Akutna mijelodna leukemija jedna je od najmalignijih bolesti kod ljudi, od koje godišnje u Srbiji oboli oko 150 pacijenata. Ova retka bolest javlja se u svim uzrastima, a učestalost raste sa starošću
Akutne leukemije se mogu manifestovati nespecifično - visokom temperaturom, obilnim znojenjem i lošim opštim stanjem.
Leukemijske ćelije invazijom koštane srži potiskuju normalne elemente koštane srži što dovodi do anemije, infekcija i krvarenja.
Kod nekih pacijenata javlja se uvećanje limfnih čvorova, jetre i slezine.
Najupečatljiviji simptom je ipak pojava znakova krvarenja po koži u vidu sitnih crvenih tačkica, modrica, ali i krvarenja iz desni, produžena menstrualna krvarenja kod žena.
Kako bi podigli svest o ovoj izuzetno teškoj bolesti, pogotovu u vreme kovid epidemije, Aktiv za akutne leukemije Srpskog lekarskog društva organizovao je edukativnu online konferenciju o akutnoj mijeloidnoj leukemiji „K’o padanje kiše”.
Prof. dr Ana Vidović, načelnica odeljenja Akutne leukemije 2 na Klinici za hematologiju u KCS kaže da akutne leukemije ili rak krvi predstavljaju maligne bolesti ćelija krvi i koštane srži.
Navodi da postoje dva osnovna tipa ove bolesti: akutna mijeloidna i akutna limfoblastna leukemija i da se odlikuje nekontrolisanim umnožavanjem nezrelih ćelija limfoidne ili mijeloidne loze, povećanjem broja belih krvnih zrnaca u krvi i u organima i veoma brzo napredovanje.
"Tačan uzrok nastanka leukemija je zasada nepoznat. Neki faktori kao što su jonizujuće zračenje, organski rastvarači, pesticidi, neki virusi i prethodna primena citostatika u lečenju drugih maligniteta mogu da oštete naš nasledni materijal, odnosno DNK i pokrenu nastanak leukemije", objasnila je ona na edukativnoj konferenciji , navodi se u saopštenju Aktiva za akutne leukemije SLD.
U dijagnostici i lečenju akutne mijelodne leukemije, nastavlja dr Vidović, neophodan je timski rad lekara. Stručnjaci se u dijagnostici ove bolesti rukovode međunarodnim preporukama koje podrazumevaju i identifikovanje genskih mutacija.
Foto: Shutterstock
Molekularno-genetske karakteristike su najvažniji prognostički faktor na osnovu kojih se akutne leukemije svrstavaju u grupu dobre, srednje ili loše prognoze. Od toga zavisi i lečenje pacijenata.
Smernice za dijagnostiku i lečenje akutne mijelodne leukemije preporučuju genetsko testiranje radi identifikovanja mutacija gena. Međutim, pored hemoterapije pacijentima u Srbiji, koji boluju od akutne mijelodne leukemije, u ovom trenutku nisu na raspolaganju inovativni lekovi, koji su registrovani u svetu.
"Osnova lečenja je hemioterapija, odnosno kombinacija citostatika u trajanju od najmanje šest meseci, koja se nije menjala unazad četrdesetak godina. Cilj početnog lečenja je normalizacija krvne slike i koštane srži što se naziva remisija. Remisija se postiže kod oko 75 odsto mlađih pacijenata i oko 40-50 odsto starijih od 50 godina", navodi ona.
navodi da se kod pacijenata u remisiji, lečenje nastavlja „učvršćujućom” hemioterapijom da bi se smanjio rizik od povratka bolesti.
Kod bolesnika sa visokorizičnom leukemijom, objašnjava, jedini način zaustavljanja bolesti jeste transplantacija matične ćelije hematopoeze od podudarnog srodnog ili nesrodnog davaoca (alogena transplantacija).
"Ipak, budućnost lečenja akutne mijeloidne leukemije i svih maligniteta je u ciljanoj, target terapiji. To su specijalni medikamenti koji utiču na određene tokove u ćelijskom ciklusu, odnosno ciljano deluju isključivo na maligne ćelije. Kod trećine pacijenata, kod kojih je ustanovljen marker lošse prognoze, u lečenje se, pored hemoterapije, mora uključiti i ciljana terapija. Bez toga, pacijent ima malu šansu za dugotrajno preživljavanje, čak i sa transplantacijom koštne srži", navodi Vidović.
S obzirom na to je kovid epidemija u jeku, doktorka objašnjava da Klinika za hematologiju kao i još neke Klinike i Instituti gde se leče bolesnici sa različitim malignitetima, nisu u kovid sistemu.
Na edukativnoj tribini govorila je i Dragana Milanović (40) iz Pančeva, jedan je od mlađih pacijentkinja kojoj je postavljena dijagnoza ove retke bolesti.
“Leukemija je bolest koja dolazi izuzetno tiho, brzo i učinila me je potpuno nemoćnom. Simptomi kao što su umor, modrice koje ne prolaze, krvarenja (desni, hemoroidi, menstrualna krvarenja), rane koje ne zarastaju, bol u stomaku, zamor, teško disanje treba da budu signal za obraćanje lekaru ili bar za jednu analizu krvi", navela je Milanović.
Portal Vikiliks još jednom je šokirao svetsku javnost, ovaj put objavljujući dokument prema kojem je jedan od osnivača i glavni rukovodilac kompanije "Epl" bio pozitivan na HIV virus
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Portal Vikiliks još jednom je šokirao svetsku javnost, ovaj put objavljujući dokument prema kojem je jedan od osnivača i glavni rukovodilac kompanije "Epl" bio pozitivan na HIV virus
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Predsednik Stranke slobode i pravde i najveći tajkun Dragan Đilas gostovao je sinoć na tajkunskoj "N1", gde je govorio o tzv. studentskoj listi, izborima, odnosu među blokaderima, navodeći da oni nisu posobni da vode državu.
Dok se javnosti predstavlja priča o autentičnom studentskom pokretu, sve više isplivavaju tvrdnje da iza takozvane „studentske liste“ ne stoje ni studenti, niti oni pišu program koji bi trebalo da predstavlja njihove stavove i ideje.
Filozof Filip Grbić oštro je kritikovao ponašanje blokadera, rekavši da nasilne akcije i pritisci koje sprovode predstavljaju ozbiljnu pretnju po stabilnost države i normalno funkcionisanje građana.
Predsednik Srpske radikalne stranke (SRS) prokomentarisao je jednu od centralnih političkih tema u Srbiji - priznanje blokadera da studenata neće biti na takozvanoj studentskoj listi.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Od davnina su naši stari verovali da kad lasta svije gnezdo pod strehom, dolazi sreća i bogatstvo u taj dom. Zato lastina gnezda ne valja dirati, ali ove ptice selice, svakog proleća se kuće iznova.
U Srbiji će biti malo do umereno oblačno sa sunčanim intervalima, a na jugu i jugozapadu Srbije se, uz više oblačnosti, posle podne ponegde očekuje kiša ili lokalni pljusak uz mogućnost grmljavine. Temperature od 5 do 23 stepena.
U nedelju, 24. maja, u manastiru Tumane svečano će biti obeležena dva velika jubileja – 90 godina od obretenja moštiju Svetog Zosima Tumanskog Čudotvorca i deset godina od obnove velike tumanske litije.
Veljko Belivuk i Marko Miljković kojima se pred sudom u Beogradu sudi za sedam ubistava, a pred Višim sudom u Podgorici za likvidacije Damira Hodžića i Adisa Spahića, zatražili su da im se omogući da suđenja u Crnoj Gori pate uživo, putem video-linka.
Na današnji dan navršava se osam godina od brutalnog ubistva Luke Stevića iz sela Jablanica kod Lopara, čije je telo pronađeno 19. maja 2018. godine, tri dana nakon nestanka. Za njegovo ubistvo optužen je, a potom i osuđen, njegov kum Đorđe Bojkić.
Krvavi tragovi, sona kiselina, spaljeni dokazi i nestanci bez objašnjenja postali su novi obrazac najtežih zločina u regionu. Iako tela žrtava nikada nisu pronađena, istražitelji sve češće uspevaju da rekonstruišu ubistva do detalja, oslanjajući se na forenziku, kamere i digitalne tragove.
Nakon misije koja je trajala čak 326 dana, najmoderniji američki nosač aviona na nuklearni pogon Džerald R. Ford (CVN-78), zajedno sa svojom udarnom grupom, konačno se vratio u matičnu luku u mornaričkoj bazi Norfolk u Virdžiniji u SAD.
Bivši oficir Službe bezbednosti Ukrajine (SBU), Vasilij Prozorov, izjavio je da je u američkim biolaboratorijama u Ukrajini razvijano genetski selektivno oružje namenjeno uništavanju Slovena.
Kineski predsednik Si Đinping rekao je američkom predsedniku Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin mogao da zažali zbog odluke da pokrene rat u Ukrajini.
Iranski komandanti proučavali su način na koji američki lovci i bombarderi lete u regionu, a u tome su, prema navodima američkog vojnog zvaničnika, možda imali i pomoć Rusije, objavio je Njujork tajms.
Ljubavni život Anite Stanojlović godinama intrigira javnost, iza nje su brojne turbulentne veze i romanse, a ovo je spisak njenih partnera iz rijalitija.
Aleksandra Mladenović odlučila je da javno progovori o izuzetno teškom periodu kroz koji je prolazila, otkrivši da se godinama unazad borila sa anksioznošću.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar