GDE JE NESTALO 130 MALIŠANA?! Bajka o čarobnom frulašu KOJU SVI ZNAMO je jeziva misterija! ISTORIČARI VEKOVIMA OVO NE MOGU DA OBJASNE!
Podeli vest
1284. godine u Hamelnu se pojavio misteriozni čovek. Nosio je šareni kaput, svetlo platno, zbog čega je nazvan Pied Piper. Tvrdio je da je hvatač pacova i obećao da će za određenu sumu osloboditi grad svih miševa i pacova. Kada je sa građanima postignut dogovor oko cene, hvatač pacova je tada izvadio iz džepa malu frulu i počeo da svira. Pacovi i miševi su odmah došli iz svake kuće i okupili se oko njega. Kada je pomislio da ih ima sve, odveo ih je do reke Vezer gde je skinuo svoju odeću i ušao u vodu. Životinje su ga sve pratile, pale unutra i udavile se
Na društvenim mrežama osvanuo je crtani film u kojem je hrvatski satiričar, poznat kao Pretjerivač, Srbe prikazao kao pacove koji na traktoru beže iz Knina
09.12.2021
11:00
Hameln je šarmantan gradić u Nemačkoj koji, sa divnim građevinama u renesansnom stilu, na trenutke liči na mesto zauvek zarobljeno u 16. veku. Grad izgleda čarobno, ali ono što se jednom dogodilo u njemu nije bilo bajka. Bila je to više noćna mora, bez srećnog kraja za ljude koji su u njemu živeli…
I, kao što Amerikanci nikada neće zaboraviti dan kada su kule bliznakinje pale, ljudi u Hamelnu nikada nisu zaboravili šta se dogodilo tog junskog dana, nekada davno...
Priča koja seže u srednjovekovno doba počela je sa pacovima... Nije bilo kanalizacije, higijenski uslovi su bili grozni i situacija je bila toliko loša da su pacovi bukvalno terorisali grad. Bili su svuda!
Ljudi su bili očajni - pacovi su bili u hrani, u ostavi, grickali su posteljinu, napadali… Šta god da su žitelji Hamelna pokušali, pacova se nisu mogli otarasiti. Sve dok se nije pojavio misteriozni čovek - frulaš.
Foto: Wikipedia
Ko je on bio zapravo nikada nećemo saznati.
Znamo samo šta je uradio...
Nestala deca Hamelna
Priča je postala legendarna. Zapisali su je Jakob i Vilhelm Grim 1812. godine, kao dečju knjigu objavio ju je Robert Brauning 1888. godine, a čak je i Johan Volfgang fon Gete napisao svoju verziju događaja u Hamelnu, piše Istorijski zabavnik.
Najznačajnija je ipak, priča braće Grim jer oni nisu izmišljali bajke. Oni su zapisivali usmenu istoriju naroda, onako kako su se priče prenosile sa generacije na generaciju.
Prema njihovoj verziji, frulaš se jednog dana pojavio u Hamelnu i rekao da može da oslobodi grad pacova. Očajan, gradonačelnik je ponudio 1.000 guldena ako ispuni obećanje. I, frulaš je uspeo. Zasvirao je, pacovi su počeli da ga prate, a on je ih odveo do vode gde su se udavili.
Međutim, kada je došlo vreme da se frulaš isplati, gradonačelnik Hamelna se samo nasmejao i rekao: Za šta da platim? Za svirku?! Ni ostali građani Hamelna nisu hteli da plate frulaša i ovaj je otišao, ljut i prevaren, zaklevši se da će im se osvetiti.
A onda, 26. juna, na dan Svetog Jovana i Pavla, svirač se vratio. Stojeći u centru grada, podigao je frulu i počeo da svira. A deca su potrčala ka njemu… Dok su roditelji gledali kao skamenjeni kako njihova deca zauvek odlaze, svirač je svirao, a mališani su ga pratili… i zauvek nestali!
U gradu je ostalo samo jedno ili dvoje dece. U zavisnosti od toga koju verziju bajke ste čitali - jedno je bilo hromo, pa nije moglo da prati kolonu, drugo je bilo gluvo pa nije čulo muziku, a treće slepo, pa nije videlo kuda druga deca idu.
I, iako priča deluje neverovatno, ona nije izmišljena! Zasnovana je na istorijskom događaju koji je vekovima traumatizirao mali grad. Tog dana je nestalo 130 dece i više se nije vratilo!
Foto: Pixabay
Nije bajka!
Dokaze o ovom neverovatnom događaju moguće je i danas pronaći po celom gradu. Na zidu gradske Većnice piše: Godine 1284. po rođenju Hristovom, iz Hamelna je odvedeno 130 dece, rođeno na ovom mestu. Odveo ih je svirač u planinu. U istorijskim arhivama koje se čuvaju u gradskoj kući postoji zapis dana 26. juna 1384. koji glasi: Prošlo je 100 godina otkako su naša deca otišla.
Foto: Pixabay
Priča je zabeležena i na vitražu u gradskoj crkvi. Prvobitna crkva je uništena 1660. godine, ali je sačuvana slika vitraža na kojoj se vidi da je na prozoru pisalo: Na dan Jovana i Pavla 130 dece iz Hamelna otišlo je na Golgotu. Dovedeno je na planinu Kopen i izgubljeno.
Legenda o frulašu je toliko poznata i važna za region da je čak zaštićena od strane Uneska, a u gradu se svake godine održava i parada, piše portal History of yesterday.
Foto: Pixabay
Šta se zapravo desilo sa decom?
Godinama istoričari nisu znali šta se zapravo dogodilo sa decom iz Hamelna. Bilo je mnogo hipoteza, ali sve su se na kraju pokazale pogrešnim.
Neki istoričari su mislili da su deca umrla od kuge i da je frulaš bio personifikacija smrti. Problem sa ovom teorijom je u tome što se datumi nisu poklapali. Crna smrt je bila najteža u Evropi između 1348. i 1350. godine, više od pola veka nakon događaja u Hamelnu. Takođe, naznačeno vreme nije bilo smrtnih slučajeva odraslih od kuge.
Drugi su sugerisali da je svirač bio pedofil koji je oteo i ubio decu, ali je i ovo isključeno. Tela nikada nisu pronađena, a i kako bi jedan čovek istovremeno odveo 130 dece?
Jedna teorija govori da su decu zapravo u planine odveli i ostavili roditelji zbog ekstremnog siromaštva u kojem su živeli. O ovome zapravo govori bajka o Ivici i Marici, ali je i ova teorija osporena pre svega zbog toga što Hameln nikada nije bio u toj meri siromašan grad.
Istina ume da bude čudnija od fikcije…
Istraživač bajki Džek Dejvid Zips postavio je zanimljivu teoriju. On je pronašao dokaz da je neko tog fatalnog leta došao u Hameln tražeći ljude da kolonizuju delove istočne Evrope.
Regrutovanje ljudi da migriraju bila je uobičajena praksa, ništa drugačija od načina na koji su ljudi migrirali u Ameriku vekovima kasnije. U srednjovekovnoj Nemačkoj, regruti su nosili šarenu odeću i svirali na fruli, tako da su ljudi koji su želeli da se presele mogli da ih čuju, vide i prate. Čitave porodice na ovaj način zauvek su napuštale Nemačku i odlazile da sreću potraže na drugom mestu.
Da li su nestala deca Hamelna bila deo ove povorke? Ali, ako je ovo istina, zašto bi krenula samo deca? Zadovoljavajući odgovori na ova pitanja još nisu dati.
Foto: Pixabay
A pacovi?
U stvarnosti, niko nije odveo pacove i tako spasao grad. Oni su nastavili da zagorčavaju život ljudima i decenijama nakon sve dok se higijena nije popravila i kanalizacija pojavila.
Prema navodima istoričarima koji su pokušavali da shvate šta se desilo sa decom iz ovog grada, pacovi zapravo nisu ni postojali u originalnoj priči o frulašu i dodati su "tek" 1559. godine, dakle 275 godina nakon što su deca nestala.
Zašto? Ko zna? Možda je ljudima bilo lakše da poveruju da je grad kažnjen zato što nije platio sviraču. Možda je bilo suviše surovo suočiti se sa činjenicom da se jednog dana pojavio frulaš, a deca su ga pratila u brda da se više nikada ne vrate. Iako se to upravo dogodilo…
Niko nije izveo pacove iz grada i odveo decu za kaznu. To se nije tako dogodilo.
Dakle, priča je tokom vekova menjana i dorađivana, ali osnovna premisa u njoj - to da je 130 dece Hamelna jednog dana jednostavno nestalo, ostala je činjenica… A kako se to dogodilo, sve do danas je misterija.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na društvenim mrežama osvanuo je crtani film u kojem je hrvatski satiričar, poznat kao Pretjerivač, Srbe prikazao kao pacove koji na traktoru beže iz Knina
Ruski jurišni dronovi Geran-2 u poslednje vreme sve više lete na visinama od jedan i po do dva kilometra. Na ovu činjenicu žale se vojnici jedinica protiv bespilotnih letelica Oružanih snaga Ukrajine.
Pokušaji državnih udara u Ukrajini postajaće sve češći jer je Zapad započeo proces svrgavanja klana ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, izjavio je predsednik Krimske međuetničke misije Zaur Smirnov.
Na prvom mestu liste najboljih poslastica iz Srbije nalaze se krofne, za mnoge, nezamenljiv dezert koji može da bude punjen ili preliven različitim nadevima.
Nakon dugotrajnog toplotnog talasa, Grčka će se u naredna dva dana suočiti s ozbiljnim nevremenom koje će biti praćeno jakom kišom, olujama i gradom, prema Nacionalnoj meteorološkoj službi.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je danas da Priština ubija dijalog, kao i da je glavni pregovarač Prištine Besnik Bisljimi u sredu u Briselu odbio da razgovara o svim temama.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da ljudi iz crnogorskog rukovodstva govore stranim predstavnicima da je rezolucija o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu doneta pod pritiskom Beograda i upitao predsednika Crne Gore i predsednika Vlade te zemlje da li ih je ikada pozvao telefonom da vrši pritisak na njih i da li je ta rezolucija bila njegova ideja.
U Info jutru o biološkom oružju, tačnije virusu koji Zapad pravi u laboratorijama i on targetira određenne nacije, govorili su Milica Bošković, fakultet za diplomatiju i bezbednost i dr Milanko Šekler, virusolog.
Zbog čega se desio teroristički napad u Beogradu i da li su vehabije planiraju nove napade? Na ova pitanje odgovaraju nam gosti Info jutra Maja Jovanović, predsednik NAOS-a i direktor Centra za antiterorizam Vojkan Milošević.
Konstitusanje parlamentarnog foruma između Republike Srpske i Srbije, komentarisao je gost Info jutra predsednik Narodne skupštine Srbije Nenad Stevandić.
Napad na predsednika Vučića i Srbiju od strane islamističkog medija, ali i mnogih drugih struktura iz regiona, komentarisao je Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost.
Suđenje lažnoj zubarki Snežani Stević (48) koja je uhapšena početkom marta ove godine zbog sumnje da se bavila nadrilekarstvom i sa lažnom diplomom radila estetske zahvate u svom salonu lepote "BV Dental Estetic" odloženo je danas u Prvom osnovnom sudu u Beogradu jer se nije pojavio njen branilac.
Protiv Denisa M. (29) iz Čеneja, koji sе sumnjiči da jе oštrim prеdmеtom usmrtio komšiju Dušimira P. (72), podignuta jе optužnica i u toku jе njеno potvrđivanjе.
Viši sud u Beogradu u ponovljenom suđenju oslobodio je, u ponedeljak, Kraljevčanina Jovana Ugrenovića optužbi da je pomogao Stefanu Milašinoviću nakon što je ovaj ubio Luku Žižića 28. aprila 2022. godine u Bloku 44 u Novom Beogradu,.
Legendarni Dejan Savićević, bivši saigrač i dobar prijatelj Dragana Stojkovića, selektora Srbije, oštro je kritikovao Dušana Tadića, koji je posle meča sa Englezima na Evropskom prvenstvu (1:0) negodovao jer nije igrao od prvog minuta.
Američki predsednik Džo Bajden rekao je da je neuspešno nastupio na debati sa Donaldom Trampom, pošto je prethodno imao nekoliko putovanja u inostranstvo.
Ambasador Rumunije u Rusiji Kristijan Istrate pozvan je u Ministarstvo spoljnih poslova Rusije, gde mu je uručena nota kojom je službenik ambasade te zemlje proglašen personom non grata, saopštilo je danas rusko Ministarstvo spoljnih poslova.
Ruske snage kopaju tunele kako bi zašle iza neprijateljskih odbrambenih linija i pokrenule iznenadne napade na ukrajinske trupe, navodi se u izveštaju ruskog ministarstva odbrane na koji se poziva Njuzvik.
U seriji napada koji su se dogodili u poslednja dva dana, ruske snage su usmerile svoje ofanzive na ukrajinske vazdušne baze, koristeći dronove i balističke rakete "Iskander" za uništavanje ukrajinskih vazduhoplova.
Nakon potpunog javnog debakla koji je aktuelni američki predsednik Džozef Bajden doživeo u debati sa svojim republikanskim protivnikom Donaldom Trampom, osvanuo je još jedan od njegovih brojnih lapsusa.
Oba dana kapije Botaničke bašte za posetioce će biti otvorene od 16.00 časova, a program na Stage One počinje u 16.30h nastupom Ivana Radivojevića & No Room For Squares.
- Iznenadio me je poziv da budem na čelu žirija, ali Aleksandar Avramović mi je objasnio da kao dobitnica nagrade "Sloboda" za životno delo imam obavezu da budem u Sopotu - priča Tanja Bošković.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.