"TREĆI SVETSKI RAT POČINJE 29. MARTA!" Šok-rečenica u najuglednijim francuskim novinama
118. 03. 2026. u 20:01
218. 03. 2026. u 20:01
U poslednjih 400 godina zabeleženo je oko 65.000 pomorskih katastrofa i to nekih mnogo većih od Titanika, međutim, uglavnom se samo o njemu priča. Ubrzo nakon nesreće pojavile su se razne teorije zavere da je brod namerno potopljen.
Dosta se pričalo i o zameni brodova, o kapetanu Edvardu Smitu, čak i o prokletstvu mumije i kojekakvim lošim karmama. Sve te teorije su naširoko razrađene, ali poslednjih godina se sve više spominje jedna koja ide rame uz rame sa onom o Novom svetskom poretklu.
Srž teorije je osnivanje Federalnih rezervi, američke centralne banke, koja je, kako smatraju teoretičaru, usko povezana sa najčuvenijom pomorskom katastrofom.
Naime, na brodu su putovala tri najmoćnija čoveka u SAD, od kojih je jedan bio Džon Džejkob Astor IV, najbogatiji čovek svog vremena i prvi vlasnik Empajr Stejt zgrade, odnosno zemljišta na kojem je izgrađen neboder. Druga dvojica su Isidor Štraus, vlansik lanca robnih kuća "Macy's" i Bendžamin Gugenhajm, naslenik rudnika zlata, bakra i srebra.
Ova tri moćnika su bila trn u oku bankarskog "kartela", jer su se protivili osnivanju Federlanih rezervi.
Vodeći bankari tog vremena, porodica Rotšild, Rokfeler i Morgan, želeli su da osnuju centralnu američku banku koja bi bila u njihovom vlasništvu sa ovlašćenjima savezne Vlade. Tako bi mogli da kontrolišu izdavanje novca bez pokrića u zlatu, piše 24sata.hr.
printscreen youtube
Justas Malins u svojoj knjizi "Tajne Federlanih rezervi" piše kako su se sedmorica uticajnih bankara 1910. sastala na ostrvu Džekil, pored obale Džordžije, kako bi se dogovorili o planu osnivanja centralne banke koju su nazivali Banka Federlanih rezervi.
Na sastanku su bili Nelson Aldrih, Frenk Vanderlip kao predstavnici carstva Rokfelera, zatim Henri Dejvison, Čarls Norton i Bendžamin Strong, koji su predstalvjali J.P Morgan, kao i Pol Varburg koji je došao ispred evropske bankarske porodice Rotšild.
Na ostrvu je osnovan bankarski kartel koji je imao za cilj da ostvari monopol u izdavanju potvrda za deponovano zlato ili srebro u SAD. Takva potvrda vredila je kao novac i s njom se mogla vršiti robna razmena. Izdavanjem potvrda bavile su se mnoge privatne banke u Americi, a papirnati dolari zvali su se zlatni i srebrni dolari.
Zakon o zlatnom standardu iz 1900. obavezao je banke da za svaku izdatu potvrdu (obveznicu) moraju imati stvarno pokriće u zlatu ili srebru. Puno takvih obveznica potonulo je s Titanikom pa za njih nikad nije isplaćeno deponovano zlato, već je ono ostalo u državnom trezoru ili u privatnim bankama. Bio je to odličan argument za "Grupu sa ostrva Džekil" da 1913, godinu dana nakon pomorske tragedije, ukažu američkim kongresnicima da bi se izdavanje novčanih sertifikata trebalo koncentrisati samo na jednom mestu - u Sistemu federalnih rezervi koje bi bile službena američka centralna banka.
Glavni cilj bankarskog kartela bila je "elastična monetarna politika", odnosno izdavanje (štampanje) dolara bez pokrića u zlatu.
