Najteže će opet biti prvacima, a kada su roditelji zbunjeni (kao što jesu), ništa manje ne možemo očekivati od naše dece, konstatuje psihoterapeut Tatjana Fridanovski Jovanović. Njen savet ukratko glasi - samo racionalno i bez panike, jer to lako može da se prenese na decu
Prisilni "raspust" od gotovo šest meseci bliži se kraju i deca ponovo kreću u školu, barem delimično, odnosno u kombinaciji sa nastavom na daljinu. Većini mališana nedostaje škola, pre svega zbog društva, ali ni škola više, ili barem do daljeg, neće izgledati kao pre epidemije. Najteže će opet biti prvacima, a kada su roditelji zbunjeni (kao što jesu), ništa manje ne možemo očekivati od naše dece, konstatuje psihoterapeut Tatjana Fridanovski Jovanović. Njen savet ukratko glasi - samo racionalno i bez straha, koji lako može da se prenese na decu.
- Najbitnije je da roditelji budu racionalni, da se ne prestraše, da izbegavaju tenzije, a to se odnosi pre svega na roditelje male dece, posebno prvaka koji nemaju nikakvo iskustvo sa školom. Što se tiče tinejdžera, srednjoškolaca, pitanje je koliko slušaju ili ne slušaju i koliko sve prođe kroz njih, a pitanje je i da li će (i u kojoj meri) ići u školu ili će imati onlajn nastavu - smatra psihoterapeut.
Foto: Shutterstock
Neophodnost učiteljice
Deci koja sada polaze u školu neophodno je da budu u kontaktu sa učiteljicom, smatra naša sagovornica.
- Zavisno od kvaliteta tog kontakta dete će prihvatiti školu kako treba. Ako ima dobar odnos sa učiteljicom, dopada mu se učiteljica, prihvatiće školu. Ako nema, ako se plaši, ako učiteljica deluje strogo, kruto, a dete dolazi iz sredine u kojoj to strogo i kruto nije postojalo, teško će se adaptirati na školu. Ali tu je šansa da se deci prepusti škola - smatra psihoterapeut.
U toj sveopštoj zbrci - šta virus jeste, a šta nije (simptomi su i kad nemate simptome), jedino što je racionalno jeste prati ruke i držati distancu, fizičku, naravno, ne socijalnu, dodaje naša sagovornica.
- I to je jedna igra reči koja ima jasan smisao do čega treba da se dođe - da deca u razmaku od metar i po do dva razgovaraju, igraju se, što je teško kad dete ima sedam godina i nije naviklo na takvu komunikaciju. Druga stvar je što mališani od sedam-osam godina bez odlaska u školu teško da mogu da shvate da treba da rade domaći i da nešto uče. Njima je škola mesto gde se radi, gde se dobijaju zadaci i virtuelna nastava u tom uzrastu potpuno je neadekvatna - naglašava Tatjana Fridanovski Jovanović.
Higijena je opšte mesto, nezavisno od toga koji su virusi i bakterije u pitanju. Dete mora da nauči da treba uredno da pere ruke i ne trpa razne stvari u usta. Ipak, treba voditi računa da higijena u specifičnoj situaciji u kojoj se nalazimo ne preraste u opsesiju, upozorava psihoterapeut.
Foto: Shutterstock
- Panični strah u očima roditelja, ako dete, na primer, nije opralo ruke, zaista može da napravi neku fobičnu reakciju kod dece. Roditelj stoga treba da bude opušten, sa što manje emocija straha. Strah je poguban, to je suština - naglašava naša sagovornica.
Pod kišobranom kontrole
Nastava na daljinu je i dalje u opticaju (svake druge nedelje), a bezglavo jurenje zadataka sa platforme na platformu, sa imejla na Vajber, od čega pola urade roditelji, slaba koncentracija kod dece, neozbiljno shvatanje... samo su neke od njenih manjkavosti.
Foto: Shutterstock
Škola za učenje, odmor kod kuće
U nekim zemljama zabranjeno je roditeljima da rade sa decom. U školi se ostavljaju knjige, sveske, a kod kuće se ne rade domaći zadaci, niti se uči.
- Škola je mesto za učenje, a kuća je mesto za odmor, za druženje sa roditeljima. To je optimalna varijanta, najzdravija i najnormalnija. To je i najveći problem kod nas (što nije tako) i odatle potiče nezreli odnos dece prema obrazovanju. Jer stalno su nešto kontrolisani, gonjeni, pa gledaju da zabušavaju, da odlože, da pomere nešto... i to bi trebalo korigovati - sugeriše Fridanovski Jovanović.
- To je zato što su starija deca navikla da obaveze prema školi zada nastavnik i da sutra to mogu u školi da pokažu. Ovako, da li ih vidi ili ne, pitanje je... Taj sistem kontrole nije baš prebačen na odgovornost dece. Recimo, da su roditelji od prvog razreda prepuštali deci njihovo školovanje, da se nisu petljali u školu, to jest da škola nije insistirala na tome da se roditelji petljaju, da rade domaće, vežbaju do besvesti i tako dalje, onda bi ta dečja odgovornost bila mnogo veća. Znači, oni bi radili samo zato što rade za sebe, zato što je od prvog dana škole to njihov posao - pojašnjava Fridanovski Jovanović.
Nisu roditelji krivi, škola ih sve vreme uvlači u to, sugeriše psihoterapeut. Nastavnici i učitelji insistiraju na tome tako što zadaju veću količinu zadataka i dosta vežbanja kod kuće, jer računaju na to da će to roditelji da isprate. Znači da su oni (roditelji) desna ruka škole. Time se automatski detetu smanjuje odgovornost.
- I sad je deci koja su navikla da ih roditelji gone teže da se naviknu da uče onlajn. Ako nema neposrednog propitivanja, ako nema neposrednog kontakta, neposredne mogućnosti neke kazne ili nagrade od strane nastavnika, oni se ne snalaze. Pa čak i roditelji reaguju na te kazne i nagrade u školi - navodi naša sagovornica.
Foto: Shutterstock
Nastava na daljinu stoga bi trebalo da bude još jedna šansa da se obaveze prepuste deci.
- Prepustite obaveze deci, a vi propratite samo efekat - da li su nešto prešli, završili, kako im se čini, da li im treba neka pomoć. Dakle, treba ponuditi pomoć, ne proveravati. Recite detetu: "Ako ti nešto nije jasno, mogu ja, ali obrati mi se, znaš da možeš uvek i da ćemo rado pomoći. Ali samo kad ti pitaš, kad si ti onaj koji je aktivni učesnik u svom obrazovanju. Učiš za sebe" - sugeriše Tatjana Fridanovski Jovanović.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Drago Parandilović, deda opozicionara Miloša Parandilovića, predsednika Novog lica Srbije, oglasio se povodom najave Miloša Parandilovića da će da ga tuži.
Društvena mreža Iks danima "gori" zbog jednog pitanja - "Gde je nestala donedavna uzdanica tajkunske televizije N1, ali i jedna od glavnih promoterki blokadera i kreatorka laži decenije o sopstvenom dedi, Žaklina Tatalović?".
Istoričar iz Nikšića i funkcioner stranke Slobodna Crna Gora, Spasoje Tomić, otkrio je šta se krije iza napada vladajućih struktura njegove zemlje na Srbiju, istakavši i kako jedan ambasador u čitavoj toj situaciji vuče konce iza scene.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se na Instagramu novim video-snimkom i porukom zbog koje su mreže bukvalno u nekoliko minuta počele da "gore".
Damjan Otašević iz Crne Gore podelio je jezivo svedočenje o tome šta je preživeo nakon što su njega i još 34 Srba i Crnogoraca na Gazimestanu na Vidovdan, 28. juna, uhapsili krvnici Aljbina Kurtija, inače pripadnici policije lažne države Kosovo.
Specijalizovana veća u Hagu oglasila su se povodom suđenja bivšim vođama zločinačke Oslobodilakče vojske Kosova (OVK) Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju.
Informer televizija danas je apsolutni izbor gledalaca u Srbiji! Dok se građani iz svih krajeva zemlje slivaju u Beograd na veliki skup "Srbija, jedna porodica", oči javnosti uprte su u Informer TV, koja tokom dana beleži ubedljivo najbolju gledanost.
Danas tačno u 17 časova, u programu Dnevnika Zapadne Srbije, gledaoci će imati priliku da prate specijalno, dvosatno izdanje posvećeno otvaranju Moravskog koridora - saobraćajnice koja menja lice ovog dela Srbije i otvara novo poglavlje razvoja, povezivanja i investicija.
Kompanije koje su otpuštale zaposlene uz obrazloženje da će njihove poslove preuzeti veštačka inteligencija (AI) sada menjaju strategiju i ponovo zapošljavaju radnike, nakon što se pokazalo da automatizovani sistemi ne mogu u potpunosti da zamene ljudsko iskustvo i stručnost.
Zagrebačka policija sprečila je distribuciju ogromne količine supstanci zabranjenih u sportu tako što je u jednoj poštanskoj pošiljci na području Peščenice zaplenila stotine kilograma testosterona i steroida.
Istraga o brutalnom ubistvu Darka Veskovića Prike (46), koji je likvidiran 22. juna u Kumodražu, otkrila je zastrašujuće detalje o tome koliko je ovaj zločin bio profesionalno i do detalja isplaniran.
Crnogorska policija, u saradnji sa Interpolom i FAST timom za ciljano traganje, uspešno je realizovala ekstradiciju Vuka Lakićevića (28), visokorangiranog pripadnika "škaljarskog klana". Primopredaja je izvršena na graničnom prelazu Debeli Brijeg, nakon što je Lakićević lociran i uhapšen u Hrvatskoj krajem aprila ove godine po poternici Višeg suda u Podgorici.
Pred Osnovnim sudom u Aleksincu 21. jula počeće suđenje Beograđaninu N.P. (33) optuženom da je 27. aprila prošle godine izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je poginula Nevena Zdravković (20).
U Kijevu su odjeknule prve eksplozije nakon što su grupe ruskih bespilotnih letelica ušle u vazdušni prostor ukrajinske prestonice. Takođe, registrovana su poletanja strateških bombardera Tu-95MS sa ruskih aerodroma.
Ministarstvo odbrane Rusije potvrdilo je presretanje balističke rakete velikog dometa, ali nije navelo gde je oborena, ni o kom tipu projektila je reč, dok zapadna platforma „Kleš riport“ piše da postoji sumnja da je Ukrajina testirala novu balističku raketu FP-9 kompanije „Fajer point“.
Jako nevreme praćeno bujičnim kišama, grmljavinom, jakim vetrovima i gradom izazvalo je popodne poplave i saobraćajni haos u Skoplju u Severnoj Makedoniji.
Evropska radiodifuzna unija saopštila je da je CBS/Radio Kanada nacionalni javni emiter Kanade njen novi član i da će ta zemlja učestvovati na Evroviziji 2027. u Bugarskoj.
Pevačica Tejlor Svift i njen verenik Trevis Kelsi grade ogroman dvorac unutar arene "Medison Skver Garden" u Njujorku za svoje venčanje koje je zakazano za 3. jul.
Glumica Vesna Stanković već pune dve godine prolazi kroz izuzetno zahtevan životni period, suočavajući se sa ozbiljnim zdravstvenim problemom, karcinomom dojke.
Producent Nikola Burovac izrazio je veliku zahvalnost predsedniku Aleksandru Vučiću, istakavši da zahvaljujući njegovoj višegodišnjoj podršci domaćoj filmskoj i televizijskoj produkciji danas svedočimo zlatnom dobu i velikom uspehu domaće kinematografije.
Ceca Kitić otvoreno je govorila o najtežim trenucima kroz koje je prošla, od ranog odlaska iz porodičnog doma, preko smrti majke i finansijske borbe zbog kredita, pa sve do razočaranja u ljude i bivše partnere.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.