Da li je Atlantida priča o nastanku Crnog mora ili samo bajka maštovitog besednika?
Nijedan mitski pojam ne budi toliko misterije i interesovanja koliko Atlantida, veoma napredna civilizacija koja je naglo nestala pre nekoliko hiljada godina. Tako se bar pretpostavlja. Još nisu otkriveni konkretni dokazi o njenom postojanju, ali to ne sprečava arheologe, istoričare i pustolove da se bave mitologijom koja oduvek intrigira radoznale umove.
Da li su Atlantiđani zaista postojali i šta im se dogodilo, na ova pitanja možda nikada nećemo uspeti da odgovorimo, ali to nas ne sprečava da ih postavimo. Evo nekoliko teorija o sudbini ove izgubljene kulture koja je, prema predanju, u drevna vremena vladala svetom.
Atlantida je bila kontinent koji je progutao Atlantski okean
Ideja da je reč o istorijski potvrđenom mestu, a ne o priči koju je izmislio Platon, uticajni starogrčki filozof i besednik, javila se tek krajem 19. veka. U svojoj knjizi "Atlantida: Prepotopski svet" iz 1882., pisac Ignacije Doneli tvrdio je da su drevni narodi nasledili dostignuća, poput jezika, obrade zemljišta i metala, od napredne civilizacije koja im je prethodila.
In Old Atlantis, before the polar shift 75,000 years ago, the position of equator was different and thus the position of the whole planetary energy grid was different also. https://t.co/mx18ktTPJmpic.twitter.com/rAL5QMFWd9
— COBRA info (@cobrainfo1) February 21, 2020
oneli je opisao potopljeni kontinent, koji se, prema Platonovim navodima, nalazio izvan Heraklovih stubova kod Gibraltara, moreuza koji razdvaja Sredozemno more od Atlantskog okeana. Savremena okeanografija i znanja o tektonskim pločama koja danas posedujemo ipak ne idu u prilog ovoj teoriji.
Atlantidu je progutao Bermudski trougao
Nadahnuti Donelijevim delom, mnogi pisci su kasnije iznosili pretpostavke da se Atlantida nalazila negde drugde. Jedan od njih bio je i Čarls Berlic, unuk osnivača čuvene škole za učenje stranih jezika „Berlic”. On je tokom 1970-ih tvrdio da je Atlantida pravi kontinent i da se nalazio nedaleko od Bahama, ali da ga je progutao Bermudski trougao. Reč je o ozloglašenoj oblasti Atlantskog okeana gde brodovi navodno nestaju pod nerazjašnjenim okolnostima.
Poklonici ove teorije kao osnovni dokaz ističu prisustvo neobičnih podvodnih građevina, nalik ulicama i zidinama, koje se nalaze nedaleko od obale arhipelaga Bimini. Naučnici procenjuju da je reč o prirodnim strukturama nastalim od nasumično naslaganih stena.
If All the ships and Airplanes get disappear in the Bermuda Triangle,Why don't we throw all the Trash and plastic there and save the planet..!! pic.twitter.com/BlSZDo02xB
— Malik Mubashar (@Mubashar_says) February 19, 2020
Antarktik je nekada bio Atlantida
Autor Čarls Hapgud u svojoj knjizi ''Earth's Shifting Crust'' iz 1958., za koju je Albert Ajnštajn pisao predgovor, iznosi pretpostavku da je pre otprilike 12.000 godina došlo do pomeranja Zemljine kore, usled čega je Antarktik premešten južnije nego što je bio do tada. Hapgud smatra da je klima na tom ranijem Antarktiku bila umerenija, te da se tamo razvila napredna civilizacija. Kada je došlo do navodnog pomeranja kore, pa se kontinent izmestio, temperatura je naglo zahladnela i okovala veličanstvene gradove Atlantiđana ledom.
Baš kao i Donelijeva, i ova teorija prethodi saznanjima koja danas posedujemo o kretanju tektonskih ploča, a koja pobijaju ovakvu pretpostavku.
Mit o Atlantidi ustvari govori o Crnomorskom potopu
Možda je Atlantida izmišljeno mesto, ali nije nemoguće da predstavlja alegoriju stvarnog istorijskog događaja. Postoji hipoteza o nastanku Crnog mora, prema kojoj je ono nastalo približno 5600. godine pre nove ere, kada je Sredozemno more probilo Bosforski moreuz i napojilo dotadašnje slatkovodno jezero morskom vodom. Ova hipoteza nalaže da je jezero od koga je nastalo Crno more bilo upola manje.
Foto: Printscreen You Tube
Ukoliko se ovakav potop zaista dogodio, može se pretpostaviti da je izazvao pomeranje stanovništva koje je naseljavalo obode hipotetičkog jezera. Oni su, tako, bežeći od nadilazeće vode slikovito opisivali svoje doživalje, a te priče su, zatim, nekoliko hiljada godina kasnije nadahnule Platona da piše o izgubljenoj civilizaciji, piše History.
Atlantida svedoči o Minojskoj civilizaciji, koja je cvetala na grčkim ostrvima
Jedna od teorija novijeg datuma odnosi se na civilizaciju sa grčkih ostrva Krit i Santorini, koja je cvetala između 2500. i 1600. godine pre nove ere. Ime nosi po legendarnom kralju Minoju. Veruje se da je to bila prva evropska velika civilizacija. Minojci su podizali velelepne palate, gradili su puteve i bili su prvi Evropljani koji su koristili pismo, takozvano Linear A.
Na vrhuncu svoje moći, Minojci su naprasno iščezli iz tokova istorije. Ovaj nedokučiv događaj raspirio je niz teorija o mogućoj vezi sa izgubljenom civilizacijom Platonove Atlantide. Istoričari smatraju da se oko 1600. godine pre nove ere dogodio razoran zemljotres, koji je uzdrmao vulkansko ostrvo Teru, današnji Santorini, što je dovelo do erupcije zastrašujućih razmera. Deset miliona tona stene, pepela i gasa je izbačeno u atmosferu. Cunamiji koji su usledili bili su dovoljni da unište minojske gradove, što ih je učinilo ranjivim za napade drugih naroda sa kopna.
Foto: pixabay.com
Atlantida je plod Platonove mašte
Većina istoričara i naučnika se slaže da je Platonovo pripovedanje o izgubljenom kraljevstvu Atlantide čista fikcija. On je, radije, zamislio Atlantidu kao savršenu civilizaciju, čija je sumorna priča o nestanku služila kao upozorenje da bogovi kažnjavaju ljudsku oholost.
Sem Platonovih dijaloga - „Timaj” i „Kritija” -, ne postoje drugi zapisi o ovoj mitskoj kulturi. Štaviše, uprkos razvitku savremene okeanografije i naporima u mapiranju okeanskog dna, još nije pronađen niti jedan dokaz o ovoj potopljenoj civilizaciji, piše Telegraf.
Vreme nije stvarno - to je ljudski konstrukt koji nam pomaže da pravimo razliku između sadašnjosti i naše percepcije prošlosti, podjednako začuđujuća i zbunjujuća teorija....
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vreme nije stvarno - to je ljudski konstrukt koji nam pomaže da pravimo razliku između sadašnjosti i naše percepcije prošlosti, podjednako začuđujuća i zbunjujuća teorija....
Lider opozicije Aleksandar Vučić rekao je da oko 560 pristalica i simpatizera Studentske liste fizički i verbalno napalo predstavnike liste Ujedinjena Srbija, a da je najgore prošla Lidija Vukićević.
Pristalice Studentske liste danas su napravile haos ispred Doma Narodne skupštine Srbije, gde su poslanika SNS Arna Gujona zasule salvom uvreda, uz povike ''Fašisto'' i ''Mrš iz Srbije''.
Dugogodišnji kritičar SNS Milan Milenković ukazao je na licemerje onih koji se predstavljaju kao ''pristojna Srbija'', poručujući da je dovoljno napisati i najblaži kritički komentar o studentima da bi usledile uvrede i napadi.
Konstitutivna sednica novog saziva Narodne skupštine Republike Srbije ostaće upamćena po scenama nasilja i primitivizma kakve srpski parlament u novijoj istoriji ne pamti.
Lider SNS-a Miloš Vučević oštro je reagovao na svom Instagram nalogu povodom skandaloznog napada i uvreda upućenih glumici Lidiji Vukićević od strane pristalica "Studentske liste" ispred zgrade Narodne skupštine.
Penzionisani profesor iz Zagreba Ivan Rimac upozorio je da samo održavanje izbora i smena Aleksandra Vučića ne garantuju stabilnost, podsećajući na iskustva zemalja zahvaćenih Arapskim prolećem, a posebno na današnju situaciju u Libiji.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić nije mogla da veruje da je ovo poslednja nedelja u kojoj će Plavi i Crveni tim biti razdvojeni, te da ih u sledećoj nedelji čeka ujedinjenje.
"Ozempik" i "vegovi", lekovi koji se koriste za lečenje gojaznosti i dijabetesa tipa dva, opasni su po život ako se uzimaju bez odobrenja lekara. Ovi medikamenti, upozoravaju stručnjaci, u Srbiji se masovno uzimaju!
Danas skoro svaki vozač zna koliko konjskih snaga ima njegov automobil, ali malo ko zna kako je nastala ova merna jedinica. Njeno poreklo vezano je za škotskog pronalazača Džejmsa Vata, koji je još u 18. veku pronašao način da snagu parnih mašina predstavi kroz poređenje sa radom konja.
Dragoslav Tomović (98) iz zaseoka Bukovača u selu Koštunići hrabro korača 10. decenijom života, a pored recepta za dugovečnost, otkrio je i kada je imao poslednju vezu.
Zbog radova na izgradnji sekundarne fekalne kanalizacije u Ulici Jurija Gagarina, od danas do 31. decembra doći do promena u radu linija javnog prevoza.
Avion Vojske Srbije pao je danas na njivu između Stare i Nove Pazove, a meštani svedoče da su zbog užasnog zvuka koji je prethodio padu izleteli na terasu.
Starija žena sa područja Bjelovara prijavila je policiji da je žrtva investicione prevare u kojoj je izgubila više od 61.000 evra. Prevaranti su je tokom puna četiri meseca uveravali u isplativost ulaganja i navodili je na nove uplate.
Policijski službenici Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) danas su realizovali operativnu akciju "Krug" i uhapsili policijsku službenicu SIPA zbog sumnje u ozbiljne zloupotrebe službenog položaja i neovlašćeno odavanje poverljivih informacija iz policijskih istraga.
Najmanje 46 osoba povređeno je danas u sudaru dva putnička voza u blizini glavne železničke stanice u Pragu, od kojih je četvoro hospitalizovano u teškom stanju.
Ruska vlada održaće sastanak posvećen posledicama novog ukrajinskog napada na Krimski most, a razgovorima će predsedavati potpredsednik vlade Marat Kušnulin, saopšteno je iz ruske vlade.
Glumica Jelena Đukić, nekadašnja supruga pokojnog reditelja i omiljenog tragača iz kviza "Potera" Milorada Milinkovića, biće deo novog saziva Narodne skupštine Srbije nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra 2026. godine.
Robert Patinson zvanično je postao novi Džejms Bond, čime je završena višegodišnja neizvesnost oko toga ko će naslediti Danijela Krejga u ulozi najpoznatijeg tajnog agenta na svetu.
Jedna od najuspešnijih filmskih franšiza svih vremena vraća se na veliko platno. U distribuciji BLITZ filma, "Igre gladi: Svitanje nad žetvom" (The Hunger Games: Sunrise on the Reaping) stižu u bioskope širom Srbije 19. novembra 2026. godine.
Engleski filmski glumac i producent Robert Patinson biće sledeći Džejms Bond i time postati sedmi glumac koji tumači lik znamenitog britanskog špijuna, poteklog iz pera Ijana Fleminga, saopštila je danas kompanija Amazon MGM.
Pevačica Anastasija Ražnatović juče je na svom Instagram profilu podelila niz fotografija i snimaka sa suprugom, fudbalerom Nemanjom Gudeljom, koji je proslavio 35. rođendan.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.