Takav sistem već je bio sproveden u Engleskoj 1694. osnivanjem Bank of England (osnovao ju je Škot Vilijam Paterson, ali kasnije je kontrolu nad bankom preuzeo Nejtan Rotšild). U osnivačkoj povelji stoji: "Banci pripada sva dobit od kamate na novac koji ona kreira ni iz čega".
APfoto
Tako je Engleska kao država počela da uzima kredite i zadužuje se s ogromnim kamatama, a u Bank of England je sve registrovano kao nacionalni dug. Taj dug zapravo su otplaćivali građani kroz poreze, a kada bi otplata državnog kredita kasnila država bi morala da poveća porez.
Isti sistem pokušao je da zaživi i u Americi u dva navrata. Prvu je privatnu centralnu banku osnovao Aleksandar Hamilton 1789, ali ukinuta je 1811. kada je Kongres odbio da obnovi Zakon o bankama.
Predsednik Džejms Medison je predložio drugu po redu privatnu centralnu banku Sjedinjenih Američkih Država i ona je osnovana 1816. godine. Zatvorio ju je predsednik Endru Džekson 1836. koji se žestoko protivio bankarskom kartelu. Jedna od njegovih najpoznatijih poruka bankarima je: "Vaše je leglo jazbina otrovnica i lopova. Nameravam vas iskoreniti, i Bog mi pomogao, ja ću vas iskoriniti". Džekson je naglo zatim umro iz nepoznatih razloga.
Mnogi biznismeni koji su stekli veliko bogatstvo i uticaj u SAD nisu hteli da država na taj način bude opljačkana. Protivili su se osnivanju FED-a, a u tom protivljenju najviše su se isticali Astor, Štraus i Gugenhajm. Osim toga, veruje se da bi spomenuta trojka svojim uticajem sprečila i ulazak Amerike u Prvi svetski rat.
wikipedia
Astor se žestoko zalagao za izolacionu politiku po načelu "America first" bez mešanja u "tuđe poslove", a pogotovo evropske. Upravo su se zagovornici te politike najviše protivili odluci Vudroa Vilsona da 1917. uvede Ameriku u Prvi svetski rat.
wikipedia
Dakle, trojka je smetala bankarskom kartelu u njihovom naumu i problem je trebalo da se reši. Ideja za savršeni zločin mogla je da se rodi iz romana objavljenog 1898. godine.
wikipedia
Puno pre no što se uopšte pojavila ideja o gradnji Titanika, američki pisac i časnik trgovačke mornarice Morgan Robertson napisao je roman Futility, poznat i pod naslovom The Wreck of the Titan (Olupina Titana).
U svojoj knjizi, napisanoj 14 godina pre stvarne tragedije, Robertson opisuje najveći i najmoderniji "nepotopivi" brod koji kreće na svoju prvu plovidbu preko Atlantika, želeći da sruši brzinski rekord. Brod udara u santu leda i tone. Način i mesto sudara, kapacitet, broj putnika, dimenzije broda, maksimalna brzina, tonaža, broj čamaca za spašavanje - sve to se skoro podudara sa stvarnim potonućem tada, neizgrađenog Titanika. Da podudarnost bude veća Robertsonov izmišljeni brod zvao se Titan. Iako je još živeo u vreme katastrofe, nikada nije objasnio neverovatnu sličnost stvarnih događaja sa svojom novelom.
Ovakav scenario savršeno je odgovarao bankarskom kartelu jer su mogli lako da ga realizuju. Trebalo je samo da sagrade brod, namame žrtve na prvo putovanje i izrežiraju nesreću pomoću svojih ljudi. Ništa od toga nije bio problem jer je J.P. Morgan bio vlasnik kompanije White Star Line, koja je 1909. u Belfastu počela graditi najveći i najmoderniji brod svog vremena - Titanik.
youtube
Zavernici su tako imali brod i onda su nabavilii kapetana, trebalo je samo namamiti žrtve što je bio najlakši deo posla. Zbog velike medijske pompe, svi koji su za sebe smatrali da vrede nešto u društvu morali su da budu na brodu. I sam Morgan najavljivao je kako će putovati Titanikom do Njujorka.
Astor se s mladom suprugom vraćao s putovanja u Egiptu, Gugenhajm je bio Parizu, a Štraus je bio sa suprugom na putovanju po Evropi. Svi su trebali da dođu do Amerike, a prvo putovanje Titanikom nije se smelo propustiti.
Zanimljivo je pomenuti da je Morgan otkazao putovanje poslednji dan i to zbog navodne bolesti. Posle je pronađen u dobrom zdravstvenom stanju s ljubavnicom, kad mu je javljenja vest o tragediji.
Nakon potonuća Titanika kompaniji White Star Line otišla je odšteta od milion funti (danas oko 100 miliona evra), koja je godinu dana posle isplaćena deoničarima, a veći deo je Morgan stavio u džep. To je bila najuspešnija poslovna godina za White Star Line u istoriji te kompanije.
U decembru 1913. u američkom Kongresu prošao je Zakon o formiranju Federalnih rezervi (FED).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Aleksandar Vučić pozvao je građane da 21. marta prisustvuju velikom mitingu SNS-a u Beogradskoj areni.
18.03.2026
21:06 >> 22:09
Blokaderski reditelj Srđan Dragojević, nekada poznat po filmovima koje je stvarao, a danas samo po ostrašćenom "pljuvanju" svega dobrog u državi Srbiji, ostrvio se najstrašnije na, verovali ili ne, veronauku.
18.03.2026
21:37
Šef odborničke grupe u skupštini grada Kruševca Zoran Tomić i narodni poslanik Milenko Jovanov su na Iks mreži reagovali na laži i besmislice koje je rekao tajkunski opozicionar Dragan Đilas.
18.03.2026
21:12
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić vratila je danas na fabrička podešavanja potrčka tajkuna Dragana Đilasa, Borislava Borka Stefanovića, koji je nju napao zbog reči koje je izgovorila u Briselu.
18.03.2026
21:03
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić komentarisao je sumanutu konstataciju "Kreni - promeni" - da SNS čipuje svoje glasače!
18.03.2026
20:32
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
03.03.2026
14:55
Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.
16.03.2026
15:49
Na Informer televiziji, od danas je počeo prvi rani jutarnji program u Srbiji - Budilnik.
16.03.2026
07:26
Veliki povratak voditelja Petra Latinovića donosi emisiju "Politički okvir", koja će se emitovati svakog petka u 22 časa na Informer TV i kroz razgovore o ključnim temama oblikovati pogled na savremena politička dešavanja iz potpuno novog ugla.
14.03.2026
14:19
Sutra će biti promenljivo oblačno vreme sa sunčanim intervalima, dok je moguća i pojava kratkotrajne kiše, ali i provejavanje slabog snega na planinama.
18.03.2026
21:33
Menadžer Grada Beograda Miroslav Čučković izjavio je danas da je TBM mašina za kopanje beogradskog metroa završena u Kini i da će od 20. aprila biti poslata u Srbiju.
18.03.2026
21:00
Fitnes trener Ivana Vasić je bežeći od rata na Bliskom istoku vozila 3.000 kilometara i za tri dana iz Iraka kolima stigla u Beograd zajedno sa svoja dva psa.
18.03.2026
17:00
Danas je potpisan ugovor sa lokalnom samoupravom Aranđelovca i time započeta prva faza rekonstrukcije Starog zdanja.
18.03.2026
22:00
Gorska služba za spasavanje uspešno je realizovala još jednu akciju na Rtnju kada su dve osobe ostale same na planini sa ispražnjenim telefonima i van staze.
18.03.2026
20:11
Ubistvo vođe baklanskog kartela Živka Bakića naručile su i organizovale vođe kriminalnog klana koje se nalaze van teritorije Srbije, otkriveno je tokom istrage likvidacije koja se dogodila 16. januara u Sopotu.
