• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: ljubav&zdravlje

07.01.2021

08:46

Koliko ISKRICA, toliko ZDRAVLJA! BOŽIĆNI OBIČAJI - Šta valja raditi na Hristov rođendan?

Ljubav

Koliko ISKRICA, toliko ZDRAVLJA! BOŽIĆNI OBIČAJI - Šta valja raditi na Hristov rođendan?

Podeli vest

Srpski narod ovaj dan provodi u porodičnim okupljanjima oko badnjaka, u duhu zdravica, sloge i čestitki. Prazničnu sliku upotpunjuju praznična trpeza, toplina doma i mnoštvo lepih običaja, koji imaju jedan osnovni smisao - da se sačuva i uveća porodica i imanje domaćina

Božić, dan kada se hrišćanski vernici prisećaju čudesne noći kada se u jaslama vitlejemske pećine, daleko od sjaja i raskoši rodio Isus Hrist, jedan je od najvećih i najradosnijih praznika. Srpski narod ovaj dan provodi u porodičnim okupljanjima oko badnjaka, u duhu zdravica, sloge i čestitiki. Prazničnu sliku upotpunjuju praznična trpeza, toplina doma i mnoštvo lepih običaja koji imaju jedan osnovni smisao - da se sačuva i uveća porodica i imanje domaćina.

Badnji dan

Božični običaji i praznovanje počinju Badnjim danom tako što glava porodice rano ujutru odlazi da iseče badnjak, najčešće je to hrastovo ili cerovo drvce. Kada odabere odgovarajuće drvo, domaćin se okrene ka istoku, tri puta se prekrsti, pomene Boga, svoju slavu i sutrašnji praznik, uzima sekiru u ruke i seče badnjak koji se tek sa prvim mrakom unosi u kuću i time označava početak božićnih praznika.

Foto: Shutterstock

Badnjak se tek sa prvim mrakom unosi u kuću

Unoseći badnjak domaćin obilazi dom kvocajući kao kvočka, a domaćica i sva deca idu za njim pijučući kao pilići. Glava porodice obilazi sve uglove doma bacajući po jedan orah u svaki ugao, što simbolično predstavlja žrtvu precima. Slama se raznosi po celoj kući, a posebno na mesto gde će biti postavljena večera. Preko slame se postavlja stolnjak jer se, prema starom običaju, služi i jede na podu. Domaćica u slamu stavlja razne slatkiše, sitne poklone i igračkice, koje deca traže.

Badnjak se ljubi, maže medom, ponegde preliva vinom, posipa žitom, kiti zelenim granama…, stavlja na ognjište i pali. Običaj je da deca „džaraju“ vatru, odnosno raspaljuju je grančicama kako bi se izazivali pregršt varnica i iskri govoreći „Koliko iskrica toliko parica, pilića, košnica...“ nabrajajući sve životinje čije se blagostanje priželjkuje.

Negde se uz badnjak u kuću unosi i pečenica na ražnju. Obično je nose dvojica između sebe, jedan od njih prvo stupa desnom nogom preko praga i pozdravlja domaćicu i žensku decu rečima: "Dobro veče, srećno Badnje veče!" Domaćica posipa pečenicu i domaćina sa zobi i pšenicom, odgovarajući: "Dobro veče! Čestiti vi i vaša pečenica!"

Foto: Shutterstock

U urbanim uslovima badnjak se često kolektivno nalaže ispred crkve

Kada se unesu pečenica, badnjak i slama, ukućani zajedno otpevaju "Roždestvo tvoje...", pomole se Bogu, pročitaju molitve koje znaju, čestitaju jedni drugima praznik i Badnje veče i sedaju za trpezu. Večera je posna, obično se priprema prebranac, sveža ili sušena riba, suvo voće, orasi, med, vino, kao i pogača čija veličina simboliše obilje naredne godine.

Tokom noći se pazi kada će badnjak da sagori. Nekada su svi ukućani ostajali budni dok badnjak ne izgori, a kasnije je samo jedan muškarac ostajao da bdi i tako ukazivao poštovanje i pozdravljao Isusovo rođenje.  

Česnica i vino

Česnica, spravljana od belog brašna, sa vodom i mašću, bez kvasca, smatra se izuzetno važnim obrednim kolačem. Mesi prvog dana Božića, pre izlaska sunca, kad prvo zvono zazvoni u crkvi. Okreće se kao slavski kolač, preliva vinom i na kraju lomi na onoliko delova koliko ima ukućana. Onaj ko dobije deo česnice u kojoj je novčić, po narodnom verovanju, biće srećan cele te godine.

Foto: Shutterstock

Božićni kolač simboliše Hristove reči „Ja sam hleb živi“

Božićni kolač simboliše reči Isusove „Ja sam hleb živi“, dok vino predstavlja njegovu krv. Za česnicu se veruje da je ime dobila zato što se mesi za čest (u čast) Isusa Hrista, kao činjenice da se lomi na česti, to jest na onoliko delova koliko ima ukućana.

Hristos se rodi!  

Božić se praznuje tri dana. Prvog dana ujutro, pre svitanja, zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima i puca se iz pušaka i prangija. Domaćin i svi ukućani oblače najsvečanije odelo, i odlaze u crkvu na jutrenje i Božićnu liturgiju.

Po povratku iz crkve, ukućani se međusobno ljube čestitajući jedni drugima praznik. Još pre izlaska sunca na Božić odlazilo se na izvor ili bunar po takozvanu nenačetu vodu. Od te vode, kojoj su se pripisivala magijska svojstva, prvo se odlivalo za mešenje česnice, zatim za umivanje ukućana, a potom su nalivana i sva jela za božićni ručak. U narodu se verovalo da nenačeta voda ima i isceliteljsku moć.

Foto: unsplash.com

Položajnik se daruje čarapama ili peškirom, jabukom ili kolačem

Na Božić, rano prepodne, dolazi specijalni gost – položajnik da poželi sreću, zdravlje i napredak domaćinovom domu. Zato on, čim uđe u kuću, a pri tome dobro pazi da prag prekorači desnom nogom, prilazi vatri i donjim, pregorelim krajem badnjaka džara vatru da izbiju varnice govoreći: „Koliko varnica, toliko zdravlja, koliko varnica, toliko sreće i veselja, koliko varnica, toliko parica", nabrajajući sve čega misli da u domaćinovoj kući treba da se umnoži. Potom daruje ognjište, to jest na kraj ognjišta s istočne strane stavi novac. Običaj je da se položajnik daruje čarapama ili peškirom, jabukom ili kolačem koji je ispečen zajedno sa česnicom.

Ukućani posle ručka odlaze da čestitaju rodbini i prijateljima, a potom i ostalim meštanima. Ljudi se pozdravljaju rečima: "Hristos se rodi!" i otpozdravljaju: "Vaistinu se rodi!", a ovako se oslovljava od Božića do Bogojavljenja.

Šta valja raditi na Božić

- Sve što vam je zadavalo muke tokom godine u božićno jutro trebalo bi raditi, i više neće predstavljati problem.

- Vodom u kojoj je opran sud za mešenje česnice zalivaju se voćke da bi bolje rodile ili se ona sipa u saksije sa cvećem da bi lepše cvetalo.

- Testo koje ostaje na rukama domaćice posle mešenja česnice stavlja se na voćke koje su slabo rodile, da bi naredne godine dale više ploda.

Foto: Shutterstock

Nekada je značajnu ulogu u običajima imala božićna sveća

- Od konopca kojim je vezana slama uneta u kuću trebalo bi na Božić, ujutro, u dvorištu napraviti krug i u njega staviti kukuruz i pšenicu za kokoške. Veruje se da će one tokom cele godine nositi jaja na jednom mestu.

- Nekada je značajnu ulogu u božićnim običajima imala božićna sveća. Neke porodice palile su je već na Badnje veče ili obavezno u vreme ručka prvog dana Božića. Sveću pali domaćin sa tri vlati pšenice ili slame koja se izvlači ispod božićne trpeze. Sveća se nije gasila duvanjem, već vinom iz pune flaše.

SPC ODLUČUJE O NOVOM POGLAVARU! Određen datum izbora PATRIJARHA!

SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA ČESTITALA KATOLIČKII BOŽIĆ: "Mir Božji, Hristos se rodi!"

 

 


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

Vesti

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Džet set

Srbija