Prema brojnim kliničkim studijama koje proučavaju uticaj povrća na zdravlje, crni luk se izdvaja kao namirnica koja može da pomogne u smanjenju rizika od razvoja karcinoma debelog creva, jajnika i usta, jer poseduje bogate zalihe antioksidanasa koji sprečavaju oštećenje ćelija.
Sumporna jedinjenja koja su pronađena u luku, mogu da spreče rast tumora i razvoj karcinoma, štiteći ćelije od mutacija.
Studije sugerišu da jedinjenja iz luka posebno štite od karcinoma koji pogađaju gastrointestinalni trakt.
Konzumiranje luka, ne samo crnog već i ljubičastog, mladog ili praziluka, nekoliko puta nedeljno, povezano je sa pojačanom zaštitom od raka, navodi dr Džoš Eks, nutricionista Medicinskog centra u Nešvilu.
Smanjuje rizik od ugrušaka
U svim sortama luka identifikovano je najmanje 25 različitih flavonoidnih jedinjenja.
Studije pokazuju da je oblik flavonoida iz luka – alkenil cistein sulfoksid, sumporno jedinjenje koje ima niz zdravstvenih blagodeti, uključujući antikancerogena i antibiotska svojstva, i da može biti od koristi u prevenciji tromboze i olakšavanju simptoma astme.
Crni luk je dobar za kardiovaskularni sistem i njegovim konzumiranjem se smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka.
Pored toga, luk nas može zaštititi od „lošeg" holesterola, jer njegov sastav ograničava aktivnosti štetnih slobodnih radikala u krvnim sudovima, čime se smanjuje oksidativni stres i poboljšava cirkulacija.
Zahvaljujući prisustvu jedinjenja sumpora, luk je dobar i za zravlje kostiju, podstiče veću mineralnu gustinu kostiju, što smanjuje rizik od preloma. Jedna studija koju je uradilo Odeljenje za porodičnu medicinu Univerziteta u Južnoj Karolini otkrila je da se gustina kostiju kod žena povećavala kako se povećavala učestalost konzumiranja luka.
Foto: Shutterstock
Luk ima brojna lekovita svojstva
Luk ima relativno malo ugljenih hidrata, a fitonutrijenti koje poseduje deluju protivupalno.
Istraživanja su otkrila da prisustvo hroma u luku može biti od velike koristi, pa tako ekstrakt luka može pomoći u borbi protiv dijabetesa, jer unos ovog povrća može pomoći u smanjenju koncentracije glukoze.
Skraćenje borbe protiv prehlade
Budući da je luk odlična protivupalna hrana, jedan je od najboljih izbora povrća ako patite od bolnih upalnih bolesti, poput artritisa ili astme, savetuje dr Eks.
Prema Nacionalnoj fondaciji za artritis, kvercetin koji se nalazi u luku može biti posebno koristan za obolele od artritisa, jer pomaže u inhibiranju leukotriena, prostaglandina i histamina koji izazivaju upale i pogoršavaju bol i otok.
Sledeći put, u toku prehlade ili neke respiratorne bolesti, pokušajte da jedete više luka jer tako na prirodan način možete ubrzati pobedu nad prehladom.
Stručnjaci veruju da određeni fitonutrijenti iz luka mogu povećati imunološku odbranu; bore se protiv upala, smanjuju stvaranje sluzi u nosu, plućima i respiratornom sistemu, i pomažu vam da se brže osetite bolje.
Još jedna prednost redovnog konzumiranja luka je i to što pozitivno utiče na plodnost kod muškaraca.
Istraživači sa univerziteta Azad u Iranu istraživali su efekte luka na plodnost pacova, i otkrili su da se ukupni testosteron značajno povećao, kao i koncentracija, održivost i pokretljivost spermatozoida kod pacova koji su tokom 20 dana dobijali veće količine luka u ishrani.
TikTokerka Lindzi Džejms podelila je video snimak u kome je pokazala svoju taktiku sečenja luka koja je začuđujuće jednostavna i logična. I to bez suza
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
TikTokerka Lindzi Džejms podelila je video snimak u kome je pokazala svoju taktiku sečenja luka koja je začuđujuće jednostavna i logična. I to bez suza
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u Nacionalnom dnevniku TV Pink, gde je govorio o najvažnijim političkim, ekonomskim i bezbednosnim temama.
Međunarodna asocijacija za vazdušni saobraćaj (IATA) upozorila je danas da globalne avio-kompanije u 2026. godini očekuje dramatičan pad profita za čak 50 odsto.
U programu blokaderske N1 došlo je do neočekivanog obrta. Tajkun i okoreli opozicionar Dragan Đilas javno je priznao da je nebitan i da se jedino ceni predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Nedim Sejdinović, blokaderski propagandista i pajtos Dinka Gruhonjića, čoveka koji podržava udar na našu zemlju, podržao je blokadersku profesorku Mariju Vasić, koja je nedavno najstrašnije izvređala vernike, koji su čekali u redu kako bi celivali Pojas Presvete Bogorodice.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić ugostiće danas predsednika Republike Angole Žoaa Manuela Gonsalveša Lorensa, koji boravi u zvaničnoj poseti Srbiji od 8. do 10. juna.
Novinar RTRS Jasenko Todorović je vodio emisiju "Drugi ugao" u kojoj je, prema prijavi, negiran" genocid" u Srebrenici, što je bilo dovoljno da medijski radnik bude saslušan.
Lider radikala Vojislav Šešelj izneo je kontroverzne tvrdnje o Cetinju, pozivajući se na navodno svedočenje Jova Kapičića, nekadašnjeg Titovog generala i prvog komandanta Golog otoka.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Ulični prodavci koji u većim gradovima prodaju knjige na improvizovanim štandovima, na prvi pogled izgledaju kao da zarađuju skromno, ali istina je često drugačija.
Na internetu je objavljen video zapis snimljen neposredno pre saobraćajne nesreće u kojoj su u subotu život izgubile dve osobe, preneo je Jutarnji list.
U banjalučkom naselju Lauš uhapšen je muškarac zbog sumnje na nasilje u porodici, nakon što su građani prijavili uznemirujući incident u kojem je vezao svog sina za banderu.
Međunarodna asocijacija za vazdušni saobraćaj (IATA) upozorila je danas da globalne avio-kompanije u 2026. godini očekuje dramatičan pad profita za čak 50 odsto.
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku Kaja Kalas izjavila je danas, povodom eskalacije sukoba između Irana i Izraela i situacije u Ormuskom moreuzu da regionu Bliskog istoka "nije potrebna eskalacija, već da strane sednu za pregovarački sto i dogovore se".
Areniljas, malo selo u provinciji Sorija u unutrašnjosti Španije sa svega četrdesetak stalnih žitelja, objavio je neobičan poziv porodicama koje su spremne da započnu novi život daleko od grada.
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, u saradnji sa Sava Centrom, od 12. do 14. juna, organizuje besplatne večernje projekcije remasterizovanih domaćih filmskih klasika na krovu Sava Centra.
Srpska srednjovekovna tradicija puna je običaja koji bi u savremenom svetu bili potpuno neprihvatljivi, a mnogi od tih običaja prikazani su u našim fimovima i serijama.
Radoš Bajić dobitnik je nagrade "Zlatni vitez" na Međunarodnom filmskom festivalu u Sevastopolju za najbolju glavnu mušku ulogu u filmu "Čuvar ikone Svetog Đorđa".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.