18.03.2026
23:41
Teška tragedija potresla je Srbiju nakon što je potvrđeno da je u stravičnoj nesreći na gradilištu u Beču život izgubio Elvis Bibić iz sela Ugao kod Sjenice.
19.03.2026
04:00
Muškarac (31) iz Srbije, koji je u Austriji radio kao dostavljač, poginuo je juče u teškoj saobraćajnoj nesreči koja se desila na auto-putu A12 Intal, nedaleko od Langkampfena..
19.03.2026
03:00
Okružni sud u Doboju je prvostepenim rešenjem utvrdio da je muškarac N. Đ. (83) sa područja Stanara, sekirom ubio suprugu u stanju neuračunljivosti i izrekao mu meru obaveznog psihijatrijskog lečenja.
19.03.2026
03:00
I. M. (61) iz Bečeja ukrao je 15. marta novac koji se nalazio ispod ikone u manastiru Uspenja Presvete Bogorodice u Bačkom Petrovom Selu.
19.03.2026
01:00
Ruski predsednik Vladimir Putin i dalje je otvoren za razgovore o ključnim pitanjima, uključujući energetsku saradnju, a evropske zemlje još imaju priliku da pokažu spremnost za dijalog, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
19.03.2026
00:15
Sukobi na Bliskom istoku, 19. dan. Najnovija dešavanja pratite uživo na Informer.rs.
18.03.2026
07:24 >> 23:53
Američki predsednik Donald Tramp protivi se daljim napadima na iransku energetsku infrastrukturu, nakon što je Izrael izveo vazdušne napade na iransko gasno polje Južni Pars.
18.03.2026
23:47
Kina je započela direktne pripreme za mogući sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama u narednim godinama, dok pažljivo analizira rat SAD protiv Irana kako bi otkrila slabosti američke vojne strategije, prenosi Blumberg.
18.03.2026
22:40
Glumac Sergej Marin (38) koji u seriji "Katarina Velika" glumi Grigorija Orlova, igrao je u srpskom hit filmu "Balkanska međa" (2019).
18.03.2026
21:05
Književniku Veselinu Dželetoviću, prema čijem romanu je snimljen film "Žetva", i ekipi koja je radila na ovom ostvarenju, nuđeni su milioni da iz filma izbace da su ljudi ubijani i kidnapovani na Kosovu i Metohiji, a njihovi organi vađeni u "Žutoj kući".
18.03.2026
14:10
Narodno pozorište u Beogradu saopštilo je da je preminula istaknuta umetnica Ljiljana Danilović Cincar.
18.03.2026
15:44
Danas je došlo do požara u srpskom paviljonu u Veneciji gde se održava čuveni filmski festival, a sada su se pojavile i prve fotografije sa mesta nesreće.
18.03.2026
15:07
Urednik rubrike Kultura na portalu Informer u svojoj kolumni piše o svojim utiscima filma "Žetva".
18.03.2026
10:25
Putem društvenih mreža pratioci su počeli da spekulišu kako je pevačica Aleksandra Prijović koleginici Barbari Bobak preotela saradnika, a objavljena je i njegova fotografija.
18.03.2026
23:55
Pevač Uroš Živković govorio je o svom privatnom životu, ali i odnosu sa Milicom Todorović koja mu nije odgovorila na poruku nakon njegove izjave o vezi sa oženjenim.
18.03.2026
23:13
Mlada i talentovana pevačica Tea Bilanović večeras, 18. marta, organizovala je veliku proslavu povodom promocije svog novog albuma "Random".
18.03.2026
22:47
Pevačica Barbara Bobak otkrila je da joj je jako žao zbog smrti Dragana Lazića, te da ne može da zamisli koliko je njegovoj supruzi i deci teško.
18.03.2026
22:32
Pevačica Tanja Savić prvi put je otvoreno govorila o estetskim intervencijama na svom licu, priznajući da se zbog pojedinih zahvata danas kaje.
18.03.2026
22:12
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar