Greška u genima, neotpornost na stres, pušenje ili loša sreća? Stvari su dublje od toga, kažu naučnici koji tvrde da svi imaju predispozicije za rak, ali će se on javiti samo kod nekih
Naučnici sve češće postavljaju pitanje zašto svi nemamo rak, odnosno zašto ga samo neki dobiju?
Moglo bi se reći da je naš organizam doslovno preplavljen smrću. Kosa, nokti, spoljašnji sloj kože - sve su to mrtve stvari koje svake nedelje gubimo, odbacujemo i koje nestaju nestaju - oko 80 odsto čestica u zatvorenim prostorima koje se presijavaju na suncu zapravo su mrtve ćelije kože ljudi.
Ipak, većina tela se sastoji od živih svari. Ćelije organizma su vrlo aktivne i zaposlene deljenjem milion puta svakog dana. Fascinantan je to proces replikacije instrukcija - DNK za svaku ćeliju ćerku zahteva kopiranje identičnog lanca tri milijarde nukleotida. U svemu tome, naša tela ipak nisu savršena. Svaki put kad se ćelija podeli, enzimi koji učestvuju u sintezi u proseku prave čak oko 120 hiljada greški.
Foto: Pixabay
Mnogo ili malo, sasvim je nebitno, sve dok se ne dogodi ključna greška koja deluje kao okidač raka zahvaljujući abnormalnom radu ćelije, rastu i neprekidnom dupliciranju. Takva ćelija ignoriše signale koji joj govore da treba da prestane i ujedno stimuliše telo da je opskrbljuje krvlju kako bi još rasla. Tada se takva ćelija beskonačno razmnožava, odnosno rak širi po telu.
Naravno, ključno je i o kojem se tipu raka, odnosno greške radi, jer kod jednih to ide brže, a kod drugih sporije - ukupno postoji čak njih 200 različitih.
Oboje puše, ali samo je jedan dobio rak
Svi su čuli ili poznaju nekog ko je po svoj prilici trebalo da dobije rak - komšija Pera koji je pušio tri kutije cigareta na dan, tetka koja je celi život gojazna i uz to pije, biznismen koji ne jede ništa pre pet popodne osim sopstvenog stresa, primera je bezbroj i često se koriste kao izgovor za sopstvene loše navike.
Priča poprima dublju dimenziju kada od raka u 50-oj oboli žena komšije Pere koja nikad nije pušila, pila, bila gojazna...
Foto: Shutterstock
Sve i da je pušila, zašto je ona dobila rak, a Pera nije? Krajnja istina se ipak skriva u našim genima, a ne stilu života. Posmatrajući dugogodišnje pušače, naučnici su otkrili da je svima zajednička varijacija pojedinih gena, a njih su prikladno nazvali "genima dugovečnosti".
- Otkrili smo niz genetskih markera koji podstiču dugovečnost, a ti isti geni mogu da se nađu kod ljudi koji su doživjeli duboku starost. Oni funkcionišu tako što podstiču ćelije na brži oporavak od negativnih bio-hemijskih uticaja - objašnjava profesor Morgan Levin.
To se smatra i evolucijskom mutacijom, a srećnici koji su nasledili te gene imaju tek 11 odsto verovatnoće da će ikad u životu dobiti rak, dok je kod ostalih verovatnoća od 40 do 60 odsto.
Još nema odgovora o tačnom uzroku nastanka
Nauka još nema odgovor na pitanje o tačnom uzroku nastanka raka.
Foto: Shutterstock
- Ne znamo zašto neka ćelija počne da se deli bez ikakve kontrole i koji je to mehanizam koji pokreće takve promene. Taj inicijalni faktor ne možemo da znamo. Ali znamo šta se smatra najčešćim uzročnicima pojave bolesti, a oni kreću od faktora u našem celokupnom životu i okruženju - objašnjava prim. mr. sc. Ljerka Eljuga, onkolog i radiolog.
Pet stvari koji definitivno povećavaju rizik takvih greški
Uprkos dobroj ili lošoj genetici, opet postoje slučajevi koji se ne uklapaju u kalup, a to su upravo oni uzrokovani spoljašnjim faktorima. Generalno, postoje njih pet koji su neosporni uzročnici nastanka mutacija, pa samim time i raka.
Naučnici su analizirali brojne opsežne studije rađene protekle decenije pa su identifikovali najveće uzročnike za koje je naučno dokazano da su snažno povezani s nastankom malignih procesa u telu
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Naučnici su analizirali brojne opsežne studije rađene protekle decenije pa su identifikovali najveće uzročnike za koje je naučno dokazano da su snažno povezani s nastankom malignih procesa u telu
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.