Psiholog OTKLANJA NEDOUMICE oko POČETKA ŠKOLE - Samo smireno i bez straha!
Podeli vest
Najteže će opet biti prvacima, a kada su roditelji zbunjeni (kao što jesu), ništa manje ne možemo očekivati od naše dece, konstatuje psihoterapeut Tatjana Fridanovski Jovanović. Njen savet ukratko glasi - samo racionalno i bez panike, jer to lako može da se prenese na decu
Prisilni "raspust" od gotovo šest meseci bliži se kraju i deca ponovo kreću u školu, barem delimično, odnosno u kombinaciji sa nastavom na daljinu. Većini mališana nedostaje škola, pre svega zbog društva, ali ni škola više, ili barem do daljeg, neće izgledati kao pre epidemije. Najteže će opet biti prvacima, a kada su roditelji zbunjeni (kao što jesu), ništa manje ne možemo očekivati od naše dece, konstatuje psihoterapeut Tatjana Fridanovski Jovanović. Njen savet ukratko glasi - samo racionalno i bez straha, koji lako može da se prenese na decu.
- Najbitnije je da roditelji budu racionalni, da se ne prestraše, da izbegavaju tenzije, a to se odnosi pre svega na roditelje male dece, posebno prvaka koji nemaju nikakvo iskustvo sa školom. Što se tiče tinejdžera, srednjoškolaca, pitanje je koliko slušaju ili ne slušaju i koliko sve prođe kroz njih, a pitanje je i da li će (i u kojoj meri) ići u školu ili će imati onlajn nastavu - smatra psihoterapeut.
Foto: Shutterstock
Neophodnost učiteljice
Deci koja sada polaze u školu neophodno je da budu u kontaktu sa učiteljicom, smatra naša sagovornica.
- Zavisno od kvaliteta tog kontakta dete će prihvatiti školu kako treba. Ako ima dobar odnos sa učiteljicom, dopada mu se učiteljica, prihvatiće školu. Ako nema, ako se plaši, ako učiteljica deluje strogo, kruto, a dete dolazi iz sredine u kojoj to strogo i kruto nije postojalo, teško će se adaptirati na školu. Ali tu je šansa da se deci prepusti škola - smatra psihoterapeut.
U toj sveopštoj zbrci - šta virus jeste, a šta nije (simptomi su i kad nemate simptome), jedino što je racionalno jeste prati ruke i držati distancu, fizičku, naravno, ne socijalnu, dodaje naša sagovornica.
- I to je jedna igra reči koja ima jasan smisao do čega treba da se dođe - da deca u razmaku od metar i po do dva razgovaraju, igraju se, što je teško kad dete ima sedam godina i nije naviklo na takvu komunikaciju. Druga stvar je što mališani od sedam-osam godina bez odlaska u školu teško da mogu da shvate da treba da rade domaći i da nešto uče. Njima je škola mesto gde se radi, gde se dobijaju zadaci i virtuelna nastava u tom uzrastu potpuno je neadekvatna - naglašava Tatjana Fridanovski Jovanović.
Higijena je opšte mesto, nezavisno od toga koji su virusi i bakterije u pitanju. Dete mora da nauči da treba uredno da pere ruke i ne trpa razne stvari u usta. Ipak, treba voditi računa da higijena u specifičnoj situaciji u kojoj se nalazimo ne preraste u opsesiju, upozorava psihoterapeut.
Foto: Shutterstock
- Panični strah u očima roditelja, ako dete, na primer, nije opralo ruke, zaista može da napravi neku fobičnu reakciju kod dece. Roditelj stoga treba da bude opušten, sa što manje emocija straha. Strah je poguban, to je suština - naglašava naša sagovornica.
Pod kišobranom kontrole
Nastava na daljinu je i dalje u opticaju (svake druge nedelje), a bezglavo jurenje zadataka sa platforme na platformu, sa imejla na Vajber, od čega pola urade roditelji, slaba koncentracija kod dece, neozbiljno shvatanje... samo su neke od njenih manjkavosti.
Foto: Shutterstock
Škola za učenje, odmor kod kuće
U nekim zemljama zabranjeno je roditeljima da rade sa decom. U školi se ostavljaju knjige, sveske, a kod kuće se ne rade domaći zadaci, niti se uči.
- Škola je mesto za učenje, a kuća je mesto za odmor, za druženje sa roditeljima. To je optimalna varijanta, najzdravija i najnormalnija. To je i najveći problem kod nas (što nije tako) i odatle potiče nezreli odnos dece prema obrazovanju. Jer stalno su nešto kontrolisani, gonjeni, pa gledaju da zabušavaju, da odlože, da pomere nešto... i to bi trebalo korigovati - sugeriše Fridanovski Jovanović.
- To je zato što su starija deca navikla da obaveze prema školi zada nastavnik i da sutra to mogu u školi da pokažu. Ovako, da li ih vidi ili ne, pitanje je... Taj sistem kontrole nije baš prebačen na odgovornost dece. Recimo, da su roditelji od prvog razreda prepuštali deci njihovo školovanje, da se nisu petljali u školu, to jest da škola nije insistirala na tome da se roditelji petljaju, da rade domaće, vežbaju do besvesti i tako dalje, onda bi ta dečja odgovornost bila mnogo veća. Znači, oni bi radili samo zato što rade za sebe, zato što je od prvog dana škole to njihov posao - pojašnjava Fridanovski Jovanović.
Nisu roditelji krivi, škola ih sve vreme uvlači u to, sugeriše psihoterapeut. Nastavnici i učitelji insistiraju na tome tako što zadaju veću količinu zadataka i dosta vežbanja kod kuće, jer računaju na to da će to roditelji da isprate. Znači da su oni (roditelji) desna ruka škole. Time se automatski detetu smanjuje odgovornost.
- I sad je deci koja su navikla da ih roditelji gone teže da se naviknu da uče onlajn. Ako nema neposrednog propitivanja, ako nema neposrednog kontakta, neposredne mogućnosti neke kazne ili nagrade od strane nastavnika, oni se ne snalaze. Pa čak i roditelji reaguju na te kazne i nagrade u školi - navodi naša sagovornica.
Foto: Shutterstock
Nastava na daljinu stoga bi trebalo da bude još jedna šansa da se obaveze prepuste deci.
- Prepustite obaveze deci, a vi propratite samo efekat - da li su nešto prešli, završili, kako im se čini, da li im treba neka pomoć. Dakle, treba ponuditi pomoć, ne proveravati. Recite detetu: "Ako ti nešto nije jasno, mogu ja, ali obrati mi se, znaš da možeš uvek i da ćemo rado pomoći. Ali samo kad ti pitaš, kad si ti onaj koji je aktivni učesnik u svom obrazovanju. Učiš za sebe" - sugeriše Tatjana Fridanovski Jovanović.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je detalje sa suđenja na koje je išao po tužbi profesorke Maje Stanković sa niškog PMF-a, a zatim razotkrio i skandalozno ponašanje sudije.
Grčki premijer Kirjakos Micotakis izjavio je da je neprihvatljivo da brodovi plaćaju naknadu za prolazak kroz Ormuski moreuz kako je predložio Iran, ocenivši da bi takav potez predstavljao opasan presedan za slobodu plovidbe.
Stalna predstavnica Grčke pri Ujedinjenim nacijama Aglaja Balta izjavila je danas da ta zemlja podržava normalizaciju odnosa Beograda i Prištine. Ona je istakla da osnivanje Zajednice srpskih opština bez preduslova ostaje ključno za stabilnost severa AP KiM, kao i da predstavlja sastavni deo sporazuma koji moraju da budu u potpunosti sprovedeni.
Predsednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kaže da je sa trobojkom prvo video bivšeg premijera i šefa crnogorske države, počasnog predsednika Demokratske partije socijaliste (DPS) Mila Đukanovića.
Misterija smrti studentkinje Milice Živković na Filozofskom fakultetu, koja je poginula 26. marta ove godine kada je pala sa petog sprata te ustanove, dobija jeziv obrt.
Ministar za javna ulaganja Darko Glišić govorio je večeras na našoj televiziji u Srpskom dnevniku o današnjim ponovljenim izborima na biračkom mestu u Bajinoj Bašti.
Predsednik Srpske radikalne stranke profesor doktor Vojislav Šešelj gostujući u Info jutru objasnio je novi ugao gledanja na smrt studentkinje na Filozofskom fakultetu.
"Srpski dnevnik" postavlja standarde kada je reč o informativnim emisijama i ponovo je najgledaniji na svim kablovskim televizijama bez nacionalne frekvencije.
Na graničnom prelazu Evzoni danas je zabeležena pojačana frekvencija saobraćaja, što je bilo i očekivano u susret praznicima, kada veliki broj putnika kreće na put.
Na današnji dan pre 27 godina, vojnici na Košarama upisali su se u istoriju kao heroji čija hrabrost i žrtva zauvek ostaju simbol odanosti i ljubavi prema otadžbini.
Poslednjih godina nalepnice za jaja sa crkvenim simbolima postale su mega popularne. Prečasni protonamesnik inž. Hadži Željko Jovanović kaže da možete tako ukrašavati vaskršnja jaja pod uslovom da ćete te nalepnice nakon praznika negde odložiti, a ne baciti u kantu.
Nemanja R. (30) poginuo je u Petrovčiću kada se zakucao u betonski krst, a sumnja se da je neposredno pre toga ubio komšiju Uglješu T. (58) u Bečmenu, nakon što je navodno sa njim celu noć pio.
Policija u Baru uhapsila je pripadnika jedne organizovane kriminalne grupe kod kojeg je pronađen pištolj brušenog fabričkog broja i skoro 300 grama kokaina.
Rat na Bliskom istoku, 41. dan. U toku je krhko primirje između Irana i SAD, Izrael je nastavio udare na Liban, Hezbolah uzvraća po izraelskoj teritoriji. Najnovija dešavanja pratite uživo na Informer.rs.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da je „veoma optimističan“ u vezi sa postizanjem mirovnog sporazuma sa Iranom, dok se delegacija predvođena Džej Di Vensom priprema za pregovore u Pakistanu.
Nakon više od mesec i po dana napada dronovima i izveštaja o podvodnim minama, oko 20.000 mornara ostalo je zarobljeno u Ormuskom moreuzu, usled blokade i stalne pretnje napadima.
Teheran će nastaviti da kontroliše Ormuski moreuz i upravljanje njime podići na viši nivo, poručio je iranski vrhovni vođa ajatolah Modžtaba Hamnei u obraćanju naciji, koje je prenela državna televizija.
Izraz "Potemkinova sela" nastao je još u 18. veku u Rusiji sve zbog Grigorija Potemkina koji je prema pričama pravio lažna sela i gradove kako bi impresionirao caricu Katarinu Veliku.
Internetom je počela da kruži izjava Zorice Marković, u kojoj je rekla da bi Katarinu Živković "besila na Terazijama" i da nema nijedan hit, a pevačica je sada na to reagovala.
Putem lajva na TikToku, bivši učesnik rijalitija Zadruga Stefan Karić uputio je oštre reči na račun Asmina Durdžića i Nenada Marinkovića Bebice, koji trenutno borave u rijalitiju "Elita".
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar