Najteže će opet biti prvacima, a kada su roditelji zbunjeni (kao što jesu), ništa manje ne možemo očekivati od naše dece, konstatuje psihoterapeut Tatjana Fridanovski Jovanović. Njen savet ukratko glasi - samo racionalno i bez panike, jer to lako može da se prenese na decu
Prisilni "raspust" od gotovo šest meseci bliži se kraju i deca ponovo kreću u školu, barem delimično, odnosno u kombinaciji sa nastavom na daljinu. Većini mališana nedostaje škola, pre svega zbog društva, ali ni škola više, ili barem do daljeg, neće izgledati kao pre epidemije. Najteže će opet biti prvacima, a kada su roditelji zbunjeni (kao što jesu), ništa manje ne možemo očekivati od naše dece, konstatuje psihoterapeut Tatjana Fridanovski Jovanović. Njen savet ukratko glasi - samo racionalno i bez straha, koji lako može da se prenese na decu.
- Najbitnije je da roditelji budu racionalni, da se ne prestraše, da izbegavaju tenzije, a to se odnosi pre svega na roditelje male dece, posebno prvaka koji nemaju nikakvo iskustvo sa školom. Što se tiče tinejdžera, srednjoškolaca, pitanje je koliko slušaju ili ne slušaju i koliko sve prođe kroz njih, a pitanje je i da li će (i u kojoj meri) ići u školu ili će imati onlajn nastavu - smatra psihoterapeut.
Foto: Shutterstock
Neophodnost učiteljice
Deci koja sada polaze u školu neophodno je da budu u kontaktu sa učiteljicom, smatra naša sagovornica.
- Zavisno od kvaliteta tog kontakta dete će prihvatiti školu kako treba. Ako ima dobar odnos sa učiteljicom, dopada mu se učiteljica, prihvatiće školu. Ako nema, ako se plaši, ako učiteljica deluje strogo, kruto, a dete dolazi iz sredine u kojoj to strogo i kruto nije postojalo, teško će se adaptirati na školu. Ali tu je šansa da se deci prepusti škola - smatra psihoterapeut.
U toj sveopštoj zbrci - šta virus jeste, a šta nije (simptomi su i kad nemate simptome), jedino što je racionalno jeste prati ruke i držati distancu, fizičku, naravno, ne socijalnu, dodaje naša sagovornica.
- I to je jedna igra reči koja ima jasan smisao do čega treba da se dođe - da deca u razmaku od metar i po do dva razgovaraju, igraju se, što je teško kad dete ima sedam godina i nije naviklo na takvu komunikaciju. Druga stvar je što mališani od sedam-osam godina bez odlaska u školu teško da mogu da shvate da treba da rade domaći i da nešto uče. Njima je škola mesto gde se radi, gde se dobijaju zadaci i virtuelna nastava u tom uzrastu potpuno je neadekvatna - naglašava Tatjana Fridanovski Jovanović.
Higijena je opšte mesto, nezavisno od toga koji su virusi i bakterije u pitanju. Dete mora da nauči da treba uredno da pere ruke i ne trpa razne stvari u usta. Ipak, treba voditi računa da higijena u specifičnoj situaciji u kojoj se nalazimo ne preraste u opsesiju, upozorava psihoterapeut.
Foto: Shutterstock
- Panični strah u očima roditelja, ako dete, na primer, nije opralo ruke, zaista može da napravi neku fobičnu reakciju kod dece. Roditelj stoga treba da bude opušten, sa što manje emocija straha. Strah je poguban, to je suština - naglašava naša sagovornica.
Pod kišobranom kontrole
Nastava na daljinu je i dalje u opticaju (svake druge nedelje), a bezglavo jurenje zadataka sa platforme na platformu, sa imejla na Vajber, od čega pola urade roditelji, slaba koncentracija kod dece, neozbiljno shvatanje... samo su neke od njenih manjkavosti.
Foto: Shutterstock
Škola za učenje, odmor kod kuće
U nekim zemljama zabranjeno je roditeljima da rade sa decom. U školi se ostavljaju knjige, sveske, a kod kuće se ne rade domaći zadaci, niti se uči.
- Škola je mesto za učenje, a kuća je mesto za odmor, za druženje sa roditeljima. To je optimalna varijanta, najzdravija i najnormalnija. To je i najveći problem kod nas (što nije tako) i odatle potiče nezreli odnos dece prema obrazovanju. Jer stalno su nešto kontrolisani, gonjeni, pa gledaju da zabušavaju, da odlože, da pomere nešto... i to bi trebalo korigovati - sugeriše Fridanovski Jovanović.
- To je zato što su starija deca navikla da obaveze prema školi zada nastavnik i da sutra to mogu u školi da pokažu. Ovako, da li ih vidi ili ne, pitanje je... Taj sistem kontrole nije baš prebačen na odgovornost dece. Recimo, da su roditelji od prvog razreda prepuštali deci njihovo školovanje, da se nisu petljali u školu, to jest da škola nije insistirala na tome da se roditelji petljaju, da rade domaće, vežbaju do besvesti i tako dalje, onda bi ta dečja odgovornost bila mnogo veća. Znači, oni bi radili samo zato što rade za sebe, zato što je od prvog dana škole to njihov posao - pojašnjava Fridanovski Jovanović.
Nisu roditelji krivi, škola ih sve vreme uvlači u to, sugeriše psihoterapeut. Nastavnici i učitelji insistiraju na tome tako što zadaju veću količinu zadataka i dosta vežbanja kod kuće, jer računaju na to da će to roditelji da isprate. Znači da su oni (roditelji) desna ruka škole. Time se automatski detetu smanjuje odgovornost.
- I sad je deci koja su navikla da ih roditelji gone teže da se naviknu da uče onlajn. Ako nema neposrednog propitivanja, ako nema neposrednog kontakta, neposredne mogućnosti neke kazne ili nagrade od strane nastavnika, oni se ne snalaze. Pa čak i roditelji reaguju na te kazne i nagrade u školi - navodi naša sagovornica.
Foto: Shutterstock
Nastava na daljinu stoga bi trebalo da bude još jedna šansa da se obaveze prepuste deci.
- Prepustite obaveze deci, a vi propratite samo efekat - da li su nešto prešli, završili, kako im se čini, da li im treba neka pomoć. Dakle, treba ponuditi pomoć, ne proveravati. Recite detetu: "Ako ti nešto nije jasno, mogu ja, ali obrati mi se, znaš da možeš uvek i da ćemo rado pomoći. Ali samo kad ti pitaš, kad si ti onaj koji je aktivni učesnik u svom obrazovanju. Učiš za sebe" - sugeriše Tatjana Fridanovski Jovanović.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predizborni miting liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" održao se danas na Gradskom trgu u Leskovcu. Na mitingu se obratio nosilac liste Aleksandar Vučić.
Nakon što je na društvenim mrežama osvanuo snimak Jakova Jozinovića koji izvodi pesmu osvedočenog srbomrsca Marka Perkovića Tompsona, korisnici "Iksa" oštro su udarili na mlađeg pevača, opažajući da mu ne smetaju srpske pare dok peva Tompsonove pesme.
Sukob između pristalica bloakderskog pokreta i opozicone koalicije "Evropska Srbija" preneo se na društvene mreže, nakon što je profil "RAF Blokada" ismejao članove ove koalicije koji su, kako tvrde, dolazili na studentske štandove da se žale na njihove objave.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević izjavio je večeras u Krčedinu da političke razlike ne smeju biti opravdanje za nasilje, ističući da napadi na žene i građane koji imaju drugačije političke stavove nisu prihvatljivi, i pozvao na mir i stabilnost uoči izbora 25. oktobra.
Mensur Ajdarpašić negirao je da je pretio Veljku Milićeviću i priznao da se kaje zbog postupka koji ga je koštao učešća u sportskom rijalitiju Exatlon.
Bivši učesnik Exatlona Srbija Mensur Ajdarpašić progovorio je o svojim ishitrenim i agresivnim reakcijama, do kojih je dolazilo kada je u takmičenju gubio.
Mladi Hrvat (27) koji se sa Zapada preselio u Beograd privukao je pažnju korisnika društvenih mreža svojom pričom o životu u Srbiji, poručivši da nigde nije bio srećniji i da nijedan grad ne može da parira srpskoj prestonici.
Aldi je u Francuskoj hitno povukao više proizvoda zbog salmonele u mesu, odnosno piletini i slanini, ali i prekoračenih pesticida u pomorandžama i grožđu.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali posetio je 63. Oplenačku berbu u Topoli, ističući značaj očuvanja tradicije vinogradarstva, vinarstva i narodnog stvaralaštva.
Kriminalna grupa koja je uhapšena u velikoj akciji Evropola, a među kojima su i državljani Srbije, prema pisanju slovenačkih medija, dovodi se u vezu sa "kavačkim" klanom.
Pripadnici Interventne jedinice Policijske uprave u Novom Pazaru uhapsili su E. B. (46) iz tog grada zbog sumnje da je tokom sahrane fizički nasrnuo na trojicu službenika Okružnog zatvora i upućivao im pretnje.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Bojan K. (32) i Valentino J. (22) zbog postojanja osnova sumnje da su 8. oktobra 2026. godine u porti crkve na teritoriji GO Zvezdara neovlašćeno, radi prodaje, držali oko 10 kilograma opojne droge amfetamin.
Polarna svetlost obasjala je u noći između petka i subote nebo iznad više delova Rusije. Fotografije kruže društvenim mrežama iz Moskve i Moskovske oblasti, Jekaterinburga, Kazanja, Uljanovska i Lenjingradske oblasti.
Premijer Slovačke Robert Fico izjavio je da dogovor predsednika SAD Donalda Trampa i predsednika Rusije Vladimira Putina o dizelu pokazuje naivnost rukovodstva Evropske unije.
Muškarac je zadobio teške povrede nakon što je ušao u ograđeni prostor sa tigrovima u zoološkom parku "Jorkšir vajldlajf park" u engleskom okrugu Jorkšir, gde ga je napao jedan od tigrova, saopštila je danas policija Južnog Jorkšira.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Pevačica Jasna Šćepanović gotovo četiri godine vodi borbu za starateljstvo nad sinom, a za to vreme, kako kaže, propušta veliki deo njegovog odrastanja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.