Dobre su za POTENCIJU i PROBAVU! 3 UKUSNA načina da iskoristite sezonu DINJA i LUBENICA! /Recepti/
Podeli vest
Lubenica sprečava dehidrataciju, popravlja raspoloženje, daje energiju, topi masnoće i celulit, jača srce i prirodni je afrodizijak. Dinja pak zbog sadržaja kalijuma smanjuje povišen krvni pritisak, u narodnoj medicini se preporučuje posle obilnog znojenja, a dobra je i za probavu
Nema voća koje bolje gasi žeđ u vrelim letnjim danima od slatke, sočne lubenice ili dinje. Iako ove plodove smatramo voćem, oni su zapravo povrće, poput bundeve i tikve, što je za njihove mnogobrojne ljubitelje samo botanička formalnost. Lubenica sprečava dehidrataciju, popravlja raspoloženje, daje energiju, topi masnoće i celulit, jača srce i prirodni je afrodizijak. Dinja pak zbog sadržaja kalijuma smanjuje povišen krvni pritisak, u narodnoj medicini se preporučuje posle obilnog znojenja, a dobra je i za probavu.
Koprive se čuvamo kada šetamo po prirodi, jer opasno žari, ali ona je prirodni diuretik koji pomaže telu da izbaci prekomernu količinu tečnosti i soli, što snižava pritisak...
28.06.2021
18:55
Štiti od sunca
Lubenica nije samo vrhunski doživljaj za nepca, već je i prava riznica nutrijenata. Sadrži aktivne materije koje ublažavaju upale, kao i antioksidanse, bogata je vitaminima A, C i B1 i B6, a može da se pohvali i visokim nivoom kalijuma i magnezijuma, minerala poznatih po tome što pomažu u regulaciji krvnog pritiska. Odličan je diuretik koji stimuliše rad bubrega, što dovodi do izbacivanja toksina iz organizma.
Čaj od semenki lubenice
Čaj od semenki lubenice preporučuje se pre svega osobama koje imaju pesak i kamen u bubregu, a sam čaj generalno stimuliše rad bubrega. Za pripremu vam je potrebna kašika semenki lubenice, koje ste prethodno samleli ili iseckali. Prelijte semenke s pola litra provrele vode i ostavite da se čaj ohladi. Zatim ga procedite i odmah popijte. Čaj pijte tri puta nedeljno, a možete ga piti i više puta na dan.
Za osobe sa slabim libidom lubenica je savršen dar prirode. Naime, ovo voće sadrži fitohemikaliju citrulin, koja ima svojstvo opuštanja krvnih sudova, čime indirektno utiče na seksualnu želju. Osim toga, citrulin suzbija taloženje masnoće u telu, što ga čini moćnim oružjem protiv celulita i masnih naslaga.
Likopen i beta-karoten, koji lubenici daju lepu crvenu boju, pozitivno deluju na zdravlje kardiovaskularnog sistema, a najnovija istraživanja pokazuju da likopen poboljšava zdravlje i čvrstinu kostiju. Takođe, oba nutrijenta štite kožu od štetnih uticaja sunčevih zraka, što je posebno korisno tokom leta.
Koštice lubenice nisu štetne, naprotiv. Bogat su izvor magnezijuma, fosfora, kalijuma i drugih minerala. U azijskoj medicini koriste se za čišćenje bubrega, ali i za smanjenje nadutosti i jačanje imuniteta.
Umiruje nerve
Dinja poseduje zavidnu količinu vitamina A neophodnog za dobar ten i vid, kao i vitamina C, koji zajedno štite organizam od kardiovaskularnih bolesti i starenja. Od minerala sadrži gvožđe, magnezijum, bakar, kalijum, mangan, kao i fosfor. Obiluje i antioksidansima koji pružaju zaštitu od obične prehlade, pa sve do mnogih ozbiljnijih oboljenja.
S obzirom na to da 90 odsto njenog sastava čini voda, a ima relativno malo kalorija, idealna je poslastica za sve one koji vode računa o liniji. Semenke, koje su takođe jestive, sadrže proteine, vlakna i omega-3 masne kiseline.
U narodnoj medicini ovo voće se preporučuje posle obilnog znojenja, a dobro je i za umirenje nerava. Uz osvežavajuću dinju brže prolaze posledice uboda insekata, ali se i koža brže oporavlja ako izgori na suncu.
Nutricionisti ističu da pored uticaja na bronzani ten, obilje beta-karotena ima mnogobrojna pozitivna dejstva koja su povezana sa respiratornim traktom, te se ova voćka savetuje kao deo redovne ishrane kod astme i hroničnog bronhitisa.
Kako, poput lubenice, obiluje kalijumom, preporučuje se onima koji pate od hipertenzije. Osim pritiska, kalijum je potreban za regulaciju ravnoteže vode, kiselo-bazne ravnoteže i neuromuskulatorne funkcije, a takođe igra važnu ulogu u prenosu električnih impulsa do srca.
Biljna vlakna iz dinje povoljno deluju na bubrege i pomažu vam da se oslobodite toksina, a ujedno su i pravi blagoslov za nadut stomak.
RECEPTI:
Smuti sa đumbirom
Sastojci: pola manje dinje, isto toliko (u gramaži) lubenice, banana, pomorandži, 1-2 cm korena svežeg đumbira, 1-2 kašičice meda (po ukusu), šoljica kockica leda, malo sveže nane i šaka borovnica za dekoraciju.
Priprema: U blender stavite seckanu dinju, lubenicu, bananu, rendani đumbir, sok od pomorandže, malo meda, sveže listiće nane i kockice leda. Sve dobro miksajte, sipajte u rashlađene čaše i servirajte sa listićima nane i svežim borovnicama.
Dinje i lubenice sa pršutom
U slučaju da vam dolaze gosti (mada vam i ne treba neki povod) i želite da ih poslužite s pravom poslasticom, kockice lubenice i dinje umočite u votku s voćnim ukusom ili u neki liker. Hladne osvežavajuće kockice zamotajte komadima pršute i poslužite uz bruskete i/ili sir po izboru. Za veću dekorativnost, dinje i lubenice možete da izdubite kašikom za sladoled i zajedno sa pršutom i bebi mocarelom nanižete na štapiće za ražnjiće. Količine su proizvoljne, ali računajte da će vam uz pola manje dinje i isto toliko (u gramima) lubenice trebati oko 12 kriški pršute i 250 g mocarele.
Letnja pileća salata
Sastojci: šolja balzamiko sirćeta, pileći file, so, biber, kašika maslinovog ulja, 4 šolje bebi spanaća ili zeleniša po izboru, 2 šolje kockica lubenice, pola šolje plavog sira ili fete, četvrtina šolje usitnjenih badema ili onih u listićima.
Priprema: Sipajte balzamiko sirće u malu šerpu i pustite da proključa. Smanjite toplotu i dinstajte 15-20 minuta dok se sirće značajno ne redukuje i ne počne da postaje sirupasto. U međuvremenu začinite i ispržite piletinu na gril tiganju, ostavite da se odmori pet minuta i isecite kockice. U činiju za posluživanje stavite spanać, piletinu, lubenicu, plavi sir, bademe i prelijte balzamiko sirćetom po ukusu. Po želji salatu dodatno prelijte maslinovim uljem.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Koprive se čuvamo kada šetamo po prirodi, jer opasno žari, ali ona je prirodni diuretik koji pomaže telu da izbaci prekomernu količinu tečnosti i soli, što snižava pritisak...
Predsednik Aleksandar Vučić pozvao je ministarku energetike Dubravku Đedović Handanović da u Srbiji obezbedi da nema prekida u snabedavanju strujom i pozvao ljude iz svih sektora sistema za enegetsku bezbednost - EPS, EMS i druge, da njihovi radnici ne idu kućama već da svi budu angažovani na obezbeđivanju energije, jer Srbija mora da ima energiju sve vreme.
Miloš Pavlović iz Narodnog pokreta Srbije (NPS) MIroslava Aleksića, naveo je da će ova stranka, pokret Novo lice Srbije, Demokratska Stranka i Ekološki ustanak zajednički delovati u ovom sazivu Skupštine grada.
Danas se održava konstitutivna sednica Skupštine grada Beograda, na kojoj će biti verifikovani odbornički mandati. Pored toga, trebalo bi da budu izabrani predsednik i zamenik predsednika Skupštine, kao i sekretar i zamenik sekretara.
Lider pokreta "Kreni-promeni" i propali kandidat za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je da će odbornici tog pokreta danas verifikovati odborničke mandate u parlamentu Beograda, a onda "iz protesta" napustiti sednicu Skupštine.
Lider Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, gostovao je na tajkunskoj televiziji N1, u kojoj je otkrio da postoji nepoverenje među članovima srpske opozicije.Voditeljka N1: "Da li postoji duboko nepoverenje u opoziciji?"
Šef Misije Srbije pri Evropskoj uniji ambasador Danijel Apostolović predao je danas akreditivna pisma predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen.
U francuskom gradu Troyesu održana je ceremonija obeležavanja Dana sećanja na stradale, prognane i nestale Rome na Kosovu i Metohiji. Burhan Osmani, organizator i inicijator ovog događaja, podsetio je prisutne na teške okolnosti u kojima su se Romi našli tokom rata na Kosovu i Metohiji u drugoj polovini 1990-ih godina, kada su Albanci hteli da otcepe južnu srpsku pokrajinu.
Na društvenim mrežama pojavio se novi snimak sramnih ispada Hrvata i Šiptara tokom Evropskog prvenstva. Navijači, ako se uopšte mogu tako nazvati, pomenutih selekcija skandirali su sramne uvrede na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Srbinu L. D. iz Zvečana koji je u sredu uhapšen na bistričkom mostu zbog sumnje da je učestvovao u incidentima ispred opštinske zgrade u Zvečanu u maju prošle godine sud u Prištini odredio je meru pritvora u trajanju od mesec dana.
Predsednik Skupštine Grada Beograda, Nikola Nikodijević, zakazao je 2. sednicu Skupštine grada Beograda za ponedeljak, 24. jun, u 10 časova. Mesto održavanja sednice je zgrada Skupštine grada na Trgu Nikole Pašića 6, u velikoj sali u prizemlju. Na dnevnom redu ove sednice naći će se izbor gradonačelnika Beograda, zamenika gradonačelnika i članova Gradskog veća.
Gost "Glavnog dnevnika" Informer televizije bio je Miodrag Kapor, stručnjak za energetiku. On je govorio o današnjem kolapsu energetskih sistema u regionu.
Profesor dr Mina Zirojević, ekspert za geopolitiku i advokat Stevan Damjanović bili su gosti Informerovog specijala povodom energetske krize u regionu.
Gosti "Info dana" televizije Informer bili su Ljubinka Milinčić, glavna i odgovorna urednica portala "Sputnjik" i profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka. Centralna tema na koju su govorili bio je kolaps energetskih sistema u zemljama širom našeg regiona.
Profesor dr Branko Nadoveza sa Insituta za noviju istoriju Srbije govorio je o trenutnom stanju na Balkanu, kao i o kolapsu energetskih sistema širom regiona tokom gostovanja u "Info danu".
Muškarac četrdesetih godina doživeo je šok danas, oko 10 časova, kada je na njega nasrnula neuračunljiva žena na uglu Mileševske i ulice Radoslava Grujića na Vračaru!
Policija u Bečeju, kako smo objavili, uhapsila je danas R. P. (28) i sedamnaestogodišnjaka iz okoline ovog mesta zbog sumnje da su sinoć usmrtili šezdesetogodišnjeg čoveka u Bačkom Gradištu.
Ukrajinske oružane snage izgubile su 4.290 vojnika u borbama sa ruskom grupom Jug tokom protekle nedelje, saopštilo je u petak Ministarstvo odbrane Rusije.
Prva saznanja hrvatskih institucija i kompanija zaduženih za snabdevanje električnom energijom o uzrocima kolapsa elektroenergetskog sistema u Dalmaciji, BiH, Crnoj Gori i Albaniji upućuju na kvar na dalekovodu između Albanije i Grčke.
U prodavnici namirnica "Med bučer" u američkoj saveznoj državi Arkanzas, dogodila se pucnjava gde je počinilac ušao u lokal i nasumično otvorio vatru na potrošače i radnike.
Jugoslovenska kinoteka prikazuje ciklus filmova američkog reditelja Sidnija Lumeta (1924-2011), od 21. do 25. juna u sali u Kosovskoj ulici, povodom stogodišnjice rođenja tog velikana svetskog filma.
Robert Stanimirović (54) biznismen iz Australije nikada nije zaboravljao svoje korene. Rođen je u Melburnu, ali odlično govori srpski i s ponosom je, kaže, uvek govorio da je Srbin.
Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu jedan je od retkih koji posle prijemnog ispita javno objavljuje uspeh kandidata. Ova praksa uvedena je 2022, a i prošle i pretprošle godine izdvojili su se đaci jedne gimnazije!
Brioni su nacionalni park i čuveno hrvatsko letovalište koje čine nekoliko ostrva i danas se pominje kao omiljeno mesto za odmor Josipa Broza Tita. Ali, i Srbija ima Brione...
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.