shvata kao zemaljska zajednica dvoje živih bića, francuski zakon nudi izuzeta, dozvoljava posthumno venčanje, omogućavajući živoj osobi da se legalno venča sa svojim preminulim partnerom.
Iako zvuči kao scena iz romana magijskog realizma, ovo je stvarna zakonska mogućnost, doduše pod veoma strogim uslovima.
Odmah nakon svadbe, Loren Sančez je donela odluku koja je iznenadila sve, promenila je prezime i obrisala sve stare objave na društvenim mrežama, počevši simbolično novo poglavlje života uz milijardera Džefa Bezosa.
Na jednoj svadbi u SAD, mlada po imenu Natali, medicinska sestra i majka troje dece, postala je hit na internetu nakon što je svojim provokativnim plesom u krilu iznenadila muža i svatove.
24.06.2025
20:20
Ideja posthumnog venčanja nije moderna invencija. Njen koren seže u tragične događaje. Najpoznatiji slučaj koji je doveo do formalizacije ovog zakona desio se 1959. godine.
Nakon pucanja brane Malpaset u Frežusu, u kojoj je poginulo više od 400 ljudi, među žrtvama je bio i čovek koji je planirao venčanje.
Njegova trudna verenica zatražila je od tadašnjeg predsednika Šarla de Gola dozvolu da se posthumno uda za svog preminulog partnera, kako bi njihovo dete imalo očevo prezime i status legitimiteta.
De Gol je odobrio, a to je kasnije rezultiralo donošenjem člana 171 francuskog Građanskog zakonika, koji reguliše ovu specifičnu situaciju.
Foto: Shutterstock
Osnovni preduslov za ovakav brak je da se može nedvosmisleno dokazati namera za venčanjem koja je postojala pre smrti jednog od partnera.
To znači da su morali biti preduzeti konkretni koraci ka braku, poput zakazivanja datuma venčanja, podnošenja dokumenata, pa čak i kupovine venčanice ili odela.
Dakle, nije dovoljno da su par bili "samo" u vezi, morala je postojati čvrsta i dokaziva namera da se stupe u brak.
Ovakvi običaji postoje i u istočnoj Srbiji, setimo se samo serije "Crna svadba", koja je rađena baš po toj tematici.
Predsednička milost
Foto: Shutterstock
Sam proces je izuzetno rigorozan i retko se sprovodi. Ne radi se o uobičajenoj proceduri pred matičarem.
Zahtev za posthumno venčanje podnosi se direktno predsedniku Republike Francuske. On, ili njegova služba, procenjuje svaki slučaj pojedinačno, uzimajući u obzir sve dokaze o postojanju namere za brakom.
Ovo naglašava izuzetan karakter ovog zakona - to nije pravo koje se lako ostvaruje, već pre akt milosti i razumevanja za specifičnu, bolnu situaciju.
Jedan od emotivno najsnažnijih i medijski propraćenih slučajeva posthumne ženidbe dogodio se 2009. godine.
Magali Jaškjevič dobila je dozvolu da se uda za svog verenika Džonatana Džordža, koji je tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći samo nekoliko dana pre njihovog planiranog venčanja.
Njihov slučaj je postao simbol tuge, ali i nade i snage ljubavi koja prevazilazi čak i smrt.
Zašto posthumo?
Foto: Shuterstock
Postavlja se pitanje, zašto bi neko želeo da se venča sa preminulim partnerom?
Razlozi su duboko lični i često prožeti emocijama, ali imaju i praktične aspekte:
Emocionalno zatvaranje i simbolika: Za mnoge, to je način da se ostvari poslednja želja ili da se simbolično završi životna priča sa voljenom osobom. To je priznanje ljubavi i posvećenosti koja nije prekinuta smrću;
Pravni i socijalni status: Iako posthumna ženidba ne uključuje imovinska prava nasleđivanja (jer se brak smatra zaključenim u trenutku smrti, a tada preminuli partner više nema imovinu u pravnom smislu), ona može imati značajne implikacije na socijalni status, kao što je mogućnost udovičkih penzija ili priznanje deteta rođenog iz te veze kao legitimnog. Dete rođeno nakon posthumne ženidbe biće legalno priznato kao dete preminulog oca, sa svim pravima koja iz toga proističu;
Legitimizacija potomstva: Kao što je bio slučaj sa genezom zakona, obezbeđivanje legitimiteta detetu koje bi se rodilo nakon smrti jednog roditelja često je ključni motiv.
Granice ljubavi i zakona
Posthumno venčanje je, dakle, retka i izuzetna pravna pojava koja govori mnogo o kompleksnosti ljudskih odnosa i sposobnosti zakona da se prilagodi izvanrednim okolnostima.
Ona nije samo pravna formalnost; ona je priznanje da ljubav, u svojoj najčišćoj formi, može premostiti najveću prepreku, samu smrt.
Francuska, kroz ovaj jedinstveni zakon, nudi utehu i priznanje onima čije su životne priče tragično prekinute, ali čija ljubav ostaje živa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vanpretresno veće Višeg suda u Novom Sadu donelo je odluku da se postupci protiv Gorana Vesića, Jelene Tanacković i Anite Dimoski u slučaju pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu obustavljaju.
Svedoci smo svakodnevnih pokušaja omanjivanja javnosti od strane blokadera i antisrpske opozicije, koji pokušavaju lažima da prikažu kako je država u lošem stanju, ali uprkos tome rezultati i brojke govore i pokazuju sasvim suprotno.
Nakon jučerašnje sednice Skupštine Grada tokom koje su iznete brojne poluinformacije a sve vezano za rad javnih preduzeća u Nišu i njihovo buduće fukcionisanje, oglasio se i prvi čovek Pokreta za narod i državu u Nišu, doc. dr Milan Lazarević koji je dao bezrezervnu podršku gradonačelniku Niša Dragoslavu Pavloviću.
Dok opozicija i blokaderi svojim akcijama rade na tome da osujete rad aktuelne vlasti, predsednik Aleksandar Vučić obilazi novootvorene objekte i projekte, koji će život u Srbiji podići na viši nivo.
Sa Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" upozorili su da će prognozirane minimalne dnevne temperature vazduha biti u kategoriji "opasne pojave" na teritoriji raškog, moravičkog, pirotskog, topličkog, pećkog, kosovskomitrovačkog, kosovskopomoravskog i kosovskog okruga 1. i 2. januara, a u pčinjskom i prizrenskom okrugu 2. januara.
Planina Crni Vrh, smeštena u istočnoj Srbiji, tridesetak kilometara od Bora, predstavlja jednu od retkih zimskih destinacija koja je ostala van glavnih turističkih tokova, a u kojoj je cena noćenja već od 2.900 dinara.
Arheolozi su, istražujući mumificirana tela u Sudanu, otkrili da su deca stara samo 18 meseci u regionu doline Nila pre 1.400 godina, imala tetovaže na licu.
U decembru 2016. godine u javnosti je odjeknula izjava Jovana Vukotića, koji je u bezbednosnim krugovima i medijima često označavan kao jedan od ključnih ljudi "škaljarskog klana", da "ima spisak crnogorskih policajaca koje plaća mafija".
Šef beloruske kontraobaveštajne agencije odbacio je tvrdnje Volodimira Zelenskog da Kijev zna lokaciju ruskih raketa "orešnik" raspoređenih u Belorusiji.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je uočena veza između snimaka teritorije Ukrajine koje prave kineski sateliti i ruskih napada na objekte energetske infrastrukture.
Film "Bitka na Neretvi" koji je premijerno prikazan 1969. godine koštao je između sedam i 12 miliona tadašnjih dolara. To je najskuplji film ikada snimljen na prostorima bivše Jugoslavije.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar