ŠEST NEVEROVATNIH TEORIJA O MISTERIOZNOJ ATLANTIDI U šta vi verujete?
Podeli vest
Da li je Atlantida priča o nastanku Crnog mora ili samo bajka maštovitog besednika?
Nijedan mitski pojam ne budi toliko misterije i interesovanja koliko Atlantida, veoma napredna civilizacija koja je naglo nestala pre nekoliko hiljada godina. Tako se bar pretpostavlja. Još nisu otkriveni konkretni dokazi o njenom postojanju, ali to ne sprečava arheologe, istoričare i pustolove da se bave mitologijom koja oduvek intrigira radoznale umove.
Vreme nije stvarno - to je ljudski konstrukt koji nam pomaže da pravimo razliku između sadašnjosti i naše percepcije prošlosti, podjednako začuđujuća i zbunjujuća teorija....
19.02.2020
09:19
Da li su Atlantiđani zaista postojali i šta im se dogodilo, na ova pitanja možda nikada nećemo uspeti da odgovorimo, ali to nas ne sprečava da ih postavimo. Evo nekoliko teorija o sudbini ove izgubljene kulture koja je, prema predanju, u drevna vremena vladala svetom.
Atlantida je bila kontinent koji je progutao Atlantski okean
Ideja da je reč o istorijski potvrđenom mestu, a ne o priči koju je izmislio Platon, uticajni starogrčki filozof i besednik, javila se tek krajem 19. veka. U svojoj knjizi "Atlantida: Prepotopski svet" iz 1882., pisac Ignacije Doneli tvrdio je da su drevni narodi nasledili dostignuća, poput jezika, obrade zemljišta i metala, od napredne civilizacije koja im je prethodila.
In Old Atlantis, before the polar shift 75,000 years ago, the position of equator was different and thus the position of the whole planetary energy grid was different also. https://t.co/mx18ktTPJmpic.twitter.com/rAL5QMFWd9
— COBRA info (@cobrainfo1) February 21, 2020
oneli je opisao potopljeni kontinent, koji se, prema Platonovim navodima, nalazio izvan Heraklovih stubova kod Gibraltara, moreuza koji razdvaja Sredozemno more od Atlantskog okeana. Savremena okeanografija i znanja o tektonskim pločama koja danas posedujemo ipak ne idu u prilog ovoj teoriji.
Atlantidu je progutao Bermudski trougao
Nadahnuti Donelijevim delom, mnogi pisci su kasnije iznosili pretpostavke da se Atlantida nalazila negde drugde. Jedan od njih bio je i Čarls Berlic, unuk osnivača čuvene škole za učenje stranih jezika „Berlic”. On je tokom 1970-ih tvrdio da je Atlantida pravi kontinent i da se nalazio nedaleko od Bahama, ali da ga je progutao Bermudski trougao. Reč je o ozloglašenoj oblasti Atlantskog okeana gde brodovi navodno nestaju pod nerazjašnjenim okolnostima.
Poklonici ove teorije kao osnovni dokaz ističu prisustvo neobičnih podvodnih građevina, nalik ulicama i zidinama, koje se nalaze nedaleko od obale arhipelaga Bimini. Naučnici procenjuju da je reč o prirodnim strukturama nastalim od nasumično naslaganih stena.
If All the ships and Airplanes get disappear in the Bermuda Triangle,Why don't we throw all the Trash and plastic there and save the planet..!! pic.twitter.com/BlSZDo02xB
— Malik Mubashar (@Mubashar_says) February 19, 2020
Antarktik je nekada bio Atlantida
Autor Čarls Hapgud u svojoj knjizi ''Earth's Shifting Crust'' iz 1958., za koju je Albert Ajnštajn pisao predgovor, iznosi pretpostavku da je pre otprilike 12.000 godina došlo do pomeranja Zemljine kore, usled čega je Antarktik premešten južnije nego što je bio do tada. Hapgud smatra da je klima na tom ranijem Antarktiku bila umerenija, te da se tamo razvila napredna civilizacija. Kada je došlo do navodnog pomeranja kore, pa se kontinent izmestio, temperatura je naglo zahladnela i okovala veličanstvene gradove Atlantiđana ledom.
Baš kao i Donelijeva, i ova teorija prethodi saznanjima koja danas posedujemo o kretanju tektonskih ploča, a koja pobijaju ovakvu pretpostavku.
Mit o Atlantidi ustvari govori o Crnomorskom potopu
Možda je Atlantida izmišljeno mesto, ali nije nemoguće da predstavlja alegoriju stvarnog istorijskog događaja. Postoji hipoteza o nastanku Crnog mora, prema kojoj je ono nastalo približno 5600. godine pre nove ere, kada je Sredozemno more probilo Bosforski moreuz i napojilo dotadašnje slatkovodno jezero morskom vodom. Ova hipoteza nalaže da je jezero od koga je nastalo Crno more bilo upola manje.
Foto: Printscreen You Tube
Ukoliko se ovakav potop zaista dogodio, može se pretpostaviti da je izazvao pomeranje stanovništva koje je naseljavalo obode hipotetičkog jezera. Oni su, tako, bežeći od nadilazeće vode slikovito opisivali svoje doživalje, a te priče su, zatim, nekoliko hiljada godina kasnije nadahnule Platona da piše o izgubljenoj civilizaciji, piše History.
Atlantida svedoči o Minojskoj civilizaciji, koja je cvetala na grčkim ostrvima
Jedna od teorija novijeg datuma odnosi se na civilizaciju sa grčkih ostrva Krit i Santorini, koja je cvetala između 2500. i 1600. godine pre nove ere. Ime nosi po legendarnom kralju Minoju. Veruje se da je to bila prva evropska velika civilizacija. Minojci su podizali velelepne palate, gradili su puteve i bili su prvi Evropljani koji su koristili pismo, takozvano Linear A.
Na vrhuncu svoje moći, Minojci su naprasno iščezli iz tokova istorije. Ovaj nedokučiv događaj raspirio je niz teorija o mogućoj vezi sa izgubljenom civilizacijom Platonove Atlantide. Istoričari smatraju da se oko 1600. godine pre nove ere dogodio razoran zemljotres, koji je uzdrmao vulkansko ostrvo Teru, današnji Santorini, što je dovelo do erupcije zastrašujućih razmera. Deset miliona tona stene, pepela i gasa je izbačeno u atmosferu. Cunamiji koji su usledili bili su dovoljni da unište minojske gradove, što ih je učinilo ranjivim za napade drugih naroda sa kopna.
Foto: pixabay.com
Atlantida je plod Platonove mašte
Većina istoričara i naučnika se slaže da je Platonovo pripovedanje o izgubljenom kraljevstvu Atlantide čista fikcija. On je, radije, zamislio Atlantidu kao savršenu civilizaciju, čija je sumorna priča o nestanku služila kao upozorenje da bogovi kažnjavaju ljudsku oholost.
Sem Platonovih dijaloga - „Timaj” i „Kritija” -, ne postoje drugi zapisi o ovoj mitskoj kulturi. Štaviše, uprkos razvitku savremene okeanografije i naporima u mapiranju okeanskog dna, još nije pronađen niti jedan dokaz o ovoj potopljenoj civilizaciji, piše Telegraf.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vreme nije stvarno - to je ljudski konstrukt koji nam pomaže da pravimo razliku između sadašnjosti i naše percepcije prošlosti, podjednako začuđujuća i zbunjujuća teorija....
Bura zbog smene Igora Božića, sada već bivšeg direktora tajkunske televizije N1, nikako se ne stišava, a osim što su ostali zaposleni zapali u stanje histerije nakon te odluke novih vlasnika Junajted medije, mreže ne prestaju da bruje gde bi udarne pesnice i ovog medija i Nove S mogle da završe ako ih zadesi Božićeva sudbina.
Posada misije Artemis II tokom leta oko Meseca uočila je neobične boje na njegovoj površini, uključujući smeđe tonove i izolovana zelenkasta područja, prenosi Foks njuz.
Narode, verovali ili ne, blokaderi su dobili i svog prvog analitičara za spoljnu politiku koji je izazvao salve reakcija na društvenim mrežama - ali ne onih pozitivnih.
Samo dan nakon što su psiholozi upozorili na zastrašujuće posledice uticaja blokaderskih plenuma na mozgove mladih ljudi, koji više ne žele da budu individualci i da se predstavljaju imenima i prezimenima, već da budu "mediji i deo kolektivnog mozga", procurio je snimak koji izaziva dodatnu jezu.
Uglješa Mrdić, predsednik Odbora za pravosuđe čestitao je konstituisanje novog Visokog saveta sudstva (VSS) i izbor sudije Višeg suda u Beogradu Bojane Čogurić za predsednika VSS.
Zvanično je počelo emitovanje Srpskog dnevnika, udarne informativne emisije u do sada neviđenom formatu. U našem Srpskom dnevniku čuje se glas naroda, a jedini prioritet je istina!
Srpski dnevnik počinje danas, 6. aprila u 21 čas! Osim najvažnijih vesti i tema, gledaoci će imati priliku da prvi saznaju i najtačniju vremensku prognozu, poručila je jedna od voditeljki Marijana Milićeivć.
Srpski dnevnik počinje 6. aprila u 21 čas, a pored najnovijih informacija i aktuelnih tema, gledaoci će moći prvi da saznaju najtačniju vremensku prognozu, poručila je jedna od voditeljki Kristina Vasić.
Najbolja babica u Srbiji za 2026. godinu, Biljana Vasiljević iz Opšte bolnice u Novom Pazaru, više od četiri decenije posvećeno brine o porodiljama, potvrđujući da je ovaj posao pre svega poziv koji se radi srcem.
Zabrana fizičkog kažnjavanja dece, ukidanje maloletničkih brakova i veća kontrola države nad roditeljima, samo su neke od izmena koje će doneti novi Porodični zakon. Za one koji pravila ne poštuju slede sankcije.
Akcija "Kaciga glavu čuva", koju Auto-moto savez Srbije tradicionalno organizuje i sprovodi uz podršku Uprave saobraćajne policije MUP-a Republike Srbije, održana je danas u Parku prijateljstva na Ušću.
Maloletni B. P. koji je danas u Obrenovcu izbo dedu i njegovu partnerku, koja je podlegla kasnije povredama u bolnici, policiji je ispričao detalje napada.
Sa dubokim žaljenjem obaveštavamo javnost da je danas oko podneva na gradilištu na izgradnji mosta preko reke Save u Beogradu došlo do nesreće u kojoj je jedan radnik, državljanin NR Kine, izgubio život.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Leskovcu uhapsili su P. S. (24), iz okoline Leskovca, zbog sumnje da je pretukao 44-godišnjeg muškarca, a sada je on saslušan u Višem javnom tužilaštvu u Leskovcu koje traži pritvor.
Muškarac i žena, koje je islamski sud osudio za vanbračni odnos u konzervativnoj indonežanskoj provinciji Aćeh, kažnjeni su sa po 100 udaraca štapom, prenosi AFP.
Poslednjih dana internetu su se pojačale glasine da je Ilon Mask "uključio" satelitski komunikacioni sistem Starlink da bi "radio iznad ruske teritorije".
Srpska filmska kompozitorka Aleksandra Kovač ostvarila je izuzetan međunarodni uspeh. Pozvana je da učestvuje u prvom Composers Club-u festivala Cannes series 2026, elitnoj profesionalnoj platformi koja okuplja 20 najznačajnijih kompozitora savremene muzike za TV serije iz celog sveta.
Jedan od najpopularnijih grčkih pevača Konstantinos Kufos uskoro stiže u Beograd, a pred koncert otvoreno govori o tremi, srpskoj publici, koleginicama i odnosu između dve muzičke scene.
Pevač Zdravko Čolić održao je sinoć peti koncert u Sarajevu, a trenutak kada je prišao svojoj ljubavi iz mladosti glumici Jasni Orneli Beri bio je upečatljiv.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar